SUSJEDI BIJESNI

KERUM SJEO U BAGER I NASUO UVALU 'Radi što hoće, može li ga itko zaustaviti?!' ON ODGOVARA 'Ljubomorni su, samo sam čistio šporkicu'

 
 Ivana Stočić

Zar zaista nitko ne želi zaustaviti Željka Keruma?! On u Rogoznici radi što hoće, jedna uvala potpuno je ograđena, pitam se tko mu je dopustio da nasipa pomorsko dobro.

Ovako se u pismu upućenom redakciji Slobodne Dalmacije požalila jedna žena iz Rogoznice, no nije jedina: ovih je dana, naime, na desetke takvih pritužbi došlo i na adresu Općine Rogoznica. Slaveći radno Praznik rada, Željko Kerum je osobno, rekli su nam očevici, bagerom nemilice nasipao sam vrh pitome rogozničke uvale Krušćice.

Osim toga, građani su alarmirali općinskog komunalnog redara, a on nadležne inspektore, i zbog zatvaranja javnog puta koji vodi do mora.
Izgradnja Kerumova turističkog centra, govore nam u Rogoznici, bila bi gotovo idilična da se bivši splitski gradonačelnik nije malo "zaigrao". Zbog nasipanja 12 metara mora i izgradnje gata s pontonima, Lučka kapetanija Šibenik je protiv njega još 2012. godine podnijela nekoliko prijava.
– Mi reagiramo na svako kršenje zakona. Međutim, Općina Rogoznica ne upravlja pomorskim dobrom. Za morski i obalni dio nadležna je Lučka kapetanija, ali put do mora bit će otvoren, kao što je to bio i do sada – rekla nam je rogoznička načelnica Sandra Jakelić.

Izmijenjena vizura

U Općini Rogoznica potvrđeno nam je da Željko Kerum ima urednu koncesiju na plažu ispred svojeg turističkog kompleksa "Perla", u obuhvatu (kopnenog i morskog područja) 3500 četvornih metara.

No, Kerum je najzatvorenijoj rogozničkoj uvali Krušćice ili Šibenskoj luci potpuno izmijenio vizuru. Nema više ni jedne sike, ni za uspomenu. Zbog prirodnih izvora podzemnih voda, tu uvalu nastanjivale su pojedine endemske vrste riba i školjaka, ali sva osebujna morska flora i fauna sada je trajno nestala.

U Županiji šibensko-kninskoj nije bilo moguće saznati koje je dozvole i koje papire tvrtka "Krušćica" d.o.o., u vlasništvu njegove supruge Fani Kerum, kao investitor pribavila, odnosno trebala pribaviti, za nasipanje plaže.

Uputili smo upit i Senki Bilać, pročelnici županova ureda, kao i Sanji Slavici Matešić, pročelnici Upravnog odjela za zaštitu okoliša i komunalne poslove, no nismo dobili nikakav odgovor ni nakon nekoliko dana čekanja.

Ivana Stočić

Ono što je sigurno jest da ni investitor ni Županija nisu pokrenuli nikakav postupak na temelju propisa iz područja zaštite okoliša, u ovom slučaju pred Ministarstvom zaštite okoliša. – Uvidom u spise nije utvrđeno da je tvrtka koju navodite zatražila mišljenje ili pokrenula neki od postupaka na temelju propisa iz područja zaštite okoliša – odgovoreno nam je iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike, a isti odgovor stigao je i od Hrvatske agencije za okoliš i prirodu.

Naime, prije nego što se dobije "suglasnost" za radove poput nasipanja mora, HAOP daje prethodno mišljenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš.
– Za zahvat nasipanja plaže Krušćica koji spominjete, od HAOP-a nije zatraženo mišljenje u postupku ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu (OPEM). Postupke OPEM-a vode nadležna tijela (Ministarstvo zaštite okoliša i energetike te upravni odjeli županija), dok HAOP u njima sudjeluje izdavanjem stručnog mišljenja – kažu u agenciji.

Kratka procedura

Ovakvi su postupci, iako zvuče komplicirano, u stvarnosti su vrlo kratki ako je riječ o dohrani plaže. U slučaju da agencija izda mišljenje kako nema većih opasnosti za okoliš, investitor ne treba provoditi procjenu utjecaja zahvata na okoliš.
Jedinica lokalne samouprave izda mu rješenje u kojem se definira period u kojem se plaža može dohranjivati (npr. u kasnu jesen ili zimu u periodu od deset radnih dana, ovisno o vremenskim prilikama).

Kakva je procedura kad je u pitanju nasipanje ili dohrana plaže, objasnili su nam u Ministarstvu zaštite okoliša:
– Za zahvate koji uključuju nasipanje morske obale potrebno je provesti postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš.
Nakon provedenog postupka donosi se odgovarajuće rješenje, kojim se odlučuje je li obvezno provesti procjenu utjecaja zahvata na okoliš i/ili glavnu ocjenu. U slučaju kad to nije obvezno, moguće je propisati mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša.
Pritom treba naglasiti, kažu dalje u Ministarstvu, kako propisi jasno razlikuju radove nasipanja morske obale i radove dohrane plaže.
– Pod pojmom dohrane plaže podrazumijeva se uređenje postojećih nasutih plaža na način da se plažni materijal odnesen zbog djelovanja mora i vjetra nadomjesti novim plažnim materijalom, ali u gabaritima postojeće nasute plaže.
Plažni materijali koji se smiju koristiti za dohranu plaže su pijesak, šljunak ili sitni tucanik bez sadržaja zemlje. Za te potrebe, u prvom se redu vadi iz mora materijal koji je odnesen s postojeće plaže zbog djelovanja mora i vjetra, a tek nakon toga plaža se još eventualno dohranjuje plažnim materijalom koji se dobavlja iz drugih izvora.

Pod pojmom nasipanja morske obale, u kontekstu uređenja i formiranja plaža, podrazumijeva se nasipanje plažnim materijalom područja koje je prethodno bilo neuređeno, odnosno škrapa ili druge prirodno oblikovane morske obale, a smije se koristiti isti materijal kao i kod dohrane plaže.

Lučka kapetanija: Za to ne znamo, nitko nije prijavio

Pitali smo šibenskog lučkog kapetana Roberta Baljkasa je li inspekcija Lučke kapetanije Šibenik izlazila na teren i zbog nasipanja mora podnosila prijave protiv investitora Željka Keruma.

– Zakasnili ste nekoliko godina. Na svaku dojavu izišli smo na teren, međutim, nismo podnosili prijave protiv Željka Keruma jer on nije investitor.
Zbog nasipanja mora prijavu smo podnijeli protiv njegove supruge Fani Kerum jer je ona vlasnica turističkog kompleksa, a za izgradnju nelegalnih gatova teretili smo punicu Željka Keruma, ona je to financirala. Sada je sve to legalno, sve nasuto nadležne državne institucije proglasile su pomorskim dobrom, a posljednji izvještaj naše inspektorice potvrđuje da je stanje u prostoru dobro – rekao nam je lučki kapetan Baljkas.
Za najnovije nasipanje mora šibenski lučki kapetan ne zna, nitko im to, kaže, nije prijavio.


Kerum: Samo sam čistio šporkicu

Željko Kerum pak tvrdi kako je samo očistio uvalu punu šporkice, koja je ostala "od bivše vojske, lokalnog komunalca i od koćarica".
– U plažu sam nasuo sto kamiona žala, uložio sam u nju već milijun kuna i ona je otvorena i za turiste, moje goste, ali i za mještane Rogoznice – rekao nam je splitski poduzetnik na licu mjesta.

– Svake godine plažu uređujemo o svojem trošku. Put oko kojega se digla velika galama je otvoren. Prije tuda nije mogla ni koza proći, a sada je put širok četiri metra jer sam ja za njega ustupio vlastitu zemlju.

Optužbe protiv mene su čista ljubomora. Svake godine u ovo doba "Slobodna" piše o meni i o mojem nasipavanju mora, i svake godine po tradiciji u ovo doba dolaze mi razne komisije i inspekcije – jada nam se Kerum.

Dok na plažu ima koncesiju, Kerum nema koncesijsko odobrenje za privezište na bivšem vojnom mulu Krušćice, niti za izgrađene gatove. Županija šibensko-kninska mu je, međutim nakon žalbe Franje Pašalića, vlasnika Marine Frapa, poništila koncesiju.
Željko Kerum tvrdi kako je sve to legalno – jer su gatovi uredno ucrtani (?!). Nije nam, međutim, rekao u kojim su to knjigama ili pomorskim mapama ucrtani njegovi gatovi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 05:16