KARAMARKU SE NUDI MJESTO PREDSJEDNIČKOG KANDIDATA UJEDINJENE DESNICE Još nije donio konačnu odluku, ali Kolindina kandidatura mogla bi ga motivirati

Od svih članova vladajuće koalicije, za sada se jedino HDZ nedvosmisleno izjasnio da će podržati kandidaturu Kolinde Grabar-Kitarović za još jedan mandat na funkciji predsjednice države. Svi ostali HDZ-ovi partneri za sada se ne žele izjašnjavati o tome koga će podržati na izborima za predsjednika(cu) države uz izliku da kandidature još nisu istaknute ili, pak, podržavaju bivšeg premijera i predsjednika SDP-a Zorana Milanovića.

Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak javno je rekao da će podržati Milanovića u kandidaturi za Pantovčak, dakako, ako se Milanović na to odluči jer je riječ o “političkom kapitalcu, kojih Hrvatska nema puno”. Glavni koalicijski partner HDZ-a time nije poručio samo to da neće podržati na izborima HDZ-ovu kandidatkinju za predsjednicu države, nego da će poduprijeti HDZ-ovu glavnu konkurenciju - Milanovića, koji prema svim anketama ulazi u drugi krug s Grabar-Kitarović i jedini joj može ugroziti novi mandat na Pantovčaku.

S obzirom na težinu političke poruke, drugi su HNS-ovci spustili loptu relativizirajući Vrdoljakove izjave. Tako je međimurski župan Matija Posavec rekao da stranačka tijela još nisu raspravljala o tome koga će podržati za predsjedničkog kandidata te da je Vrdoljak podržao Milanovića u svoje ime. U istom je smislu reagirao i predsjednik Kluba HNS-a Milorad Batinić.

Nema dogovora

Uime HDZ-a, na Vrdoljakovu je izjavu reagirao predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić. On je rekao da prilikom dogovora HDZ-a i HNS-a o koaliranju u Saboru, kada je HNS podržao Vladu Andreja Plenkovića i kad je dvoje ministara HNS-a ušlo u Vladu, nije bilo dogovora o zajedničkom kandidatu za predsjednika.

- HNS može sam odlučiti koga će kandidirati za predsjednika države - dogovor HDZ-a i HNS-a o koaliciji u Saboru nije uključio i dogovor o isticanju zajedničkog kandidata. Potpredsjednik Vlade Štromar rekao je da oni nisu zadovoljni radom predsjednice, to je stav HNS-a. Zajednički nastup HNS-a i SDP-a, kad su podržavali Milanovića, završio je uvjerljivom pobjedom HDZ-a - poentirao je Bačić.

Neslužbeno doznajemo da Vrdoljak komunicira s Milanovićem, ali da ti kontakti nisu česti, kao i da njih dvojica nisu razgovarala o Milanovićevoj kandidaturi te da takvo što nije u pozadini Vrdoljakova istupa. Predsjednik Reformista Radimir Čačić, koji također podržava Vladu Andreja Plenkovića također neće podržati Kolindu Grabar-Kitarović. Čačić je još u siječnju u intervjuu Jutarnjem listu rekao da će podržati Zorana Milanovića ako se odluči kandidirati za predsjednika države.

Na pitanje koga će podržati SDSS, koji je bitan HDZ-ov koalicijski partner, Milorad Pupovac je znakovito odgovorio da znaju koga neće podržati.

Osim Milanovića, u medijima se kao potencijalni predsjednički kandidat odnedavno spominje i bivši šef HDZ-a Tomislav Karamarko. Međutim, iz razgovora s ljudima iz Karamarkove blizine može se steći dojam da ga neki iz njegove blizine “nagovaraju” na tu bitku, ali on sam je “o tome počeo razmišljati”, kako nam je rekao Karamarku blizak izvor, “tek kad je vidio to u novinama”. - I sve ga to nasmijava - dodaje naš sugovornik.

Sve je moguće

No, naš drugi sugovornik potvrdio nam je da Karamarko ipak s ljudima iz svojeg kruga o tome razgovara. I dok jedini govore da se pritom smije, drugi tvrde da ništa nije isključeno.

- Pa nije ni pročitao sve te članke o toj svojoj navodnoj kandidaturi - rekao nam je sumnjičavi sugovornik iz njegove blizine. Ali onaj drugi, koji bi ga volio vidjeti u toj utrci, dodao je: - Ništa nije isključeno, sve je moguće. Karamarko je svjestan da se na desnici zbog niza poteza predsjednice Grabar-Kitarović, a i premijera Plenkovića, otvorio velik prostor.

- Plenković je HDZ odveo potpuno ulijevo - komentira Karamarko ponekad u društvu prijatelja. Ali, ta odluka u njemu još nije sazrela jer ni on sam još nije siguran što želi.

- Najbliže je istini to da Karamarkova kandidatura u ovom trenutku nije isključena i da je ona moguća - rekao nam je izvor. - Sam Karamarko još nije donio odluku. Ta se ideja nije odmaknula zapravo od njega samoga, pa se još niti ne može razgovarati o tome tko bi ga možda podržao ili ne bi - dodao je.

Motivacija

Međutim, oni koji bi ga voljeli vidjeti u toj utrci, pa makar samo kako bi odnio nešto glasova predsjednici Grabar-Kitarović, smatraju da bi mu njezina kandidatura mogla biti samo dodatna motivacija. Čak je s prijateljem komentirao kako je predsjednica Grabar-Kitarović sklona tome da zaboravi ljude koji su joj nekad bili bliski. Pritom su je usporedili s Plenkovićem, za kojeg smatraju da drži do svojih suradnika.

- Plenković ne odustaje baš tako lako od svojih ljudi, pa Martinu Dalić je branio do samog kraja - rekao nam je izvor. Karamarka posebno “boli” što ga predsjednica Grabar-Kitarović nijednom nije nazvala otkako se povukao iz politike 2016. godine. Činjenica je, kažu njemu bliski ljudi, da HDZ nikada poslije Franje Tuđmana nije tako stao uz svojega predsjedničkog kandidata kao uz nju, i to baš kad je Karamarko vodio HDZ. - Kolinda me nijednom nije nazvala otkako sam se povukao iz politike, ali nijednom, a osobno sam je nagovorio da krene u bitku za predsjednicu i ‘upregnuo’ cijeli HDZ u njezinoj kampanji - povjerio se Karamarko ovih dana jednom bliskom prijatelju.

Međutim, naravno da odnos Karamarka prema Grabar-Kitarović ne može biti ni dovoljan, a ni ispravan motiv da se on odluči na tu bitku, kažu naši sugovornici. Ni drugi s desnice s kojima smo razgovarali zasad ne vide u Karamarku potencijalnog kandidata, ali neki misle da bi na političkoj sceni za njega još bilo prostora te da bi se trebao politički angažirati. Preferiraju, ipak, da to bude na sljedećim parlamentarnim izborima.

Sugovornici bliski Karamarku smatraju i da bi njegova kandidatura bila svojevrsna uvertira u parlamentarne izbore na kojima bi možda mogao nastupiti kao predstavnik desnice, koju je, zapravo, okupljao i dok je bio na čelu HDZ-a, ali je uz sebe tada imao i Milijana Brkića, s kojim se u međuvremenu razišao, a koji je odradio velik dio posla na terenu. Nakon povlačenja iz aktivne politike Karamarko je osnovao Institut za sigurnost i prosperitet Hrvatske, u kojem je predsjednik, a Robert Bosak je tajnik. Iako su dosad imali službenu stranicu na internetu, ovih smo dana, pokušavši na njoj doznati čime se trenutačno u Institutu bave, uvidjeli da više nije aktivna.