JEDNOGLASNA PODRŠKA

KAPTOL PODRŽAO VLADU I OPORBU Hrvatska biskupska konferencija podupire raskidanje arbitražnog sporazuma sa Slovenijom

Zagreb, 290311.Hrvatska biskupska konferencija, Ksaverska 12.U prostorijama Hrvatske biskupske konferencije odrzano je 42. plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije. Sjednicu je vodio predsjednik HBK, Dakovacko osjecki nadbiskup mons. Marin Srakic, a uz ostale biskupe prisutan je bio i zagrebacki nadbiskup kardinal Josip Bozanic.Na slici: mons. Marin Barisic - nadbiskup i metropolita splitsko damlatinski, Josip Bozanic - zagrebacki kardinal, potpredsjednik HBK, mons. Marin Srakic - nadbiskup osjecko baranjski, predsjednik HBK.Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
 Tomislav Kristo / CROPIX

ZAGREB - Komisija Hrvatske biskupske konferencije (HBK) Iustitia et pax izrazila je u utorak potporu hrvatskim vlastima da se u skladu s međunarodnim ugovorima i načelom vladavine prava otkaže ugovor o arbitraži sa Slovenijom jer su skandalom "pritisaka i lobiranja" prekršena temeljna načela međunarodnog prava.

Smatra kako je Međunarodni sud Ujedinjenih naroda u Haagu, kao najiskusnija i najkompetentnija međunarodna sudska instanci za rješavanje graničnih sporova između država, iduća instanca kojoj se dvije strane trebaju obratiti za rješavanje toga graničnog spora.

Iustitia et pax podsjeća da objavljene snimke razgovora službenih slovenskih dužnosnika i slovenskog arbitra pokazuju kako je slovenska strana prakticirala nedopuštena „dopunjavanja“ spisa, „lobiranje“ oko arbitara, iznošenje izjava pojedinih arbitara i pritiske s pokušajem utjecaja na arbitre u korist slovenskih teritorijalnih pretenzija na moru. Time je prekršeno jedno od temeljnih načela međunarodnog prava da se ugovori moraju izvršavati u dobroj vjeri, a što primorava Hrvatsku da u skladu s pravom međunarodnih ugovora i s načelom vladavine prava otkaže ovaj ugovor o arbitraži, stoji u izjavu koju je Komisija HBK danas predočila medijima.

Hrvatska za raskidanje toga ugovora ima pravni temelj, pojasnio je član komisije Davor Derenčinović, navodeći da je slovenska strana prekršila čl. 60 Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora koji kaže da je osnova za prestanak međunarodnog ugovora dviju jednakopravnih stana ukoliko su postupkom jedne od strana "dovedeni u pitanje bit, norma i duh međunarodnog ugovora".

"To je bitna povreda i ona kao takva može poslužiti kao pravna osnova za prestanak ugovora, odnosno za povlačenje jedne od strana iz arbitražnog sporazuma", kazao je Derenčinović na konferenciji za novinare. Osim toga, dodao je, slovenska je strana prekršila i čl. 10 samog arbitražnog ugovora koji nalaže strankama da se moraju suzdržati od bilo kakvih postupaka koji bi mogli dovesti u pitanje rad arbitražnog suda.

"Nema dvojbe da je raskidanje arbitražnog sporazuma jedina u ovom trenutku prihvatljiva opcija, a procedura koja bi uslijedila nakon nje bio bi prijedlog slovenskoj strani da se vrate na ono što su predsjednici Vlada potpisali 2007. godine, tj. da se ide pred Međunarodni sud UN u Haagu, za što obje strane trebaju biti suglasne", napomenuo je član Komisije HBK Neven Šimac.

Međunarodni sud odluku donosi isključivo na temelju načela međunarodnog prava, a međunarodno je pravo nedvojbeno na strani Hrvatske, drže u HBK.

Rezervna, i manje povoljna opcija, bio bi Međunarodni sud prava mora U Hamburgu , a ako Slovenija odbije obje opcije, u svakom slučaju se treba "poštivati crta sredine" jer je to pravedno rješenje koje nalaže i međunarodno pravo, a trebalo bi se ići i na proglašenje isključivo gospodarskog pojasa, dodao je Šimac.

Tajnik Komisije Anto Mikić podsjetio je da je Komisija i ranije u dva navrata upozorila hrvatsku i međunarodnu javnost na "dvostruku opasnost za pravdu i za mir koja se može pojaviti kod određivanja granica između novonastalih demokratskih država: prvu materijalnu, a koja može nastati ako se ne poštuju pravila i načela međunarodnoga prava, a drugu proceduralnu, ako se granični sporovi ne podastiru Međunarodnom sudu Ujedinjenih naroda u Haagu kao najiskusnijoj i najkompetentnijoj međunarodnoj sudskoj instanci za rješavanje graničnih sporova između država".

Komisija svojom izjavom ne želi likovati niti pokazati da je i ranije bila u pravu već izražava zabrinutost zbog stanja u koje smo dovedeni i želi da se nastave dobrosusjedski odnosi s prijateljskim narodom s kojim nikad u povijesti nismo imali nikakvih sukoba niti trvenja, istaknuo je Mikić.

Komisija HBK, uz ostalo, ne želi ni da se taj slučaj pretvori u negativan međunarodni presedan, tj. zahtijeva da "se na hrvatskim granicama ne prihvati nepravda, ne „obavi trgovina“ i ne pobijedi ucjena. Tada bi to bio opasan presedan i primjer mnogim protivnicima mira i pravde na trusnim područjima Europe, Srednjeg Istoka, Afrike i svijeta".

Izjavu Komisije HBK podupro je danas u ime Matica Hravtske glavni tajnik matice Zorislav Lukić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 12:29