DRUGA RUNDA

Kaos u Saboru, Bulj i Zekanović umalo se potukli na hodniku: ‘HDZ je poslao provokatora!‘

Pozvani su premijer Plenković, bivši ministar Ćorić, te bivši članovi uprave Ine Dalić, Dorić, Markotić, Krešić i Mayer
 Screenshot YT

Počela je druga runda javnog saslušanja pred članovima saborskog Antikorupcijskog vijeća "radi rasvjetljavanja problematike upravljanja trgovačkim društvom Ina". Pozvani su premijer Andrej Plenković, bivši ministar gospodarstva Tomislav Ćorić, nedavno razriješeni hrvatski članovi uprave Ine Niko Dalić, Barbara Dorić i Darko Markotić, te njihovi prethodnici Ivan Krešić i Davor Mayer.

Od svih pozvanih svjedoka na javno saslušanje došao je samo nekadašnji hrvatski član Uprave Ine Davor Mayer, dok je bivši član Uprave naše najveće naftne kompanije Ivan Krešić poslao e-mail u kojem objašnjava zašto nije došao na današnje javno saslušanje.

"Detaljan iskaz o problematici vezanoj za Inu dao sam 2012. godine tijekom kaznenog postupka protiv Ive Sanadera; 2014. godine dao sam iskaz prilikom arbitraže - pred komisijom UN-a, a 2016. dao sam iskaz tijekom Arbitraže pred Sudom u Washingtonu. Iskaz sam dao i 2019. godine u postupku protiv Sanadera", stoji, među ostalim, u Krešićevom pismu.

Današnje javno saslušanje otvorio je predsjednik Antikorupcijskog vijeća Nikola Grmoja.

- Hrvatska je u jeku energetske krize ostala bez sisačke rafinerije, a sada na određeno vrijeme i bez riječke rafinerije. Jasno je da su se dogodile štetne odluke i to je potrebno propitati - rekao je Grmoja.

image

Hrvoje Zekanović, Krešo Beljak, Nikša Vukas, Željko Jovanović

Damjan Tadic/Cropix

Zastupnik Hrvoje Zekanović predložio je na početku sjednice Vijeća za koje je rekao da je "igrokaz i cirkus" da se na idućoj saslušaju bivši ministri iz kvote Mosta Slaven Dobrović i Tomislav Panenić i Božo Petrova.

Član Vijeća Željko Jovanović zatražio je pak od premijera ispriku ustvrdivši da je svojim izjavama uvrijedio članove Vijeća.

‘Energetika je strateško političko pitanje‘

Sve što je Ivan Krešić (bivši član Uprave INA-e) rekao, na identičan sam način prošao i ja i sigurno još neko vrijeme nakon ovoga iskaza neću davati izjave u medijima, nego ću surađivati sa službenim tijelima ove države, rekao je Mayer na početku iskaza, dodavši da ne može govoriti o poslovanju Ine, jer je vezan poslovnom tajnom, prenosi N1.

O sebi je rekao da je inženjer kemijske tehnologije s dodatnim edukacijama u struci i da je tijekom godina radio u domaćim i internacionalnim kompanijama. U Upravu Ine imenovan je u vrijeme Vlade Jadranke Kosor, 2011. godine, u vrijeme kad je Hrvatska ulazila u EU i kad su trajali pretpristupni pregovori, rekao je.

"Htio bih naglasiti, što svi prisutni znamo, da je energetika strateško političko pitanje i pitanje nacionalne sigurnosti jedne države. Proces dekarbonizacije u svijetu trajat će sigurno tridesetak godina, a uspjet će one države koje ugljičnovodične kompanije budu imale u svom vlasništvu. Republika Hrvatska, nažalost, nema pod potpunom kontrolom sektor nafte od 2009. godine", rekao je Mayer, dodavši da članovi uprave strateških energetskih kompanija moraju imati doticaj s politikom.

"U svim zemljama je kriterij da u naftnim korporacijama rade ljudi iz naftnog biznisa, samo kod nas to nije uvijek slučaj. Hrvatska od 2009. nema potpunu kontrolu nad naftnom kompanijom, kao što to ima nad HEP-om", rekao je.

"Danas imamo slučaj da Mađarska upravlja strateškim interesom Republike Hrvatske", rekao je Mayer, dodavši da je to temeljni problem iz kojega su se nizali ostali problemi.

"Energetika je geopolitičko pitanje, Ina je geopolitičko pitanje. Mi, nažalost, kao država svoje stručnjake odbacujemo. Oni odlaze kako se mijenjaju politike i dolazimo do problema da nam pregovore vode političari, a ne stručnjaci. Dolazimo i do pitanja tko zaista jest naftni stručnjak, a tko nije#, rekao je Mayer.

"Memorandum je slika i prilika problema u INA-i, ali nije ih uzrokovao nego ih je samo zakomplicirao. Strateški partner je još iz ugovora 2003. bio u obvezi sačuvati rafinerije i modernizirati one u Rijeci, a to se, nažalost, nije dogodilo", rekao je.

Ispričao je da je 2014. MOL izašao s ultimativnim prijedlogom zatvaranja rafinerije Sisak.

image

Davor Mayer, bivši član uprave Ine

Damjan Tadic/Cropix

"Dobili smo prijedlog od danas do sutra, kontaktirali smo odmah tadašnjeg ministra, imali smo ponoćni sastanak, informiran je bio i tadašnji premijer i jedina opcija je bila da srušimo kvorum, što nije bilo popularno u korporacijama. Godine 2016. na Badnjak Plenković je obznanio da Hrvatska ide u vraćanje Ine, sve što se dogodilo nakon toga je bilo razmišljanje da moramo kupiti neko vrijeme da ne oštetimo kompaniju. RH u ovom odnosu u Ini već godinama je u situaciji da pregovora s ekipom koja ima ogromno iskustvo i oni su u upravljačkoj strukturi MOL-a, a mi naše stručnjake redovito odbacujemo, kako se mijenja politika, tako se odbacuju i oni", rekao je Mayer.

Naglasio je i da je četvrti predsjednik Uprave Ine od 2009. godine mađarski državljanin.

"Ne radi se nacionalizmu, nego o tome da je Ina strateška kompanija, a da mađarski državljanin odgovara mađarskim zakonima", rekao je.

"Strateška korporacija mora biti vođena vrlo mudro i pažljivo. Ovdje imamo problem strateške korporacije s jedne strane i države s druge strane rekao je Mayer", dodao je.

Njegovo izlaganje prekinuo je Grmoja.

"Ono što vi ne možete reći, a ja mogu, a to je da iza MOL-a stoji Mađarska, mađarske obavještajne službe i mađarske institucije", rekao je Grmoja, dodavši da je Mayer 2014. godine spriječio nepovoljnu odluku za Hrvatsku rušenjem kvoruma. "Dokad se taj instrument koristio i kada se prestao koristiti?", upitao je Grmoja.

"Ne kažem da je gašenje rafinerije Sisak bila u interesu Mađarske, s njihove strane je to bilo potpuno logično. S hrvatske stane je bilo potpuno drugačije. Rafinerija je bila zastarjela, ali njeno gašenje je naštetilo gradu i fakultetima, to je dugoročno loša odluka", rekao je Mayer.

Zekanović: Zašto ste šutjeli 11 godina?

Potom je Mayeru pitanje postavio Hrvoje Zekanović.

"E, moj gospodine Mayeru, što ste vi uopće dolazili ovdje, nije mi jasno. Kažete da ne želite ulaziti u političke igre, a ovdje ste upravo to. Sad ste u jednom političkom cirkusu i nije mi jasno zašto ste došli, kad javnosti niste dali nijedan odgovor na pitanja o korupciji. Primate li vi legalno novac iz proračuna oko dva milijuna kuna godišnje i je li istina da ste u 11 godina primili oko 22 milijuna kuna legalnog novca?, upitao je Zekanović Mayera.

"Zašto vi 11 godina nikada niste našli hrabrosti da kažete kako nešto ne valja? Je li vaš razlog dolaska ovdje to što vas je Plenković nabio iz Ine? Jeste li vi kao član Uprave Ine imali suradnju s ministrima Mosta?", nastavio je Zekanović.

Grmoja je potom Zekanovića upozorio da ne vrijeđa bivšeg člana Uprave INA-e.

"To nisu pitanja, to je vaš performans", rekao je Grmoja.

"Kolika je vaša plaća?", nastavio je Zekanović s pitanjima.

"Molio bih vas da me pustite da odgovorim do kraja pa onda komentirajte", rekao je Mayer.

"Prvo, ja više nisam član uprave Ine pa više ne znam otkud teza da ja svake godine primam plaću. Ja od 2020. nisam član uprave Ine", rekao je Mayer.

Zekanović mu je upadao u riječ pa ga je Grmoja izbacio sa sjednice. Nakon toga je Grmoja proglasio pauzu od 10 minuta, jer je "HDZ poslao provokatora koji želi ometati rad Vijeća".

Kako javlja reporter N1 Televizije Elvir Mešanović, Hrvoje Zekanović i Mostov Miro Bulj umalo su se potukli u hodniku za vrijeme pauze. Počelo je naguravanje, ali odmah su ih razdvojili.

Nakon stanke Mayer je nastavio odgovarati na pitanja.

"Članovi uprave Ine imaju četiri puta manje plaće od onoga što je gospodin Zekanović rekao, a ja od 2020. godine nisam član Uprave Ine", rekao je Mayer.

"Prije dolaska u Inu spominjali ste gdje ste radili i jeste li tamo imali nekakvu smiješnu plaću pa ste zbog toga došli u Inu?, pitao je Grmoja.

"U Exxonu sam imao puno veću plaću nego u Ini. Moja je odluka bila da želim doći i nastaviti živjeti u Republici Hrvatskoj. Ponuđeno mi je bilo da dođem pomoći Republici Hrvatskoj raspetljati ovaj čvor koji imamo sada. Cijeli život, 27 godina radim u naftnoj industriji, cijelo vrijeme osim jedne pripravničke pozicije, nakon 4 i pol godine postao sam izvršni direktor OMW-a", rekao je Mayer.

image

Nikola Grmoja, Davor Mayer

Damjan Tadic/Cropix

SDP-ova Mirela Ahmetović postavila je pitanje o hrvatskim članovima uprave.

"Tražim da mi se razjasni u kojoj mjeri hrvatski članovi uprave mogu pratiti poslovanje najveće energetske kompanije u Hrvatskoj. Jeste li upoznati s odlukom Vlade RH 2013. o imenovanju pregovarača s društvom Ina, a sve u pogledu uspostavljanja kvalitetnijeg i boljeg upravljanja tim poduzećem i temeljem tog imenovanja naručene studije od strane jednog od vodećih svjetskih konzultanata iz naftnog biznisa kako bi se utvrdilo stvarno stanje iz međudioničarskog ugovora? Drugo, jeste li upoznati sa studijom koju je izrađivao Lazard?, upitala je Ahmetović.

"Upoznat sam, čak smo u nekom dijelu surađivali u toj studiji koliko nam je zakon dozvoljavao. Ta analiza je služila kao podloga RH za obje internacionalne arbitraže", rekao je Mayer.

Dodao je da je prvo MOL pokrenuo arbitražu protiv RH, a potom je RH pokrenula arbitražu protiv MOL-a.

"Upoznat sam sa studijom Lazard, surađivao sam sa suradnicima predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, surađivali smo i po pitanju arbitraže. Konačnu studiju Lazarda nisam vidio tako da ne mogu komentirati", rekao je Mayer.

"Ovo pitanje sam postavila iz razloga što javnosti želim dati do znanja da su hrvatski članovi uprave imenovani uz obvezu prema Zakonu o trgovačkim društvima, ali i moralnu i političku, da štite interese Republike Hrvatske i u punoj ste mogućnosti tražiti sve podatke o poslovanju Ine", rekla je Ahmetović.

"Potpuno se slažem s vama da članovi uprave imaju apsolutnu odgovornost za upravljanje društvom, bez obzira na to imali podatke ili ne. Članovi uprave isključivo odgovaraju svim dioničarima, a ne jednom dioničaru Vlade RH", rekao je Mayer.

image

Svjedočenje Davora Mayera

Damjan Tadic/Cropix

Sljedeće pitanje postavila je Dalija Orešković.

"Prvo pitanje proizlazi iz vašeg izlaganja, a to je da u ovakvim kompanijama koje se tiču i energetike i strateški su važne, da bi kriterij imenovanja ljudi u NO-ove i upravu trebao biti iskustvo u naftnom poslovanju, a istovremeno i radno iskustvo u Ini i da nisu nažalost svi članovi uprave i NO-a imenovani uz kumulativno poštovanje oba kriterija pa me zanima možete li reći koji to članovi te kriterije nisu ispunjavali", pitala je Orešković.

"Kriterij tada kad smo mi bili izabirani, da su uglavnom članovi uprave vrhovnih tijela jedne kompanije, osobitko kad govorimo o biznisu, imaju iskustva u naftnom biznisu i iskustva u kompaniji za koju se bira. Obično se rijetko kad dogodi da čovjek nema nikakve veze s naftnim poslovanjem, uz ogradu ako je član uprave pravne struke, ne mora nužno imati iskustva samo u naftnim kompanijama, i financijski stručnjaci koji dolaze iz drugih kompanija", rekao je Mayer.

Što se tiče imena, Mayer je rekao da zna za neke ljude, ali ne bi govorio o imenima. "Načelno bih rekao da mi kao država jako dugo nemamo prave kriterije za izbor ljudi u državne korporacije", rekao je Mayer.

Dalija Orešković: Tko je imenovao Škugora?

"Drugo pitanje tiče se afere u kojoj je Damir Škugor oštetio Inu za milijardu kuna. S obzirom da ste vi u trenutku imenovanja bili član uprave Ine, imate li saznanja kako je teklo imenovanje, tko je predložio, na temelju kojih kriterija, Damira Škugora kao direktora trgovačkog društva Inine tvrtke kćeri i jesu li članovi Ine iz kadrovske službe imali podatke da je Škugor već potpisivao štetne ugovore o prodaji plina ispod tržišne cijene talijanskoj tvrtki, čime je Ina oštećena za dvadesetak milijuna eura?, upitala je Orešković.

"U cijelom nizu godina od 2011. pa do 2020. godine dosta su se često mijenjala korporativna pravila što dolazi na Upravu, a što ne. Krajem godine dobili bismo listu od 70-80 imenovanja, nekad i 150 imenovanja, gdje bi se produžavalo ili mijenjalo članovima uprava ili Nadzornih odbora njihovi mandati. Puno smo puta tražili, nismo bili zadovoljni time jer su uglavnom bile suhoparne ime i prezime i CV, pa temeljem toga vi ne možete ući u ime od svakoga i očekujete od ljudskih resursa da vam oni daju analizu. Mi kao kompanija tada nismo imali takvu sofisticiranu analizu da bismo imali osjetljivije podatke o osobi, nego suhoparnu analizu CV-ja. Tada kad se to događalo, sigurno nas nitko nije upozorio da je bilo problema s gospodinom Škugorom. Ja sam ga upoznao 2017. ili 2018. godine, što je bilo nakon ovoga događaja što ste rekli", rekao je Mayer.

Mostovac Božo Petrov ustvrdio je da je Vlada, govoreći o otkupu Ine, javnost dovela u zabludu.

"Ovo sad što je Mayer iznio bilo je ujedno i moje pitanje. Imamo situaciju u kojoj u RH strateška energetska tvrtka Ina u potpunosti u rukama Mađara, a nonsens cijele priče je da Mađari nemaju 50 posto i nemaju nikakvog razloga upravljati tvrtkom, a u potpunosti upravljaju i to uz pomoć naše Vlade", rekao je Božo Petrov.

"Što je najgore od svega, Vlada je u javnosti plasirala jednu priču, a iza je radila potpuno suprotno. Govoreći o otkupu Ine, dovela je u zabludu javnost i ljude koje je dovela u Inu, radeći doslovno u dosluhu s Mađarima. Meni je neprihvatljivo da Vlada ljude koje je imenovala u tu tvrtku niti ne obavijesti o ključnom dokumentu koji će utjecati na budućnost strateške kompanije", rekao je Petrov.

Ključna rečenica koju je i Mayer rekao upravo je da je Vlada poticala potpis dokumenta s kojim smo ugasili rafinerije i predali svoje energetsko poslovanje u ruke tuđe strateške kompanije, rekao je Petrov.

Članovi povjerenstva su bili gospodin Ćorić, Validžić i mislim gospodin Vuković, koji je bio pravnik u ministarstvu, rekao je Mayer o sastanku.

Mayer: Imamo stratešku kompaniju kojom upravlja druga država

"Prvi problem je da imamo stratešku kompaniju kojom upravlja druga država. Članove uprave biramo na temelju natječaja. Moj je trajao 11 minuta. Dao sam CV, upoznali smo se i u 11 minuta sam trošio vrijeme da kažem da neke stvari koje ne smijem govoriti zbog poslovne tajne. Trebao sam govoriti i predstaviti se ljudima, reći im o sebi, a ne smijem im reći o sebi, a oni ne smiju ni slušati što govorim. To je jedna apsurdna situacija. Ja se sad predstavljam ministru, koji me zna već tri godine, rekao je Mayer.

"Otkud će sad dolaziti derivati u RH i tko će profitirati na tome?", upitao je Željko Jovanović.

"U moje vrijeme bi se vidjelo što se može, po kojoj se cijeni mogu dobiti derivati od MOL-a. Uzimalo se, po mojim saznanjima, i od negdje drugdje. Mogu pretpostaviti, ali ne bi bilo fer da kažem da se sigurno od MOL-a uzima. I moram napomenuti jednu stvar, iako me to niste pitali, ali volio bih napomenuti da recimo rafinerija nafte Sisak ne radi, onda bi tehnički relativno normalno bilo da se derivati čak i izvezu, ali u našem konkretnom slučaju to je drugo pitanje", rekao je Mayer.

Ahmetović: Po kojim je cijenama Ina nabavljala derivati iz MOL-a?

"U izlaganju ste govorili da se prilikom odluka koordinirate s Vladom. Ono što bi trebao biti rezultat i ovih sjednica Vijeća i svega što imamo saznanja oko Ine i MOL-a jest raskid suradništva, koje je i Vlada Andreja Plenkovića 2016. slavodobitno najavljivala, rekla je Mirela Ahmetović.

Mene zanima, tko odlučuje po kojim cijenama Ina dobavlja derivate iz MOL-a. Kad je nabavljala derivate iz MOL-a, tko je odlučio po kojim cijenama? Je li tu postojalo pregovaranje, je li cijena fiksna ili se odlučuje po formuli? Je li cijena benzina ista, viša ili manja od troška koji bi Ina imala da to sama radi u svojoj rafineriji?", upitala je Ahmetović.

"Morat ću napraviti ogradu, ali ću vam pokušati odgovoriti. To je javni dokument sa suđenja Ivi Sanaderu, ja sam upravo to objašnjavao i tada me sudac Turudić oslobodio davanja poslovne tajne i tada sam rekao da nažalost to ne dolazi na upravu, iako smo mi držali sve vrijeme da to nije banalan podatak. Mi smo za to inzistiranje da takav podatak mora doći na upravu Ine vrlo često bili komentirani da nismo kapacitet za članove Uprave kad inzistiramo da takve stvari dođu na upravu. Kolege su objašnjavali da ovako velike korporacije sve puštaju na niže razine. Ja sam radio u puno većim korporacijama pa sam znao da to nije tako. Mi smo tražili da se tako uredi i u Ini", rekao je Mayer.

"Ovi poslovni procesi nisu se namjerno htjeli mijenjati i dolazimo do onoga kad je jedan državni dužnosnik rekao da nije bitno tko Inom upravlja nego je bitno ostvaruje li Ina dobit na kraju godine. To su smiješne teze. Ako je pregovarano i ako je cijena nečega danas bila tržišno 100, a oni su na 20 ugovorili s nekim, to u svim korporacijama svijetle crveni gumbi. A to nisu ne znam kako skupe stvari. Takav neki program košta milijun, dva, tri eura. U Exxonu je program koštao 800 milijuna dolara. Kod nas da takav program bude od ne znam koliko milijuna dolara, ali mora postojati interes da se takvo što dogodi", rekao je Mayer.

"Ja sam član uprave, ja sam njemu nadređen, a ja njega uznemiravam kako radi. To sam rekao i na suđenju u Ženevi. Isto tako, kad sam tražio cijenu nafte, onda mi je bilo ponuđeno da odem kod izvršnog direktora pa da slobodno izračunam. Za izračunati cijenu nafte trebate biti stručnjak. Meni bi trebalo dva-tri dana i rekao sam da je bilo ispod časti sići u kancelariju dolje. I država je trebala reagirati. Ne možete sve aktima propisati, morate imati ljude moralnog digniteta i stručnih znanja. Možete opet izabrati krivog ili pravog čovjeka, ali morate imati neke kriterije", rekao je Mayer.

"Slično je i s nabavom sirove nafte, o čemu odlučuje MOL, a ne In"a, kazao je bivši član uprave Ine.

Moje pitanje je trebalo biti tko odlučuje po kojoj se cijeni hrvatska nafta prodaje MOL-u i je li s tom politikom upoznat NO, rekla je Ahmetović.

"Dužan sam vam još jednu stvar. Pitali ste me je li predsjednik uprave MOL-a nadređen operativnom direktoru. Ne izravno, nego je cijeli paket upravljanja Inom napravljen na način - a to je da upravu Ine vodi uprava društva, ali stvarno vodi jedan čovjek, predsjednik uprave koji ima većinski glas. On ima sve mogućnosti koje drugi članovi uprave nemaju i on operativno upravlja kompanijom. Njemu su izvršni direktori asistenti. Kad je to promijenjeno, MOL je pametna korporacija, optimizira na razini svoje grupe i oni su upozoreni da je to protuzakonito i to je prilagođeno zakonu tako da operativni direktori nisu bitni, nego su postali kontrola direktorima sektora, koji su baza. Uprava je kao satelit izbačena iz te priče, mi smo bili faktor koji se stalno pokušavao miješati u poslovanje i dolazimo do ključnog problema. MOL horizontalno upravlja, ista razina menadžera u Ini može reći da po papirima nije istina. Kompanija se vodi dvostruko, to nije štetno za financijski rezultat kompanije i to je ono gdje ne možete podvući crtu. Vi i dalje imate postavljen sustav tako da odgovarajuća razina u MOL-u upravlja odgovarajućom razinom u Ini i imate situaciju da ja kao član Uprave odgovaram što radi Škugor, a on kad donosi neku odluku, mailovima provjeri tu odluku s MOL-om, provjeri sa svojim nadređenim u Ini i tek kad se dobro zapakira paket, to dolazi na upravu na glasanje. Oni na taj način vrše kontrolu nad korporacijom, a to nije dobro za Republiku Hrvatsku", rekao je Mayer.

Mayer: Nijednim aktom nismo donijeli odluku da se sisačka rafinerija gasi

"Tomislav Ćorić je rekao da je izvoz hrvatske nafte isplativije nego prijevoz u Rijeku, a cijenu je odredio MOL. Zanima me je li se na upravi analiziralo ili odlučivalo o nekom drugom, po Inu povoljnijem scenariju od izvoza hrvatske nafte u Mađarsku", rekla je Ahmetović.

"Vaša konstatacija ima potpuno utemeljenje, međutim, do njega nismo došli iz razloga. Naime, odluka ne dolazi na Upravu Ine. Mi smo tada, kolega Krešić i ja inzistirali da to mora doći do uprave. Prijedlog od strane MOL-a i nije bio tako nekorektan, ali tu se ne radi o tako velikim količinama. MOL je jedna relativno dobro uređena kompanija, koja kotira na burzi i svjesni su da prijevoz nafte u Mađarsku ne može ići po totalno neuređenim cijenama. Oni su odredili cijenama na temelju jedne međunarodne nafte koja najviše odgovara hrvatskoj nafti. Oni su došli s prijedlogom da to bude ta cijena nafte minus kotacija dva na burzi. Bila je +0,5. To je bio početak 2020. godine, tada ni prvi kontingent nije krenuo, jer je sisačka rafinerija radila. Mi nijednim aktom kao uprava nismo donijeli odluku da se sisačka rafinerija gasi. U onom trenutku kad je bilo dogovoreno, ta nafta je bila relativno po međunarodnim standardima, ali ja ne znam kako je dalje išlo. To se, naravno, može provjeriti", rekao je Mayer.

To smo mi kao članovi uprave razmatrali, ali nismo to tada tražili niti smo više imali priliku jer nismo htjeli ugroziti drugi dio procesa, rekao je Mayer.

Petrov: Moram procijeniti da ste bili poprilično naivni

Božo Petrov imao je za bivšeg člana uprave INA-e pitanje o bivšem ministru Tomislavu Ćoriću.

"Na kraju me zanima, budući da se dogodilo ubrzanje od potpisivanje memoranduma, koji je doveo do gašenja rafinerije u Sisku, po meni, izdaja nacionalnih interesa, a vi ste rekli da ste bili u tjednom kontaktu s ministrom Ćorićem, vjerujem da vam je na nekakav način objasnio zašto se to treba napraviti i zašto se memorandum treba potpisati. Molio bih vas da objasnite kako je vama ministar Ćorić objasnio kako se izdaja treba dogoditi", rekao je Božo Petrov.

"Tjedno, dvotjedno, nekad su bili češći, nekad rjeđi sastanci. Tada je bilo rečeno, ajmo napraviti sve što možemo da moderniziramo rafineriju Rijeka. Da smo prevršili rok od možda šest mjeseci, godinu dana, da nismo tada ugovorili modernizaciju Rijeke, sigurno strateški partner u jeku covid-krize ne bi dozvolio modernizaciju. Dogodila nam se pomalo i sreća. U kontekstu toga su se dogodili i događali odnosi s ministrom Ćorićem, pa tako oko rafinerije Sisak nije bilo disonantnih tonova, jer smo mi očito krivo razumjeli nešto ili možda i nismo, da Ina ide u smjeru povratka. Moja logika nekih internacionalnih pregovora spajanja obično traje dvije do tri godine. Od 2016., neka logika nama treba neko vrijeme, mi bi tamo negdje 2020. zadnje trebali imati riješenu situaciju. Tada se dugo, dugo odlučivalo koja će korporacija iz tih konzultantskih ugovora raditi proučavanje Ine i tu se nije razgovaralo o tome da to nije dobro za Hrvatsku. Teško mogu reći taj trenutak memoranduma. On je problematičan, ako ostane ovaj odnos kao sada, onda je on problematičan i možemo se vraćati na to gdje nas to vodi", rekao je Mayer.

"S obzirom na vaše poslovno iskustvo, moram procijeniti da ste bili poprilično naivni u smislu pomaganja državi. Potpuno je jasno da ste dovedeni u zabludu i da od spajanja neće biti ništa", rekao mu je Petrov.

"Je li jedino obećanje bilo - mi ćemo modernizirati Rijeku ili je bilo još nekakvih razloga zbog kojih se trebalo ići u prespoj i gašenje sisačke rafinerije? Je li jedini razlog bio modernizacija Rijeke?", upitao je Grmoja.

"Jedini razlog na koji bismo mi pristali i jedan jedini na koji bismo mi pristali. Može ispasti da smo bili naivni, ali s obzirom na to kako stvari u Hrvatskoj funkcioniraju i traju duže nego vani, morali smo tako raditi. Opravdanje nije da Hrvati loše upravljaju kompanijama. To je nažalost činjenica, ali to moramo mijenjati. S poslovnog stanovišta nije normalno da mi to tako puštamo i da traje dovijeka", rekao je Mayer.

"Zanima me je li u tim razgovorima bilo još nekakvih razloga zbog kojih bi Hrvatska trebala ići u prespoj?", upitao je Grmoja.

"Ne, nije znao, ali s druge strane su bile puno jače ucjene, tražilo se pokretanje pojedinih sudskih postupaka, vukla su se i suđenja Sanaderu i Hernadiju, svašta se vuklo. Cijelo vrijeme je MOL bio nezadovoljan modernizacijom rafinerije Rijeka i oni zaista to nisu htjeli. To što smo mi tada uspjeli dobiti, da to nismo dobili, mi bi danas trebali biti osuđeni zato što smo ugrozili interes hrvatske države. To je kao u onoj dječjoj igri Hugo, izaberi jedan broj, sigurno ćeš pogriješiti. Jasno smo komunicirali podpredsjedniku Vlade, ako ovo ne prođe, da se mi sami povlačimo iz uprave Ine", rekao je Mayer.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. studeni 2024 07:41