RAZDJELNICI TOPLINE

KAKO UŠTEDJETI NA GRIJANJU 'Bojali smo se troškova ugradnje, ali godišnje uštedimo tisuću kuna'

Iako je ugradnja razdjelnika obavezna, građani se teško odlučuju na taj potez, prije svega zbog cijene razdjelnika od 500 kuna po radijatoru
 Srđan Vrančić / Cropix

Zlatko Bobić već više od tri godine strogo poštuje pravila zbog kojih mu novčanik ostaje puniji. Zimi više po svom stanu ne hoda u kratkim rukavima, gasi grijanje kad nije kod kuće, ventile obavezno drži na jačini tri, i samo na temelju tih jednostavnih pravila mjesečno štedi gotovo 200 kuna.

- Kako ne bi bio zadovoljan kada ti počnu stizati računi od 300 kuna, a prije su bili veći od 500. Po jednoj sezoni grijanja uštedim gotovo 1300 kuna zahvaljujući razdjelnicima. Uz razdjelnike i samokontrolu, pomažu nam i PVC prozori s odličnom izolacijom - govori mi Bobić.

Podijeljena mišljenja

On je samo jedan od stanara nebodera sa 123 stana u Ulici Božidara Magovca na broju 31 koji su razdjelnike topline koji mjere individualnu potrošnju ugradili još 2012. godine, a njegovu priču o uštedama dijele gotovo svi njegovi susjedi.

Zlatko Bobić

Unatoč pozitivnim iskustvima pojedinih stanara, ugradnja razdjelnika u Zagrebu ide vrlo, vrlo sporo.

Naime, od 1300 zgrada spojenih na toplinske sustave HEP-Toplinarstva u Zagrebu tek ih je 143 do siječnja ove godine ugradilo razdjelnike. Od 94.000 krajnjih kupaca toplinske energije, samo je 6741 ugradio razdjelnike. Drugim riječima, samo je 11 posto zagrebačkih zgrada spojenih na Toplanu opremljeno razdjelnicima, odnosno to je učinilo samo 7 posto građana.

Prilično mala brojka ako se uzme u obzir da je krajnji zakonski rok za ugradnju razdjelnika za zgrade s više od 70 stanova kraj 2015. godine dok suvlasnici zgrada s dva ili više stanova imaju rok do kraja 2016. godine.

Razlozi za tako mali broj ugrađenih razdjelnika su brojni.

Teško je okupiti sve stanare u zgradi i dobiti njihov pristanak, pogotovo ako se uzme u obzir da ugradnja jednog razdjelnika iznosi 500 kuna po radijatoru. Neki od stanara ne žele ugrađivati razdjelnike prije zakonskog roka, a mnogi su skeptični zbog loših iskustava za koje su čuli od drugih sugrađana.

Kombinirani računi

Takav je primjer sa stanarima zgrade u Ulici Milana Rešetara, koji primjerice bilježe tek prvu zimu s razdjelnicima.

- U našoj zgradi nisu svi stanari ugradili razdjelnike pa imamo kombinirani obračun koji smatram netransparentnim. Najavljivali su da će stanarima koji ne ugrade razdjelnike računi za grijanje biti uvećani. A kada usporedim svoj račun s iznosom koji je dobio susjed bez razdjelnika u stanu iste kvadrature, mogu uočiti da je njegov račun 70 kuna manji. S tim da je kod njega ventil odvrnut na maksimum, a ja pazim da temperatura bude oko 21 stupanj - požalio se Kazimir Šturik, predstavnik stanara.

Nezadovoljan je i Nikola Lulić iz nebodera u Sigetu, koji nikako ne može doći do tvrtke Brunata, čije razdjelnike je ugradio.

- Računi su nam 30 posto veći nego prije. Dva radijatora stalno držim na 5, a dva su najčešće isključena - rekao je Lulić.

Matija Vusić, predstavnik stanara zgrade na Malešnici

Iz HEP-Toplinarstva kažu kako u prvih par mjeseci nakon što krajnji kupci uđu u obračun po razdjelnicima topline zaprimaju povećani broj reklamacija na visinu računa za toplinsku energiju.

‘Budite racionalni’

- Naime, krajnji kupci često očekuju da će samom ugradnjom razdjelnika smanjiti svoje mjesečne troškove a da nisu promijenili način na koji raspolažu energijom, poboljšali izolaciju, stolariju i slično iako se njihov prostor možda nalazi na tzv. nepovoljnom mjestu u zgradi, a to su sjeverna strana, zadnji kat... Bitno je naglasiti da razdjelnici nisu uređaji čijom se ugradnjom automatski postiže ušteda energije - naveo je je Robert Krklec, direktor HEP-Toplinarstva.

S tim se slaže i Matija Vusić, predstavnik stanara zgrade u Ulici Milivoja Matošeca na Malešnici. Kaže kako su i oni već prve sezone zabilježili uštedu od 42 posto u odnosu na zimu bez razdjelnika.

On je kupio 5 razdjelnika za ukupno 2000 kuna, i prema njegovoj procjeni sljedeće će godine na temelju ušteda otplatiti investiciju.

Stručnjaci savjetuju kako štedjeti

  • - Prilagodite garderobu godišnjem dobu.
  • - Smanjite li temperaturu koju održavate u prostoru za samo 1 °C, godišnje možete uštedjeti i do 5 posto energije za grijanje. Optimalna temperatura je 20 °C.
  • - Regulaciju temperature u prostoru treba osigurati ugradnjom regulacijskih uređaja za sustave grijanja kao što su radijatorski termostatski ventili i sobni termostati.
  • - Programirajte termostat tako da je noću ili dok ste izvan kuće temperatura postavljena na nižu vrijednost - time možete smanjiti troškove i do 15 posto.
  • - Ne zaklanjajte radijatore zavjesama i namještajem.
  • - Nikako nije preporučljivo reguliranje temperature prostorije otvaranjem prozora.
  • - Zračiti ne treba dulje od 10 minuta.
  • - Ako otvarate prozor na dulje vrijeme, isključite sustav grijanja.
  • - Provjerite raspore na prozorima, a ako postoje, treba ih zabrtviti jer uzrokuju velike gubitke energije.
  • - Na razini cijele zgrade razmislite o obnovi toplinske ovojnice i drugim energetskim poboljšanjima.

Poticaji Fonda: Lani nije bilo dosta novca za aparate

Kako se cijena ugradnje razdjelnika kreće oko 500 kuna po radijatoru u stanu, Grad Zagreb, ali i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost projekte ugradnje odlučili su sufinancirati nepovratnim sredstvima.

No, Grad Zagreb je, kako doznajemo od upravitelja zgrada, natječaj za subvencije prošle godine organizirao s premalim sredstvima i uvjetima koje je bilo nemoguće ispuniti.

- Natječaj za subvencije raspisan je krajem srpnja, a za dobivanje novca bilo je među ostalim potrebno prikupiti potpise 100 posto suvlasnika, za što smo imali samo 30 dana u kolovozu, kada je većina građana bila na godišnjim odmorima. Osim toga, osigurali su svega 720.000 kuna pa ne čudi što je prošle godine subvenciju u udjelu od 50 posto dobilo samo šest zgrada u Zagrebu - rekao je Zlatko Vlašić iz tvrtke za upravljanje i održavanje stambenih zgrada Zapad stan.

Iz Grada nam nisu odgovorili namjeravaju li i u 2015. dijeliti subvencije, no Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za ovu je godinu osigurao 30 milijuna kuna za područje cijele Hrvatske.

Oni će ugradnju razdjelnika topline, termoregulacijskih ventila te balansiranje sustava sufinancirati sa 40 do 80 posto nepovratnih sredstava, ovisno o lokaciji zgrade.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 14:35