DOMAĆI PROIZVOĐAČI U MUKAMA

KAKO SU POLITIČARI UNIŠTILI POLJOPRIVREDU Tone rajčica propadaju jer ih nema tko otkupiti!

 Vlado Kos / CROPIX

Domaći proizvođači voća i povrća muku muče s plasmanom svojih proizvoda na police trgovina - tone rajčica s neretvanskog i šireg splitskog područja sada propadaju jer ih nema tko otkupiti! Umjesto svježeg, sezonskog proizvoda veliki trgovci radije biraju onaj uvozni, a za njih jeftiniji, o čemu zorno govore podaci Ministarstva poljoprivrede, piše Slobodna Dalmacija.

U 2015. godini uvezli smo, naime, 146.562 tone povrća u vrijednosti od 111,6 milijuna eura, a izvezli gotovo pet puta manje. Voća s inozemnom deklaracijom lani je, pak, bilo 194.392 tone, dok je izvoz hrvatskih proizvoda u ovoj kategoriji bio triput niži - u strane je države otišlo, naime, 65.770 tona našeg voća...

Ogorčeni farmeri

Ogorčenje naših proizvođača jasno je kad se vidi da je upravo rajčica među povrćem koje smo lani najviše uvozili, tako da i ne čudi što je ima tijekom cijele godine u trgovinama. Preko 12.000 tona stiglo je na naše police iz čitave Europe - no pretežno iz Španjolske, Nizozemske i Poljske.

Ne treba ni govoriti o kvaliteti jednog takvog proizvoda koji se bere prije zriobe kako bi uspio "preživjeti" kilometre transporta do stola hrvatskog potrošača...

Pomahnitalo se i s uvozom drugih kultura koje prilično dobro uspijevaju na hrvatskoj zemlji - mladi krumpir (13.000 t), luk (16.712 t), mrkvu (8.459 t), krastavce (6.609 t), paprike (9.000 t)...

Unatoč, primjerice, cijeni od 1,50 do 2 kune koliko domaći proizvođači traže u otkupu po kilogramu svježih krastavaca, naši trgovci, po svemu sudeći, ovo povrće iz uvoza nabavljaju čak i jeftinije! To ih, međutim, ne sprečava da kilogram talijanskog krastavca na akciji prodaju za osam kuna!

Kad je u pitanju voće, najviše se, naravno, uvoze banane - 55.913 tona u Hrvatsku je dopremljeno lani, i to u vrijednosti od 41 milijun kuna. Iza toga slijede agrumi - naranče (25.969 tona) i limuni (12.245 tona), a odmah potom i stolno grožđe (preko 7.000 tona).

Iako nam je urod jabuka iz godine u godinu sve bolji, mi ih i dalje uvozimo, a domaći voćari nemaju gdje sa svojima, pa ih čuvaju u hladnjačama. U 2015. godini smo uvezli, preko 17.400 tona svježih jabuka, a izvezli nešto više od 30 tisuća tona što, također, govori o apsurdnom stanju nacionalne poljoprivrede.

Iz daleke Amerike

U trgovinama je posljednjih godina postalo gotovo nemoguće pronaći i domaći orah ili badem. Na deklaracijama su, kao zemlja porijekla, najčešće navedene Rumunjska, Bugarska, Amerika... U svakom slučaju, lani je uvezeno badema u vrijednosti od 7,2 milijuna kuna, lješnjaka (7,4 milijuna kuna), te oraha (4,5 milijuna kuna).

Ni breskve, koje tradicionalno dobro uspijevaju u Hrvatskoj, na policama trgovina često nisu iz domaće proizvodnje - naime, u 2015. godini uvezli smo gotovo 5000 tona ovog voća, a nektarina i gotovo dvostruko više.

Ono čime se možemo pohvaliti kad je u pitanju izvoz domaćeg proizvoda su isključivo mandarine, no ni tu se brojke ne mogu približiti onima iz uvoza. Naime, lani smo u inozemstvo plasirali nešto više od 8000 tona ovog voća (sorti monrealka, satsuma i wilking), što je opet upola manje nego kad je, primjerice, u pitanju količina uvezenih jabuka.

Kontrola pesticida

Agronomi tvrde kako zaštita domaće proizvodnje podrazumijeva i zaštitu samog potrošača jer su hrvatski proizvodi, kako navode, višestruko kontrolirani, pogotovo kad su u pitanju pesticidi, dok su kontrole uvoznih proizvoda, navodno, nesustavne i rijetke.

Komentar navedenog zatražili smo u Ministarstvu poljoprivrede, no konkretan odgovor, nažalost, nismo dobili:

- Ministarstvo poljoprivrede provodi nacionalni monitoring ostataka pesticida u hrani svake godine. Planom monitoringa se želi postići, među ostalim, i jednaki postotak proizvoda domaćeg podrijetla, EU podrijetla i podrijetla iz trećih država. Međutim, ovisno o vrsti proizvoda koji su predviđeni planom, ponekad to nije moguće jer određeni proizvodi nisu dostupni na našem tržištu, primjerice, proizvodi iz trećih zemalja, te su zbog toga moguća odstupanja od plana, piše Slobodna Dalmacija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2024 11:37