POLITIČKE IGRE

KAKO SU DIREKTORI ACI-ja TROŠILI Uz plemenitu ribu i fino vino, krojili budućnost hrvatskih marina

Problemi s nejasnim financijskim parametrima nisu počeli s Bonifačićem i Nikolićem,priča o ACI-ju dugi je niz godina ispunjena poslovnim nelogičnostima
 CROPIX

Dražen Nikolić, u listopadu smijenjeni direktor ACI-ja, prošloga je proljeća u samo deset dana, od 8. do 18. svibnja, potrošio devet tisuća kuna kompanijina novca u skupim opatijskim restoranima na tri ručka s poslovnim partnerima - predstavnicima konzultantskih kompanija s kojima se dogovarao njihov mogući angažman u razvojnim prijektima ACI-ja, pokazuju računi njegove službene American Express kartice anonimno dostavljeni Jutarnjem.

U to vrijeme Nikolić je bio član Uprave ACI-ja zadužen za razvoj, a predsjednik Uprave bio je Bruno Bonifačić kojeg je Nadzorni odbor s te funkcije smijenio samo tri mjeseca prije Nikolića.

Nikolić je uz još četvero ljudi iz ACI-ja s predstavnicima tvrtki Chapman Taylor, AC Consultants i Horwath Consulting, sve zajedno 14 ljudi, ručao u Vili Kapetanović za 4,6 tisuća kuna, a popile su se i tri butelje Malvazije Benvenuti. Na plemenitu ribu, škampe na žaru i vino Ottocento Clai u restoran Plavi Podrum u Volovskom za 1,2 tisuće kuna poveo je poslovnog partnera iz TC Consultantsa. Samo vino stajalo je 260 kuna. U istom restoranu ribljim je specijalitetima za 3,3 tisuće kuna počastio sebe i petero ljudi, predstavnike državnog CEI-ja koji pripremaju dokumentaciju za najavljenu dokapitalizaciju tvrtke, i Veru Đokaj, ACI-jevu voditeljicu za strateški razvoj i fondove EU.

Uz finu hranu i skupo piće, bistrila se budućnost ACI-ja. Nikolić je te troškove obrazložio rekavši da konzultanti nisu naplatili svoju satnicu u inicijalnim razgovorima o suradnji pa je bilo logično da ih se počasti ručkom.

Financijsko izvješće

Taj detalj o troškovima u ACI-ju pod vodstvom Nikolića i Bonifačića nadovezuje se na prethodno Bonifačićevo preuređenje upravne zgrade tvrtke za oko 700 tisuća kuna, koje je opravdavao potrebom da zaposlenicima osigura bolje uvjete rada i više prostora, ali i na sada već sporni ugovor s marketinškom agencijom BBDO, zbog kojeg su naposljetku, prema detaljnijem službenom objašnjenju obojica smijenjena. I to zato što su troškovi te suradnje s fiksno ugovorenog paušala od 46 tisuća kuna mjesečno tijekom 8,5 mjeseci, ili ukupno 390 tisuća kuna, do kraja ove godine, u roku od samo mjesec dana, nabujali dodatnim naručivanjem poslova na iznos koji neznatno prelazi milijun kuna i neizvjesno je hoće li ga ACI platiti BBDO-u.

No, problemi s velikim troškovima i nejasnim financijskim parametrima u ACI-ju nisu počeli s Bonifačićem i Nikolićem. Priča o kompaniji koja na Jadranu posluje preko 21 nautičke marine i trenutačno gradi svoje 22. utočište za brodove ispunjena je, najblaže rečeno, poslovnim nelogičnostima već dugi niz godina.

U zapećku javne pažnje

Neke od njih upućuju na potrebu da se kompanijom pozabave inspekcije, od one porezne do Državne revizije, te istražitelji USKOK-a. Nekoliko izvora Jutarnjeg lista koji su zamolili za anonimnost iz više razloga odlučilo je iznijeti svoje sumnje o zakonitosti u poslovanju ACI-ja jer je riječ o kompaniji koja je proteklih desetak godina poslovala u zapećku javne pažnje. Danas se, pak, o njoj govori kao o strateškom resursu, što zbog atraktivnosti lokacija na Jadranu koje ima u koncesiji, što zbog poslovnih planova u kojima bi upravo ACI kao nisko zadužena državna tvrtka u turističkom biznisu trebala biti centar privlačenja od 60 do 200 milijuna eura investicija u Hrvatsku te transformirati Jadran u najpoželjniju nautičku destinaciju na Mediteranu.

Prema svemu sudeći, takav plan mogao bi biti samo balon od sapunice jer ACI je, pokazuje naše istraživanje, previše opterećen duhovima prošlosti da bi imao ozbiljan kapacitet za značajniji poslovni iskorak u kraćem roku.

Drama u ACI-ju, koja će kulminirati smjenama netom uspostavljenog vodstva, počinje pošto je šutljivi i politici poslušan HDZ-ov kadar Anto Violić, koji je taj lanac marina vodio sedam godina i čiji je mandat na njihovu čelu prekinut 1. siječnja ove godine, kompaniju isporučio Bonifačiću, odabranom natječajem agencije Hill International, uz riječi, kako prepričavaju svjedoci: “Kume, ovdje su ti knjige”. Bez ikakve službene primopredaje.

U ACI-ju se po uhodanoj proceduri pripremalo završno poslovno izvješće za 2012. Violić, inače svjedok u aferi Fimi-Medija čiji se status, moguće je, kreće i prema osumnjičeniku, zahvaljujući istragama više nije u tvrtki.

Poslovno izvješće trebao bi potpisati Bonifačić kojem se u Upravi tvrtke 1. ožujka ove godine pridružuje Dražen Nikolić. Danas posvađani bivši direktori prema jednoj su verziji priče ACI počeli voditi zajedno kao suradnici, a Bonifačić je sam tražio da se za posao člana Uprave angažira Nikolića. Prema drugoj verziji, Bonifačić je nevoljko pristao na Nikolićevo imenovanje od strane države kao većinskog vlasnika.

Koja god verzija bila točna, upravo Nikolićevim dolaskom, dvojac na kormilu ACI-ja odlučuje da financijsko izvješće za prethodnu godinu neće samo tako potpisati.

Zajedno, pak, po nalogu Nadzornog odbora, potpisuju Zahtjev za očitovanjem o utvrđenim nepravilnostima u poslovanju Društva, i to u prethodne dvije godine.

Očitovanje zahtijevaju od dugovječne direktorice financija ACI-ja Sonje Brajković, tražeći objašnjenja o 24 točke, u koliko su saželi probleme, a pozivaju se na nepravilnosti koje je u poslovanju ACI-ja pronašla tvrtka Consilium Revizija iz Rijeke. U dokumentu koji posjeduje Jutarnji list izneseno je niz sumnji u zakonitost poslovanja. Od Sonje Brajković traži se da obrazloži zašto interne procedure nabave nisu u svim slučajevima jednako primjenjivane.

Cilj je utvrditi zašto su pojedine poslove dobivale odabrane kompanije, a isti prigovor odnosi se i na nabavu potrošnog materijala, od uredskog papira do lanaca i konopaca za marine.

Obrazloženje troškova

Traži se i obrazloženje troškova za zaštitarske i informatičke usluge od 2006. do 2009. U zahtjevu za očitovanjem ističu da dio dokumentacije u tvrtki nije urudžbiran pa sumnjaju da nije na vrijeme proslijeđen u računovodstvo, što može imati utjecaj na prikaz financijskih rezultata. Napominju da je Marini Piškera koncesija istekla 2003. te ukazuju da u izvješćima nedostaju odluke o davanju na korištenje vozila i informatičke opreme, kao i kriteriji prema kojima se u marinama obavljao i dopuštao prijeboj ulaganja pojedinih zakupaca za zakupninu koju duguju. Nedostaju i kriteriji na osnovi kojih su pojedinim zaposlenicima plaćani magisteriji i doktorati. Utvrđeno je i da poslovni izvještaji pojedinih marina imaju odstupanja od planova u svim značajnijim kategorijama prihoda i troškova, bez ikakvog obrazloženja njihovih direktora.

Skromnija budućnost

Nije im jasno ni po kojim kriterijima tvrtka bira banke u kojima drži depozite niti kako je moguće da se u slučaju neke štete u nekoj marini sastavljaju interni zapisnici, a da pri tom nije prisutan nitko tko bi bio odgovoran za osiguranje u centrali tvrtke. Uz to, traže i obrazloženje na osnovi čega pojedini radnici imaju ugovorene trostruko veće otpremnine nego što ih propisuju pravila kompanije.

Za marinu na otoku Cresu kupljen je i plaćen novi sidreni sustav, i to oko milijun kuna, no umjesto njega na dno mora potopljeni su samo betonski blokovi. Gotovo svaka marina ima višak ili manjak brodova u knjigama, a usluge servisa u marinama u centrali nitko ne kontrolira.

U biznisu marina, koje su lani zajedno ostvarile 196 milijuna kuna prihoda, moguće je da se u sivoj ekonomiji okrene još 60-ak milijuna kuna godišnje.

Uz to, granice pomorskog dobra u ACI-jevim marinama nisu definirane, a utvrđeno je i da stanje na terenu ne odgovara privatizacijskom elaboratu, tj. sva imovina koju ACI ima prema kupoprodajnim ugovorima u kompaniji nije upisana u vlasništvo.

Otkada je osnovan početkom 80-ih godina, ACI se do danas pretvorio u ono što nautičari nazivaju garažom za brodove, jer 80 posto svojh prihoda ostvaruje samo od vezivanja brodova iako bi većinu prihoda trebao ostvarivati od usluga na kopnu.

U ovoj sezoni ACI je imao pad dobiti od 19 posto u prvih devet mjeseci poslovanja, a prihodi su pali na 161,3 milijuna kuna, s lanjskih 163,4 milijuna. Ove sezone u prvih devet mjeseci planirali su doseći 180 milijuna kuna prihoda, ali im nije uspjelo. Kao što i državi u vodu pada plan podizanja vrijednosti ACI-ja prije dokapitalizacije vojnim nekretninama. U razgovoru o ACI-ju za Jutarnji ministri Siniša Hajdaš Dončić i Darko Lorencin, u čijim resorima se ACI nalazi, pojasnili su da je takav plan osujetio EU.

Dokapitalizacija vojnim nekretninama smatrala bi se nelegalnom državnom potporom pa je neizvediva. Ministri, Lorencin kao predsjednik Skupštine ACI-ja, i Hajdaš Dončić, kao njezin član, kažu da nisu informirani o bilokakvim mogućim nezakonitostima u poslovanju ACI-ja, ali bi im bilo drago kada bi ACI posjetile sve inspekcije koje smatraju da za to postoji razlog. No, ministri spuštaju loptu na zemlju i kada je riječ o investicijama. Njihova najnovija vizija podrazumijeva znatno skromiju budućnost najvećeg lanca marina na Mediteranu. ACI-ju smatraju treba ušminkavanje, investicije od oko 150 milijuna kuna ili oko 20 milijuna eura, što kompanija može i sama bez dokapitalizacije, podižući kredite, ako tako odluči. Bude li ipak dokapitalizacije, u vlasništvo tvrtke ući će hrvatski mirovinski fondovi, a bilo kakvo povećanje vlasničkog paketa turske Dogus grupe kao direktnog konkurenta ACI-ju, koji drži 6,92 posto njegovih dionica - ne dolazi u obzir. Ne bude li dokapitalizacije, u ACI će se ulagati malo po malo, a Hajdaš Dončić smatra da nije potrebno produljivati koncesije za marine koje traju do 2030. godine iako je plan ACI-ja proširiti se na još 15 lokacija na Jadranu. Planovi razvoja ACI-ja o kojima su govorila dva sada bivša direktora podrazumijevala su produljenje koncesija kako bi visoka ulaganja u temeljitu rekonkstrukciju ACI-ja bila isplativa.

Nikolić naručio 35 tisuća drvenih figurica za gotovo 95 tisuća kuna

Posljednjih deset mjeseci vrijednost ACI-ja njegovi su direktori uvelike pokušali podići marketinškim akcijama vođenim obilježavanjem 30 godina poslovanja tvrtke. Dražen Nikolić je, primjerice, od Sanje Vale Čupić, autorice društvene igre Osvoji Jadran, naručio 35 tisuća drvenih figurica za 94,8 tisuća kuna kako bi se igra brendirala ACI-jevim logotipom i dijelila nautičarima. Bonifačić je poslije, samo 11 dana prije svoje smjene, u srpnju pisao NO-u da savjetuje plaćanje toga iznosa autorici, ali i stopiranje projekta jer bi ACI za njegovo kompletno provođenje trebao utrošiti još 200 tisuća kuna. Kompaniji bi, naravno, ostalo 35 tisuća figurica za koje nema namjenu. Jesu li Bonifačić i Nikolić zajedno pokretali skupe projekte ili samo jedan od njih bez znanja drugoga pitanje je na koje će se odgovor još tražiti, no obojica su smijenjena zbog samovolje, dakle zbog krivnje koja im je pripisana. Ipak, obojici je odobreno još šest mjeseci plaće te narednih šest mjeseci polovica plaće koju su primali dok su vodili kompaniju. Obojica su smjenom bila iznenađena, Nikolić čak više od Bonifačića.Ministar Hajdaš Dončić tome se čudi i objašnjava kako su obojica smijenjeni kao jedna Uprava i da je nakon Bonifačićeve smjene u srpnju Nikoliću jasno rečeno da na čelu ACI-ja ostaje samo do kraja sezone. Postavljanje na čelo ACI-ja, kao privremene direktorice, Doris Perušić, dotadašnje predsjednice NO-a, daje naslutiti da se u ACI-ju priprema veliko čišćenje dosadašnjega modela poslovanja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. rujan 2024 10:07