Kako se na Sveučilištu raspoređuje novac: Za mirovine emeritusa više nego za stipendije studentima

Rektorat, administrativno-upravljačko tijelo Sveučilišta u Zagrebu, posljednjih je godina brojem zaposlenika nabujao do broja učenika jedne srednje velike škole. Povećanjem broja zaposlenih u Rektoratu tijekom mandata rektora Damira Borasa neminovno je povećan i iznos za plaće djelatnika raspoređenih u 16 "ustrojbenih jedinica" Rektorata, koji službeno posluje na dvije lokacije - u zgradi Pravnog fakulteta na Trgu Republike Hrvatske i u Ulici kralja Zvonimira 8.

Za 200-tinjak zaposlenika Rektorata u prošloj je godini iz državnog proračuna isplaćeno ukupno 33 milijuna kuna, odnosno mjesečno u prosjeku 2,750.806 kuna. Najviše odlazi na plaću rektora i sedam prorektora, kojih je sad šest. Prema podacima MZO-a, prosječan iznos bruto plaće rektora u RH u 2021. iznosi 45.895 kuna, a prorektora 41.801 kunu.

Unatoč upozorenjima pojedinih članova Senata o netransparentnom trošenju sredstava koje Sveučilištu uplaćuje Ministarstvo kroz participacije školarina, uprava im, tvrde, nije pojašnjavala kako se konkretno troši novac. Prema podacima koje je Jutarnji list dobio iz izvora bliskog Rektoratu, za potrebe Rektorata troši se znatno više novca nego što pojedinačno odlazi fakultetima.

Visina školarina

Ukupan iznos od participacija za školarine koji daje država Sveučilištu u prošloj akademskoj godini iznosio je 155 milijuna. Iznos isplaćuje Ministarstvo na temelju broja redovitih studenata po fakultetima, ovisno o području studiranja. Primjerice, iznos po studentu sveučilišnog studija u društveno-humanističkom području je 4300 kuna, a u STEM-u 6000 kuna. Kako objašnjava naš izvor, do 2019. iznos sredstava koje je raspoređivao Rektorat od ukupne dobivene mase participacija za školarine iznosio je 17 posto.

Međutim, u travnju 2019. donesena je odluka kojom se ta izdvajanja povećavaju sa 17 na 24,37 posto. Iz ukupne mase od školarina Rektorat Sveučilišta u Zagrebu dobiva, dakle, 24,37 posto, odnosno 37,8 milijuna kuna. Od toga Rektorat ostavlja sebi za troškove poslovanja 10 posto ukupnog iznosa školarina, odnosno 15,5 milijuna kuna. Ostatak odlazi na tzv. rezervna interventna sredstva i na održavanje (7,76 milijuna kuna ili pet posto), kao i na međunarodnu suradnju (2,3 milijuna kuna ili 1,5 posto). Nadalje, za dodatak na mirovinu professorima emeritusima Rektorat ukupno isplaćuje 6,2 milijuna kuna (četiri posto), što je više nego za stipendiranje studenata, za koje ostaje 6 milijuna. Okvirni dodatak za umirovljenog professora emeritusa je 2000 kuna mjesečno, a njih je lani bilo više od 170.

- Dio novca koji raspoređuje Rektorat od školarina troši se opravdano, poput novca za stipendije ili interventna sredstva koja se dodjeljuju fakultetima na zahtjev, ali, u pravilu, u manjem iznosu od traženog. Iznos za međunarodnu suradnju troši se nejasno - upozorava naš sugovornik.

Senat potvrdio

Kada se od ukupne svote školarina oduzmu sredstva Rektorata, za 34 fakulteta ostane 117,3 milijuna kuna. Dakle, dok Rektorat sebi za poslovanje ostavlja 15,5 milijuna kuna, fakultetima ostaju znatno manji iznosi. Konkretno, PMF-u je u prošloj godini pripalo 8,9 milijuna, FER-u 10,5 milijuna, FSB-u 5 milijuna, Medicini 7,4 milijuna, Agronomiji 4,8 milijuna, Filozofskom 9,8 milijuna, Ekonomskom nešto više od 10 milijuna kuna... Takvu raspodjelu sredstava predložila je uprava Sveučilišta, a Senat - u kojem su predstavnici fakulteta - odobrio. Računica govori da fakulteti godišnje daju Rektoratu, odnosno da u odnosu na period prije travnja 2019. godišnje gube sljedeće iznose: PMF 870 tisuća kuna, FER i Ekonomski po milijun kuna, FSB 490 tisuća kuna, Medicinski 725 tisuća, Agronomija 466 tisuća, Filozofski 960 tisuća kuna... Upravu Sveučilišta zatražili smo pojašnjenje trošenja sredstava. Odgovor nismo dobili.