KAKO SE MIJENJAJU SVJETSKE POPULACIJE Hrvatska na rubu crvene natalitetne zone!

Demografske silnice određuju sudbinu naroda, a prema pokazateljima novog izvještaja UN-ovog Populacijskog fonda, Hrvatskoj se ne piše dobro. Zemljama je potreban rast stanovništva, jer više stanovnika automatski znači veće gospodarstvo, više izvoza i više poreznih prihoda za kronično izgladnjele državne proračune. Naravno, prebrzi rast nosi sa sobom rizike ukoliko zemlja ne može pružiti dovoljno prirodnih resursa da podrži populaciju, a rapidni rast često može dovesti i do političke nestabilnosti.

Hrvatska, nažalost, spada u red zemalja u kojima se broj stanovnika smanjuje, bilo zato što ljudi emigriraju ili zato što se ne rađa dovoljno djece da demografski pokazatelji pokazuju plus.

Pored Hrvatske, većina zemalja s padom populacije nalazi se na području istočne Europe - Srbija, Rumunjska, Bjelorusija i Litva, od kojih mnoge bilježe pad broja stanovnika od čak 0,8 posto godišnje, prema procjeni stručnjaka UN-a temeljenoj na prosječnoj godišnjoj promjeni broja stanovnika. U najkritičnijoj crvenoj zoni su Bugarska, Moldavija, Ukrajina i Latvija.

Osim istočnoeuropskih zemalja, populacija se smanjuje još u Njemačkoj, Japanu i Kubi, ali samo 0,1 posto godišnje.

Negativni demografski trendovi, što već dugo upozoravaju i domaći stručnjaci, znače teže postizanje zdravog rastućeg gospodarstva. Nadalje, broj radno sposobnih ljudi čini sve manji udjel u ukupnoj populaciji, a stariji čine sve veći dio, što donosi veće terete društvu zbog troškova zdravstvenih i drugih usluga koje država mora pružiti.

Dakle, sve manji broj ljudi uplaćuje usluge koje koristi sve veći broj ljudi.

Natalitetne stope u Europi i Sjevernoj Americi su vrlo male, gotovo blizu nuli, što znali da je nakon desetljeća populacijskog buma došlo do usporavanja demografskog rasta. Jedine su iznimke ovog trenda zemlje koje bilježe dolazak imigranata - Irska, Island i Norveška - koje imaju iznad 1 posto prosječnog godišnjeg rasta.