RASPRAVA O POREZNIM UTAJAMA

KAKO SE HRVATSKA NOSI S UTAJIVAČIMA POREZA? 'Uhićeno je više djelatnika porezne nego prevaranata'

 Bruno Konjević/CROPIX

Saborski odbori za financije i za europske poslove na zajedničkoj su sjednici u četvrtak raspravljali o suradnji na suzbijanju poreznih utaja i prijevara, zbog kojih se na razini EU godišnje gubi oko milijardu eura, odnosno 2.000 eura po glavi stanovnika.

Tu su prigodu zastupnici iskoristili kako bi ravnateljicu Porezne uprave Jasnu Kropf upitali i o drugim temama, pa je tako HDSSB-ov Krešimir Bubalo izvijestio kako je od Ministarstva financija dobio odgovor na zastupničko pitanje, iz kojega je vidljivo da je Porezna uprava u proteklih deset godina izdala ukupno 473 rješenja nakon postupaka utvrđivanja nesrazmjera između prihoda i vrijednosti imovine.

"Po toj zakonskoj odredbi proteklih je godina uhapšeno više djelatnika Porezne uprave nego poreznih prevaranata, pa me zanima koliko je osoba s očitim nesrazmjerom prihoda i imovine sankcionirano, kome je naplaćena kazna i što se, zapravo, s njima dogodilo", upitao je Bubalo, no njegovo je pitanje ostalo bez odgovora.

Kropf je objasnila da se pripremila samo za temu vezanu uz suradnju u EU na suzbijanju poreznih utaja i prijevara, te obećala da će zastupniku poslati pisani odgovor.

Prezentirajući sustav suzbijanja poreznih prijevara i utaja u Hrvatskoj, kazala je, među ostalim, da Hrvatska aktivno sudjeluje i podržava nove inicijative EU na tom području. Izvijestila je da je u suradnji s Bavarskom pokrenut projekt razmjene podataka, koji bi trebao stati na kraj "dvostrukom neoporezivanju", odnosno izbjegavanju poreza na dobit kroz prebacivanje dobiti na povezana društva u inozemstvu.

Vanjski član Odbora Nikola Mijatović kazao je kako ima informaciju da će obvezujuća mišljenja na temelju nedavno izmijenjenog Općeg poreznog zakona Porezna uprava donositi za uski krug obveznika.

Kropf je objasnila da je u pripremi pravilnik na temelju kojega će se ta mišljenja donositi, a trebao bi biti gotov najkasnije za dva tjedna. Pravilnikom će se, među ostalim, propisati koji će porezni obveznici moći podnijeti zahtjev za obvezujuće mišljenje, a prije svega će se ići prema onima koji namjeravaju investirati.

Obvezujuće mišljenje vjerojatno će se plaćati, jer je takva praksa i u drugim zemljama, no tarifa još nije utvrđena, kazala je Kropf za Hinu nakon sjednice, te dodala da su Poreznoj upravi već pristigli upiti nekoliko potencijalnih investitora.

Ingrid Antičević Marinović (SDP) upozorila je na izvješća o visokim računima nekih hrvatskih državljana u inozemstvu te podsjetila da su Luksemburg i Austrija tražili, a Austrija i dobila odgodu primjene direktive EU o razmjeni podataka između poreznih uprava zemalja članica. "Znamo da je Austrija ishodila odgodu do 2018. s argumentom da im je bankarska tajna 'sveta krava', a tada će za Hrvatsku biti kasno, jer će se novac prebaciti negdje drugdje", kazala je Antičević Marinović.

Visoki depoziti nekih građana u inozemstvu ne brinu HDZ-ova Ivana Šukera. "Mnogi od tih računa nastali su još u vrijeme Jugoslavije. Sada u Austriji ne možeš položiti više od 10.000 eura bez da te netko pita otkuda novac. Ti će računi kad-tad ugledati svjetlo dana", uvjeren je Šuker.

Kazao je kako je ključno dovoljno uložiti u informatičko opremanje Porezne uprave i njezino povezivanje s carinom, kako bi se osigurao protok dokumenata vezanih uz naplatu PDV-a. Upozorio je da bi Hrvatska bez dobrog sustava na poreznim prijevarama u PDV-u godišnje mogla gubiti milijarde kuna.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 12:00