SURADNJA JUTARNJEG I RE:VIZIJE

KAKO JE ZAUSTAVLJEN PROJEKT ETIČNA BANKA Čovjeka koji je glavna pokretačka snaga projekta mnogi gledaju kao hrvatskog Jobsa, ali banke i dalje nema

 
lijevo: Frane Šesnić, u krugu: Goran Jeras
 Dragan Matić / CROPIX

Bilo je to točno 17. travnja 2011. godine - prisjetio se matematičar Siniša Miličić, koji pamti sve važnije datume u svom životu. Taj dan javio mu se na Google chat prijatelj iz fakultetskih dana Goran Jeras, danas upravitelj Zadruge za etično financiranje, koji je tada živio u Nizozemskoj.

- Pitao me želim li s njim pokušati osnovati etičnu banku u Hrvatskoj - kaže Miličić, koji se onda zainteresirao za ideju te ubrzo s Jerasom počeo istraživati postojeće etične banke diljem svijeta.

- Proučavali smo kako posluju banke Triodos i Rabobank u Nizozemskoj, a i ostale održive banke - ističe Miličić koji se iz projekta ipak povukao 2015. godine, ali ne zato što u njega ne vjeruje, nego zato što se, kaže, odlučio preseliti na more i poraditi na vlastitoj akademskoj karijeri. No, tako se rodila ideja koju danas, sedam godina kasnije, i dalje gura 38-godišnji fizičar Jeras.

Miličić ga drži vizionarom, pa i osobom koja je u stanju druge ljude “zaraziti” onim u što vjeruje.

- Je li vam ispričao kako ga je jednom prilikom jedan šaman pokušao privoliti u svoje redove? - pita me Miličić.

- Nije - odgovaram.

Na Jerasa mnogi iz Zadruge gledaju kao na hrvatsku inačicu Stevea Jobsa, i ne sumnjaju u njegove namjere, vjeruju da zaista želi pokrenuti banku koja bi bila “razvojna banka u vlasništvu svojih članova i čiji bi primarni cilj bio ulaganje u razvoj zajednice”. Ali Jerasova vizija ni nakon sedam godina od prvog google chata još nije stvarnost: 2017. godine urodila je prvom odbijenicom od Hrvatske narodne banke, a 2018. godine im drugi put također nije prošla ideja o preuzimanju Tesla banke.

HNB im zamjera, ukratko - “nedostatak kapitala, odgovarajućih kadrova i poslovnog plana koji ima smisla”. Tko pokušava spriječiti osnivanje etične banke? Radi li se o velikoj zavjeri moćnih bankara? Ili Ebanka jednostavno ne zadovoljava zakonom propisane uvjete?

Uloga u aferi Hotmail

Jutarnji list je u suradnji s televizijskom emisijom Re:vizija Al Jazeera Balkans u svom istraživanju, među ostalim, pokušao doći i do odgovora na ta pitanja. Pa i na ono iz kojeg razloga koncern Agrokor nije “spašen” na način na koji je predlagala ekipa iz ZEF-a i kakva je bila zapravo njihova uloga u aferi Hotmail, odnosno koja je pozadina njihove suradnje sa skupinom Borg. Jesu li e-mailovi “iscurili” iz redova ZEF-a? Zašto su se Besak i Jeras razišli? Zbog čega Besak nikad nije javno objasnio svoju poziciju u skandalu zbog kojeg je Martina Dalić odstupila s pozicije potpredsjednice Vlade, a USKOK ovih dana odbacio prijave? Isto tako pokušali smo naći odgovore i na pitanja: gdje je 40 milijuna kuna inicijalnog kapitala potrebnog za osnivanje banke? I kakve su zapravo veze Mosta i ZEF-a? Te može li Zadruga (potencijalna Ebanka) preživjeti izazove kao što su osipanje članova, afera Hotmail, odlasci nekih ključnih ljudi, povezivanje s političkim opcijama...

Most priznaje da su u radnu skupinu koja je razmatrala rješenja za spas Agrokora oni predložili ekipu iz ZEF-a, ali tvrde da nakon što njihov model nije prihvaćen više nisu imali uvid u ono što se događalo. Kritičari ih pitaju: zašto ste godinu dana čekali da o tome progovorite? Isto pitanje upućuju i ekipi iz ZEF-a koja se, pak, ograđuje od svake političke opcije, pa tako i Mosta.

- Nemamo mi nikakve dublje veze s Mostom, zadruga je organizacija čiji članovi dolaze iz svih stranaka - kaže Jeras. Međutim, zanimljivo je da je među osnivačima ZEF-a i tvrtka Megakop parketni centar koja je u vlasništvu poduzetnika Brune Iljkića, poduzetnika iz sjene Mosta koji im je dao i prvi kredit za izlazak na izbore. Iljkić se kasnije razišao s Mostom te danas podupire priču koju propagira Ivica Relković, a riječ je udruzi Nezavisnih gradonačelnika i načelnika. Pokušali smo doći do Iljkića, ali nije pristao na razgovor.

- To ništa ne dokazuje. Iljkić je ionako pasivan član, nije sudjelovao u radu Zadruge dulje od tri godine - kaže Jeras.

Re:vizija je uspjela doći i u posjed jednog novog dokumenta koji, pak, dodatno potkrepljuje činjenicu da uloga ZEF-a nije bila tek usputna tijekom prvih sastanaka skupine Borg i Vlade RH. Riječ je, naime, o nerealiziranom ugovoru koji oslikava tadašnje odnose, a to je da je tvrtka u kojoj je prije nego što je postao Vladin povjerenik u Agrokoru radio Ante Ramljak, Texo Management, ponudila ZEF-u posao, i to isti dan kad je AlixPartners potpisao suradnju s koncernom Agrokor, pa i s Texo Managementom. Radilo se o pružanju konzultantskih usluga od strane ZEF-a, odnosno Zorana Besaka, i to po cijeni od 20-ak tisuća kuna tjedno. Nije to iznos kakav je, sudeći prema ranije objavljenim računima, naplaćivao Texo Management od AlixPartnersa, kojem je bilo isplaćivano oko 250 tisuća kuna tjedno, ali očito je i ZEF bio u kombinaciji. Međutim, taj ugovor nikad nije realiziran.

Ogorčenost situacijom

Upravitelj Jeras danas tvrdi da je ZEF ispao iz priče zato što njihov model za spas Agrokora nije bio prihvaćen. No, spekuliralo se da su se upravo oko ovog ugovora Jeras i Besak navodno posvađali, međutim Jeras to demantira. Besak, pak, nije toliko pomirljiv, ali nije ni spreman javno govoriti. Iz izvora koji su mu bliski doznajemo da je ogorčen cijelom tom situacijom, a da je sukob ozbiljan dokazuje i neslužbeni podatak koji smo doznali, da je Besak navodno prošli tjedan zatražio izlazak iz Zadruge.

Razlog njihova sukoba bio je navodno upravo taj ugovor s Texo Managementom te razlika u pristupu između stava koji bi omjeri naplate bili za Besaka i što od toga ostaje Zadruzi, pojednostavljeno rečeno posvađali su se navodno oko podjele 20-ak tisuća kuna prije nego što su ih uprihodovali. Jer Besak je bio zainteresiran za suradnju sa skupinom Borg, a to zapravo potvrđuje i njegov e-mail poslan još 31. ožujka prošle godine u kojem on hvali Martinu Dalić. “Poštovana gđo Dalić! Što reći nego čestitati u prvom redu vama kao spiritus movensu cijele priče, a zatim i svim stalnim i povremenim članovima ekipe na odlično obavljenom zadatku. Puno sam optimističniji glede budućnosti ove naše države s obzirom na to da sam upoznao tako kvalitetne ljude. Svi odreda ste izuzetni profesionalci i stručnjaci, vjerujte da ne govorim samo iz kurtoazije već iz srca. Jako se veselim susretu u nešto opuštenijim okolnostima s napomenom kako i meni utorak više odgovara. Ugodan vikend i bravo još jednom”. Jeras, pak, tvrdi da je to bilo prije nego što se odustalo od njihova koncepta za spas koncerna. Kasnije više ne zna što se događalo ni s Borgom, a ni s Besakom, pa ni tko je pustio mailove u javnost. Međutim, za Re:viziju je Jeras potvrdio da su “mailovi bili na serveru ZEF-a”, ali naravno demantira da bi ih on pustio u javnost. ZEF i Jeras više se ne bave tom temom. Jeras kaže da oni još ne odustaju od osnivanja banke te da će najesen pokušati HNB-u predati novi zahtjev, a isto to odlučila je ovih dana i Skupština ZEF-a na kojoj su pale i ostavke.

Ideja nije mrtva

- Žao mi je što mandat nisam izgurao do kraja, ali zbog drugih aktivnosti morao sam prevagnuti. Odlučio sam se povući s funkcije predsjednika Skupštine ZEF-a i prije nego što je osnovana etična banka - tim riječima je donedavni predsjednik Skupštine ZEF-a Frane Šesnić otvorio sjednicu koja se u ponedjeljak 11. lipnja održala u Tehnološkom parku na Zagrebačkom velesajmu, a na kojoj je odlučeno da ZEF najesen ipak pokuša s novim zahtjevom prema HNB-u. Međutim, vodstvo, a i članstvo ZEF-a počelo se osipati. Šesnić je kao predsjednik Skupštine mnogima ulijevao povjerenje da bi se ideja u konačnici mogla realizirati, jer je upravitelj Jeras na glasu kao idealist, odnosno idejni začetnik i vizionar samog projekta, dok je Šesnić slovio za “kamen temeljac”.

Zagreb, 110618.
Zadruga za eticno financiranje odrzala skupstinu u Tehnoloskom parku na Zagrebackom velesajmu.
Na fotografiji: predsjednik skupstine Frane Sesnic podnio je ostavku.
Foto: Dragan Matic / CROPIX
Dragan Matić / CROPIX
Predsjednik skupstine Frane Šesnic

Međutim, Šesnić više, kaže, nema vremena za ZEF.

- I dalje vjerujem u ideju, ali mislim da do realizacije ima puno posla. Zato bi se toga trebao primiti netko tko će se ZEF-u moći u potpunosti posvetiti, osobno imam previše obveza - kaže Šesnić. Pod objašnjenjem drugih poslovnih obveza ostavku na poziciju člana Nadzornog odbora ZEF-a podnio je još jedan poduzetnik, a i neki od običnih članova Zadruge odlučili su povući svoje uloge. Na Skupštini je iznimno kritičan bio i Nenad Maljković, ali njegove opaske odnosile su se više na proceduru, međutim istaknuo je tijekom sjednice da je “njegovo povjerenje u upravitelja Jerasa i njegov tim poljuljano”. Uz više-manje kritika Jeras je ipak uspio ishoditi od Skupštine podršku da se najesen krene s novim zahtjevom prema HNB-u. Zanimljivo je da dok se razgovaralo o toj točki te odlučivalo na samoj sjednici Skupštine, Jeras je od medija (ekipi Jutarnjeg lista i Re:vizije) zatražio da napuste prostoriju, jer da je riječ o tajnom dijelu sjednice. Uslijedila je ta skupština nakon turbulentnih mjeseci u ZEF-u - skandala Hotmail, a i dva neuspjela pokušaja osnivanja banke pod egidom “Čovjek ispred profita”. ZEF se na ovoj 13. skupštini našao na prekretnici: ili će se članovi odlučiti za novi pokušaj osnivanja banke, ili će odustati od borbe s ispunjavanjem uvjeta iz Zakona o kreditnim institucijama. Izabrali su treću sreću. HNB im je, naime, u rješenju iz svibnja 2017. godine zahtjev odbio uz obrazloženje, pojednostavljeno rečeno, da nemaju “ni kapitala, ni kapacitete”. Drugi pokušaj je bio preuzimanje Tesla banke, ali ni to nisu uspjeli realizirati prije njezine likvidacije. Sljedeći put, tvrdi upravitelj Jeras, imat će više od potrebnih 40 milijuna kuna na posebnom računu, a predložit će i nove stručnjake za vodstvo banke.

- Za novi zahtjev trebamo prikupiti još cijeli niz novih papira jer se zakon u međuvremenu promijenio - objašnjava Jeras dok sjedimo u uredu ZEF-a u poslovnoj zgradi u zagrebačkoj Radničkoj ulici. Jeras, kaže, da im je taj prostor dao na korištenje jedan od članova Zadruge jer se više njime nije koristio. Troškovi zaposlenih i hladnog pogona Zadruge nisu, naime, nimalo jeftini. Iz financijskog izvješća za 2017. godinu objavljenog na službenoj internetskoj stranici Zadruge vidljivo je da su rashodi iznosili 3,4 milijuna kuna, a prihodi tek 756,4 tisuće kuna. Jeras objašnjava da je ZEF sve svoje resurse usmjerio na osnivanje banke, a da to “ima svoju cijenu”, no kako se to još nije ostvarilo, odlučili su i sami pružati usluge konzaltinga svojim članovima. Na njihovim internetskim stranicama objavljen je i cjenik usluga. Primjerice, navodi se da “izrada detaljne analize poslovnog ulaganja s predviđanjem poslovnih rezultata” stoji od 2500 do 20.000 kuna (ovisno o složenosti projekta)”, što bi donekle odgovaralo tjednom iznosu koji su pokušali naplatiti od Texo Managementa za konzalting u slučaju Agrokor. Upravitelj Jeras dodaje da su usluge konzaltinga počeli pružati kako bi “podebljali” prihode Zadruge, jer njihov konačni cilj je osnivanje banke, ali sve dok se to ne dogodi, sav novac ulažu u to pa je, smatra, normalno da imaju daleko veće rashode nego prihode. Jeras u visini rashoda ne vidi ništa sporno. Ali njemu nije sporno ni to što su predali zahtjev za licencu “bez potrebnih najmanje 40 milijuna kuna na računu”.

Brza odbijenica HNB-a

- Imali smo pisma namjere - uvjerava, a na pitanja nije li taj zahtjev bio neozbiljan, odgovara:

- HNB je prije roka u kojem smo im rekli da će novac biti na računu poslao rješenje kojim se odbija naš zahtjev.

U tom rješenju HNB-a navodi se: “U dokumentu ‘Dokaz o osiguranim sredstvima za uplatu inicijalnog kapitala Ebanke d.d.’ navodi se da se ‘na dan 16. veljače 2017. godine na namjenskom posebno otvorenom računu zadruge nalazi 3.006.374,55 kuna i 5.000 eura prikupljenih sredstava od 9. siječnja 2017. godine od kojih je 2.071.517 kuna prikupljeno u zadnjih 30 dana”. Međutim, članovi ZEF-a i dalje su uvjereni da mogu prikupiti potreban novac. Na Skupštini se okupilo 20-ak predstavnika koji su se odlučili za novi pokušaj, iako je na samom početku okupljene dočekala Šesnićeva ostavka. Navodno ga je prije sjednice Jeras pokušao odgovoriti od ostavke, ali nije uspio. Šesnić ne kritizira Jerasa, drži ga vizionarom, ali smatra da mu treba uz njega netko poput izvršnog direktora.

- Netko se toga treba konkretno primiti. Ovo dosad nije bilo dovoljno - kaže Šesnić. Na pitanje je li skupština ZEF-a bila pitana za mišljenje ili stav oko suradnje s Vladom RH po pitanju koncerna Agrokor, Šesnić odgovara da nije.

- Skupština nije bila ni upoznata s time da nas se zove da sudjelujemo, a nije nas se pitalo ni želimo li sudjelovati, a kamoli tko će nas tamo predstavljati. Razmišljam na sljedećoj sjednici zatražiti službeno očitovanje ZEF-a na temu afere Hotmail - ističe Šesnić te dodaje:

- Mi nismo ni znali da smo pozvani, a kamoli tko je odredio Besaka da u tome sudjeluje te tamo predstavlja ZEF. Ta priča je sada ispala kao svojevrsni uteg za ZEF. Međutim, bivši predsjednik uprave poljske banke BISE SA Wlodzimierz Grudzinski, koji je u čelništvu Federacije europskih etičnih i alternativnih banaka čija je članica Zadruga za etično financiranje, stava je da bi ekipa iz ZEF-a trebala možda uskoro pronaći alternativni put, a ne toliko inzistirati na osnivanju banke.

- Danas je na europskom bankarskom tržištu iznimno teško dobiti licencu za banku, a posebno kad se radi o ovakvoj neobičnoj vrsti banke za koju možemo reći da je neka vrsta startupa. Bilo je pokušaja u Austriji, ali oni nisu uspjeli dobiti licencu, dok su u Portugalu odmah dobili poruku da nema šanse da dobiju licencu za banku - kaže Grudzinski koji podupire ideju ZEF-a za koju vjeruje da je pozitivna, ali kaže banka treba imati osnova u realnosti.

“Ljudi se ponekad zanesu”

- Znate da sam bio bankar, ljudi se ponekad zanesu, misle da u bankama uvijek ima novca, ali to vam je slično kao i s automobilom, s vremena na vrijeme u njega morate natočiti gorivo, pa tako i u banku unijeti kapital - slikovito će Grudzinski, koji kaže da ZEF može djelovati i na druge načine te da nije nužno da dobiju licencu za banku. Kaže da je situacija na bankarskom tržištu izuzetno teška, posebno za male i regionalne banke jer za njih po pravilima EU vrijede ista pravila, kao i za one velike.

- HNB sigurno strahuje da ZEF neće imati dovoljno kapitala i financijske moći da izdrži potencijalne moguće probleme - kaže Grudzinski te dodaje da bi ZEF možda trebao tragati za nekim financijski jakim partnerom kako bi tim putem možda došao do svog cilja, a to je “kreiranje jače konkurencije na bankarskom tržištu Hrvatske koje trenutačno nikako nije dobro za konačnog korisnika”. Činjenica je da HNB zazire od ZEF-a, a naš izvor iz HNB-a komentira: - Oni bi licencu za banku bez kapitala i bez odgovarajućih kadrova koji odgovaraju zakonskim zahtjevima te bez poslovnog plana koji ima smisla! Na račun poreznih obveznika... koji osiguravaju depozite koje će ‘etična banka’ skupiti. Ne bi išlo.

No, zanimljivo je kakve kredite ZEF trenutačno nudi svojim članovima kojih broji nešto više od tisuću?

Mikrozajmove za društvene poduzetnike, s fiksnom kamatnom stopom od 4,5 posto te rokom zajmova od 18 mjeseci, i to u iznosima od 5000 do 25.000 eura po projektu. Pitamo Jerasa kako to da im je kamata toliko visoka kad Ebanku stalno propagiraju time da neće imati kamate veće od 4 posto, odgovara da još nemaju banku i da je kamata tolika jer moraju naplatiti svoju maržu.

- Zato i želimo osnovati banku, a ne djelovati kao fond ili zadruga, kako bismo imali kapacitete sniziti kamatu našim članovima, koristiti europska i međunarodna razvojna sredstva te kreditirati njihove projekte - ističe Goran Jeras koji, pak, ovih dana osim što poziva građane da se učlane u ZEF sa 2500 kuna, nudi i ulaganje u Vjetroelektranu Kom - Orjak - Greda, za što je ZEF ovih dana potpisao ugovor o pravu prvokupa.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 03:32