Kako je premijerka Kosor popustila sindikatima

Što se promijenilo prije tri mjeseca u Zakonu o radu?

Radilo se u najvećoj mjeri o tehničkom usklađenju s pravnom stečevinom EU. Ostale izmjene išle su na ruku radnicima: zagarantiran im je godišnji odmor u trajanju od minimalno četiri tjedna (prije 18 radnih dana), ograničen je prekovremeni rad (s deset na osam sati tjedno) i uvedena stroža evidencija rada. Postroženi su i uvjeti sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme, koji je i dalje ograničen na tri godine, ali sada neovisno o tome nudi li poslodavac radniku isto ili drukčije radno mjesto.

Što sada Vlada želi promijeniti u Zakonu o radu?

Mijenjaju se tri članka Zakona kojima se želi ograničiti neograničena produljena primjena prava iz kolektivnog ugovora (KU) te omogućiti njihovo lakše otkazivanje. Prema sadašnjem Zakonu, prava iz kolektivnog ugovora koji je istekao odnosno nema definiran otkazni rok, vrijede sve dok Poslodavac i Sindikat pregovorima ne dogovore novi.

Je li Jadranka Kosor amandmanima popustila?

Da, u manjoj mjeri. Sindikati su željeli da primjena prava nakon isteka KU bude i dulja od šest mjeseci, kao i da se preciznije definiraju uvjeti u kojima se kolektivni ugovori mogu otkazati i prije ugovorenog roka.

Koliko zaposlenih ima kolektivne ugovore?

Od milijun i pol zaposlenih, kolektivne ugovore ima njih oko 60 posto, odnosno oko 900 tisuća: 240 tisuća zaposlenih u državnim i javnim službama, 80 tisuća zaposlenih u javnim poduzećima te ostatak u privatnom sektoru.

U koliko se privatnih, državnih tvrtki i javnih službi već sada smije otkazati kolektivni ugovor?

Do sada nije postojala točna evidenecija s obzirom na to da su u različitim kolektivnim ugovorima definirani i različiti rokovi otkazivanja. Sindikati tvrde da velik dio kolektivnih ugovora ima jasno definirane otkazne rokove. Primjerice u osam javnih poduzeća (Crotia Airlines, Hrvatske ceste, HEP, Janaf...) se ne mogu otkazati dok se u 10 njih (Hrvatske šume, Lutrija, ACi, HAC, Narodne novine...) može otkazati jer su jasno definirani otkazni rokovi.

Za što se sindikati bore?

Ukratko, za zadržavanje prava, iako se i kod njih prije skupljanja potpisa za referendum neslužbeno moglo čuti kako su svjesni da ovakvo rješenje, prema kojem se prava iz kolektivnog ugovora mogu produljavati unedogled, više ne može opstati. Sindikati i danas tvrde da su oni željeli s poslodavcima dogovoriti izmjene ZOR-a koji se odnose na interesna pitanja, primjerice, rada na određeno, pravilnika o radu... No, onda je, upozoravaju, Vlada zbog nemogućnosti dogovora s državnim službama o božićnicama i regresu predložila samo izmjene koje se odnose na kolektivne ugovore. Vlada je to u međuvremenu dogovorila, ali su zbog izmjena ZOR-a kojima se, tvrde, želi ukinuti sustav kolektivnog pregovaranja sindikati pokrenuli inicijativu za referendum. Sindikati ističu kako ni postojeći Zakon o radu nije prepreka izmjenama kolektivnog ugovora, što su potvrdili i brojni aneksi tih ugovora u mnogim poduzećima potaknuti gospodarskom krizom. I aneks kolektivnog ugovora za državne službe je, naglašavaju, pokazao da se ti ugovori mogu mijenjati i uz ovakav ZOR.

Zabranjuju li sadašnji kolektivni ugovori otkaz?

Sve ovisi o tome kakav je pojedini kolektivni ugovor. KU ne zabranjuju otkaz, ali otežavaju njegovo davanje.

Koju zaštitu pruža kolektivni ugovor u odnosu na Zakon o radu?

Kolektivni ugovor definira neka specifična prava u određenoj tvrtki ili sektoru. Primjerice, onaj u trgovini bolje od Zakona definira prekovremen sate. Načelno, KU daju više materijalnih prava od ZOR-a: božićnice, regres, 0,5 posto za minuli rad...

Što ako tvrtka ostane bez kolektivnog ugovora? Bez čega ostaju zaposleni?

Bez svih prava definiranih kolektivnim ugovorom, koji je temeljni dokument kojim su utvrđena materijalna prava svih zaposlenih s obzirom na to da je zakonom propisana samo minimalna plaća. Jedino kolektivni ugovori uređuju božićnicu, regres, dar za djecu, naknadu za putne troškove, ali i povećene plaće za prekovremeni, noćni rad, rad nedjeljom i blagdanima, koji, teoretski, bez kolektivnih ugovora mogu iznositi samo jednu lipu.

Što hrvatskog radnika čini nekonkurentnim? Koje su ključne primjedbe na ZOR?

Svjetska banka i poslodavci neprestano upozoravaju da su hrvatski radnici u odnosu na europske prezaštićeni. Naš ZOR ima više od 300 članaka i jako je komplicirana procedura za davanje otkaza - poslodavac pri davanju otkaza mora paziti na 28 koraka jer mora dokazati opravdanost otkaza kada ga radnik tuži.

Planira li se to mijenjati?

Dugoročno da, ali zasad ne.