NEVEN ANTIČEVIĆ

KAKO JE NAJVEĆI DOMAĆI KNJIŽAR POSTAO 'TODORIĆ' HRVATSKE NAKLADNIČKE INDUSTRIJE Iza ovog čovjeka ostaje trinaest tisuća kutija neprodanih knjiga

Neven Antičević je Algoritam izgradio s nekoliko tisuća eura početnog kapitala, talentom za prepoznavanje popularnih izdanja i - pokazat će se danas - praksom neplaćanja dobavljača. Je li poduzetnik čiji bi krah u propast mogao povući cijelu izdavačku scenu čovjek koji je premalo znao ili lik koji je previše želio?
Neven Antičević
 Biljana Gaurina / CROPIX

Najsloženija i logistički najzahtjevnija operacija u povijesti hrvatskog izdavaštva.

Tako predsjednik Zajednice nakladnika komentira niz događaja koji su uslijedili nakon što je, prije manje od mjesec dana, postalo jasno da je neizbježan krah najvećega hrvatskog lanca knjižara - Algoritma.

Trinaest tisuća kutija punih knjiga, koje su punile police Algoritmovih knjižara diljem zemlje, šleperima se vraća nazad nakladnicima, koji moraju potražiti nove prodajne kanale za svoju robu. U isto vrijeme Algoritmovo poslovno carstvo na svim je knjižarama istaknulo obavijest o “izvanrednoj inventuri”, zbog čega će njihova vrata biti do daljnjeg zatvorena. U tijeku je predstečajna nagodba koja će se, po svemu sudeći, uskoro prometnuti u stečaj.

Dugovi Algoritma dobavljačima i državi procjenjuju se na oko četrdeset milijuna kuna. Ironično, najveća hrvatska kompanija Agrokor krahirala je zbog duga od četrdeset milijardi kuna, a poznavatelji scene tvrde da je propast Algoritma za izdavaštvo isto što je i propast Agrokora za hrvatsko gospodarstvo.

Lanac koji se najviše proslavio prijevodima stranih izdanja, a golemi uspjeh ostvario je otkupljivanjem prava i distribucijom hrvatskog izdanja planetarno popularnih serijala o malom čarobnjaku Harryju Potteru, sada je na samom dnu.

Iako do prije samo nekoliko godina ovakav scenarij nije bio zamisliv, izdavači, nakladnici, pa i sami autori kažu da se sve zapravo moglo očekivati. Algoritam je, kažu naši sugovornici, grcao u dugovima koji su uglavnom prouzročeni lošim poslovnim procjenama.

Svi su znali

Iako o vlasniku i pokretaču najveće knjižare na hrvatskoj nakladničkoj sceni Nevenu Antičeviću gotovo nitko nema riječi hvale, malo tko ga želi javno “cipelariti”, kako su nam rekli. Kažu, nije u redu “gaziti pale”. No, većina sugovornika s kojima smo proteklih tjedana razgovarali slaže se da su Antičevićeve poslovne procjene dovele u pitanje ne samo njegovo poslovno carstvo i sudbine više od 260 zaposlenih nego i ugrozile opstanak čitave hrvatske, slabe i siromašne, književne i nakladničke scene.

Jedan dugogodišnji književni urednik kaže da su najveći problem bila Antičevićevo neplaćanje dobavljačima.

- On bi uzimao maržu od pedeset posto cijene knjige za svoje troškove, a onda bi čak i te malene svote odbijao isplaćivati mjesecima. Nakladnici su doslovno bili primorani poslovati s njime jer je bio najveći. Kad su se 2014. udružili Profil, Mozaik i Algoritam, mogli su što su htjeli jer bez njih izdavači ne bi imali gdje i kome prodavati svoje knjige. Neki bi mu prijetili ovrhama, onda je znao poslati na račun manji iznos, tek toliko da se ljudi smire. Tako je poslovao godinama i svi su to znali, ali nismo mogli ništa promijeniti. Već deset godina izdavači važu i razmišljaju da li nastaviti poslovati s njime ili prekinuti suradnju. No, za većinu izdavača to bi ujedno bila i njihova propast - kaže naš sugovornik.

No, kaže, priča o Antičeviću je i priča o knjizi u Hrvatskoj, koja je na vrlo niskim granama te se sve kuće godinama bore s teškim financijskim gubicima.

Algoritam je bio poznat po svojim knjižarama u središtima gradova. Zagreb i Dubrovnik imali su najelitnije opremljene i uređene knjižare, na lokacijama na kojima se inače prodaju samo najskuplji brendovi. Antičevićeva je filozofija, kažu naši sugovornici, bila da nitko neće kupiti knjigu ako ona nije istaknuta na vidljivom mjestu, u izlogu pored kojeg prolaze tisuće. To je, dakako, imalo smisla, no takva je poslovna logika u isto vrijeme generirala i izuzetno visoke troškove najma poslovnih prostora u kojima su se smjestile knjižare. Kad se tomu doda i vrlo niska kupovna moć Hrvata, a naročito kada je u pitanju knjiga za koju se izdvaja sve manje, jasno je da je Algoritam krenuo na put bez povratka.

- Algoritam je uvijek i vječito od svog osnutka dužan dobavljačima za prodane knjige, a Antičeviću, tom guruu hrvatskog nakladništva i knjižarstva, valuta plaćanja oduvijek je bila misaona imenica. On već godinama zlostavlja, tlači i ucjenjuje male i mikro nakladnike neplaćajući njihove prodane knjige po više od 10 mjeseci - rekla je nedavno za hrvatske medije Gordana Farkaš Sfeci, vlasnica nakladnika OceanMore. Danas je nešto pomirljivija, ali slaže se da je Algoritam uništio domaću industriju knjiga.

- S Antičevićem surađujem desetak godina, otkako je dopustio prodaju izdanja drugih nakladnika u svojoj knjižari u Gajevoj. Njegov je put zanimljiv, od uspješnog nakladnika, vrlo uspješnog s vrlo popularnim izdanjima, sjajnim serijalom o Harryju Potteru, pa eto sve do danas, kada će Algoritam knjižarstvo vjerojatno uskoro u stečaj. Antičević je zadržao naslijeđeni obrazac ponašanja od Daniela Žderića (osnivača nakladničke kuće Profil, op.a.). Takve ekstremne marže uveo je još Žderić dok se on bavio knjižarstvom, sve pod krinkom skupih unajmljenih kvadrata za knjižare, pa ih je Antičević naslijedio i zadržao. Neplaćanje je, pak, nešto što je zajedničko svim nakladničko-knjižarskim lancima koji već petnaest godina plaćaju potpuno proizvoljno - kad oni procijene da bi nešto htjeli platiti i to uvijek vrlo male svote, tek toliko da vam smanje bijes ili odgode ovrhu - kaže za Magazin Gordana Farkaš Sfeci.

Po njoj je činjenica da se prodane knjige nisu u stanu platiti 60 dana dokaz da u branši nešto temeljno ne funkcionira.

Strani autori

- Budući da nikad nisi mogao dobiti zadužnicu, kao osiguranje da će prodane knjige biti plaćene kad se nagomila dug, onda pristojno šalješ mejlove, SMS-ove, telefoniraš, objašnjavaš da i ti imaš obveze prema suradnicima, dobavljačima, državi, zaposlenicima… I tako svakih par mjeseci, ponekad plati 1/8 duga pa dalje istim modelom. Prije dva mjeseca mi smo prestali isporučivati knjige, prije tri tjedna poslali ovrhu, na koju su još uložili prigovor i, eto, sve je bilo prekasno - dodaje Farkaš Sfeci.

Iako to nitko ne želi naglas reći, Algoritmu i Antičeviću mnogi zamjeraju i što je u prvi red za isplatu često stavljao najveće kuće, uništavajući tako male, a kažu da je i sebi uredno isplaćivao novac.

- Krizu na svojim leđima on nije osjetio - kaže jedan naš sugovornik.

Do prije samo desetak godina, pak, o Nevenu Antičeviću i Algoritmu govorilo se gotovo samo u hvalospjevima. Činilo se da je, zahvaljujući Algoritmu, hrvatsko izdavaštvo u punom zamahu, a sam Antičević rado je pozirao novinarima od kojih danas kao da bježi, jer se malo kome javlja na telefonske pozive.

Antičević (63) prvo radno mjesto dobio je još 80-ih, kao službenik u računovodstvu tadašnje Astre, a pad Jugoslavije dočekao je radeći za izdavačku kuću Mladost. Nakon što je Mladost zapala u problem, odlučio je baviti se samostalnim biznisom. Osnovao je, uz još šestoricu partnera, Algoritam. Uspjesi su se nizali jedan za drugim.

- Početni ulog bio nam je 1000 njemačkih maraka. Ja sam novac posudio od oca. Naši apetiti nisu bili veliki, samo smo svojim obiteljima željeli osigurati normalan građanski život - rekao je u jednom intervjuu za Globus Antičević. Tada je objasnio i osnovnu nit svoje poslovne filozofije - bolje je prodati puno knjiga po nižoj, nego jednu po višoj cijeni.

Činilo se kako je sve u najboljem redu te je Algoritam vrlo brzo postao jedno od najmoćnijih imena hrvatske knjižarske scene. Antičević je najavljivao i procvat tehnologije - duboko je i istinski vjerovao da će zaživjeti kupnja knjiga na CD-romovima. Tvrdio je da će prvi u Hrvatskoj time uvesti elektroničko knjižarstvo. Velik uspjeh Antičević je ostvario i gotovo monopolističkim položajem kada su strani autori u pitanju, dok isprva s domaćima nije ni htio raditi. Tako se javio i Kruni Lokotaru, dugogodišnjem književnom uredniku kojeg smatraju zaslužnim za neke od najvećih otkrića suvremene hrvatske književnosti. Lokotar je u to vrijeme radio za AGM.

Puno vrijednih knjiga

- Kontaktirao me s prijedlogom da u sklopu Algoritma pokrenem biblioteke domaćih autora. Takvu sam ponudu već imao u džepu i od jednog drugog velikog nakladnika, ali Algoritam praktično nije uopće radio s domaćim autorima, pa sam taj poziv prihvatio, jer mi je omogućeno da postavim biblioteke kako želim. Algoritam je bio rijedak nakladnik koji se nije bojao rizika objave novih, mladih autora, ni debelih knjiga.

U moje biblioteke, marketinški gledano, nije praktično ništa ulagano, no smatrao sam da je cijena moje autonomije da, sve skupa, ne budem trošak firmi. Također, mnogo sam puta upozoravao na loš PR i marketing. Naime, Algoritam je objavio jako puno vrijednih knjiga, mislim da nitko nije objavio više dobitnika Bookera, Orangea itd…, ali to nikada nije bilo dobro komunicirano, pa se percepcija firme svela na krimiće, fantasy i omladinsku literaturu - prisjeća se svog vremena u Algoritmu Lokotar.

Da propast Algoritma nije neočekivana kaže i Sead Serdarević, čelni čovjek sve uspješnije izdavačke kuće Fraktura.

- Naime, gotovo sve knjižare u Hrvatskoj posluju na modelu komisijske prodaje koji je ostao živjeti gotovo jedino na području bivše Jugoslavije, a vjerujem kako bi ga, da je uspješan i profitabilan, odavno preuzele i razvijene demokratske zemlje i velika tržišta knjiga. Ovo je slom knjižarstva kakvo poznajemo i duboko sam uvjeren da je bolje da takav tip knjižara više ne osnivamo, već da iskoristimo priliku za restart cijele branše koja je u golemim problemima i koja nije našla odgovore ni na jedan izazov, od odnosa prema autorskom radu, do nesnalaženja u digitalnom dobu. Knjižare su tek vrh ledenog brijega, a slomom lanca knjižara Algoritam MK na vidjelo izlaze sva nebriga, megalomanstvo, krivi poslovni potezi - kaže Serdarević, ističući da su u svakom poslu najvažniji ljudi, a pravih knjižara u Hrvatskoj ima malo.

Naši sugovornici ističu da je Algoritam uvijek bio izrazito tržišno orijentirana tvrtka.

- U doba kada je sve krenulo nizbrdo, kao i svi drugi izdavači, tražili smo potpore za objave, domaćih, publicističkih i vrijednih naslova, ne kao dobar dio nakladnika, potporu za suvremene prijevodne bestselere. Ali Algoritam je iznimno loše prolazio na Ministarstvu. Zbog Tolkiena i Harryja Pottera, a drugi projekti su godinama uglavnom ostajali bez potpore ili dobivali minimalne. Ljubimci Ministarstva su bili neki drugi izdavači, to se jasno vidi u potporama unazad nekoliko godina. Dapače, premda je ili vratio neutrošena sredstva ili realizirao preuzete obaveze, Algoritam u zadnjoj podjeli dobio ni kunu potpora - kaže Lokotar.

Fatalna pogreška

Slaže se s procjenama svojih kolega da su Algoritam uništile loše poslovne odluke njegova šefa u kombinaciji s bahatim neplaćanjem otkupljenog i prodanog. Dulje vrijeme ga je, prije ove krize, upozoravao da je vrijeme za smanjiti produkciju i pojačati ciljani marketing, što je put kojim su tada krenuli brojni izdavači. Antičević nije htio ni čuti za to. Tvrdio je da je sada tek potrebno zapeti, povećati broj knjižara, u optjecaj staviti što veći broj knjiga. Drugim riječima, pokrenuti knjižarski rat do istrebljenja.

Nakon bitke, jasno je da je to bila fatalna greška, iz koje su onda, posljedično i prinudno, proizišle ostale u rukovođenju koje je već davno postalo spašavanje. Počelo se polako pa sve brže događati sve što je kulminiralo zadnjih dana. Algoritmovi dugovi prema autorima su se povećavali - oni jesu sitni prema ostalim dugovima, ali meni su bili najvažniji - novi naslovi su bili sve teže objavljivani, ni prema meni nisu poštovane obaveze, nisam imao puno izbora… 2015. sam sporazumno raskinuo ugovor s Algoritmom - zaključuje Lokotar.

Nakladnici su svjesni da će urušavanje tako golemog lanca kao što je bio Algoritam pogoditi cijelu branšu.

- Ne zavaravajmo se, svi veliki izdavači vlasnici knjižara ponašaju se navlas jednako. Zato je ovo prilika da se stvari dovedu u red - ističe Lokotar.

Dobro za tržište

Izdavači, naime, smatraju da bi se sada, smrću najvećeg knjižarskog lanca, tržište moglo reorganizirati i u poslovanje dovesti dašak svježine. Najveći lanac bit će, kako stvari stoje, rasformiran, što će otvoriti prostor malim i neovisnim knjižarama. Ili, kako strahuju drugi, posve uništiti hrvatsku književnu i knjižarsku scenu koja će posljedično uz zatvaranje knjižara morati početi smanjivati produkciju, dijeliti otkaze, povećavati cijene knjiga…

Jer, onih trinaest tisuća kutija knjiga koje se sada šleperima razvoze po zemlji negdje treba prodati. Problem je - gdje?

Još jedan od naših sugovornika koji nije htio pod imenom i prezimenom lamentirati o Antičeviću upozorava kako bi to “dovođenje u red” moglo biti vrlo bolno za hrvatske nakladnike, jer postoji bojazan da se neće imati odakle naplatiti. To će im drastično otežati ionako nezavidnu financijsku situaciju.

- Iznos od četrdeset milijuna kuna je jako visok i bojim se da ćemo se svi naći u situaciji nenaplativih potraživanja. Naime, Algoritam nema nikakve imovine. Ima samo knjige, a i njih malo. Poslovni prostori nisu njegovi, u najmu su i tu su također ostali samo dugovi. Ma, koliko je meni poznato, čak ni police u tim knjižarama nisu u vlasništvu Algoritma. Za nas izdavače kojima je dužan od 100 tisuća kuna do više od milijun i pol, to je golem novac koji nam treba. Moramo platiti autore, lektore, troškove izdavanja knjiga. Bojim se da novac koji nam Antičević duguje nećemo nikad vidjeti, i to je poražavajuće - zaključuje.

Za to vrijeme, dok nakladnici u strahu promatraju urušavanje najveće hrvatske knjižarske kompanije, sam Neven Antičević kao da je nestao s lica Zemlje. Kada smo se prije dva tjedna čuli, u kratkom telefonskom razgovoru pristao je da se nađemo kako bi za Magazin objasnio genezu krize u svojoj kompaniji te optužbe kolega za neplaćanje i bahato tlačenje čitave scene. No, kasnije je taj susret otkazao. Krajem ovog tjedna poslao je samo SMS poruku u kojoj je rekao da mu je “raspored pretrpan”, a i da ionako nema “novih informacija koje bi bio voljan dijeliti”.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 20:34