ISTRAGA

KAKO JE HRVATSKA KAMUFLAŽA ZAVRŠILA NA UNIFORMAMA VOJSKE TURKMENISTANA? MORH: Taj uzorak smiju nositi samo pripadnici HV-a

 
 Neja Markičević / CROPIX / Facebook

Ministarstvo obrane nema nikakvog saznanja o pustinjskoj odori s obrisima površine RH koju koristi vojska Turkmenistana.

“Ono što možemo reći jest da je kroj odore Hrvatske vojske različit od one koja se spominje u medijskom napisu po obliku i položaju džepova, obliku kragne i nepostojanju epoleta”, stoji u odgovoru Ministarstva obrane, a u svezi otkrića Jutarnjeg lista da osim Hrvatske vojske i vojska Turkmenistana koristi istovjetnu kamuflažnu šaru na pustinjskoj odori.

Jutarnji list jučer je objavio fotografije Gurbangulija Berdimuhamedova, predsjednika Turkmenistana i vrhovnog zapovjednika turkmenistanske vojske, odjevenog u “hrvatsku vojnu maskirnu odoru”, okruženog svojim vojnicima koji su također odjeveni u odore s istim uzorkom.

U MORH-u napominju da je pustinjska maskirna odora Hrvatske vojske u uporabi od 2008. godine, a njena posebnost je što je za maskirnu shemu uzet zemljopisni izgled Republike Hrvatske te je uporabljen trobojni tisak (bež, smeđa, zelena).

“Pustinjski tisak na odori Hrvatske vojske je zaštićen i terensku odoru s pustinjskim tiskom smiju nositi isključivo pripadnici Hrvatske vojske. Odora Hrvatske vojske je zaštićena te je smiju nositi isključivo pripadnici Hrvatske vojske”, naglašavaju u MORH-u.

Kako turkmenistanski vojnici ne nose istovjetne odore kao i hrvatski vojnici, MORH ne namjerava tražiti službeno očitovanje od Turkmenistana, saznajemo neslužbeno.

Maskirna vojna odora u Hrvatskoj vojsci koristi se deset godina, a osmislili su je i razvili stručnjaci u domaćoj tvrtki Kroko proizvodnja i razvoj.

Denis Popović, voditelj razvoja ove odore, smatra “da je sudeći prema fotografijama turkmenistanska vojska prekopirala našu odoru, a razlog je vjerojatno to što ih se dojmila, kao i mnoge druge”.

Prema njegovim riječima, tvrtka Kroko je razvila šaru i dizajn prije deset godina te je sva prava predala Ministarstvu obrane. Posebno naglašava kako imaju odličnu suradnju s MORH-om i zajedno s njima uvijek rade na razvoju, dizajnu i testiranju proizvoda.

“Naša uniforma i oprema testirana je od hrvatskih vojnika, a oni su nam najbolji promotori u svijetu, u svim misijama potpore miru i sigurnosti.”

Materijal i odoru danas proizvodi tvrtka Čateks iz Čakovca, a njen direktor Davor Sabolić za Jutarnji je potvrdio kako nikad nisu poslovali s Turkmenistanom. Njemu, prema fotografijama, izgleda da je za šivanje turkmenistanske odore korištena CROPAT desert tkanina. Riječ je o tkanini koju proizvodi Čateks, a Sabolić tvrdi da se tkanina “izvan RH ne smije koristiti jer se radi o službenoj šari za potrebe MORH-a”.

Na izborima je dobio 94 posto glasova i zlatni kip od 21 metra

Predsjednik pustinjske, plinom (po zalihama četvrti na svijetu) i pamukom bogate postsovjetske republike Turkmenistan, 62-godišnji Gurbanguli Berdimuhamedov, jedan je od “vječnih” vladara na tom srednjoazijskom prostoru. On je tek drugi predsjednik Turkmenistana od 1992. godine i raspada SSSR-a. Berdimuhamedov je naslijedio Oca nacije, nesmjenjivog predsjednika (formulacija iz ustava) Saparmurata Nejazova s titulom Turkmenbašija (neki čak špekuliraju da je on njegov nezakoniti sin) krajem 2006. godina, kada je ovaj umro od infarkta. Nejazov je zadnji šef turkmenistanske KP (u okvirima SSSR-a) te prvi demokratski izabrani predsjednik.

Nakon njega na vlast je došao Gurbanguli Berdimuhamedov kao neodoljivi i voljeni sin naroda s titulom Arkadag (Zaštitnik). Od 2007. godine na tri kruga izbora dobivao je od 98 do, na zadnjima 2017. godine, ponešto zabrinjavajućih 94 posto glasova, ali je povećao mandat s četiri na sedam godina. Berdimuhamedov je po obrazovanju stomatolog, sin upravnika turkmenistanskih zatvora u SSSR-u. Danas je general i zapovjednik vojske, akademik, doktor znanosti, književnik, publicist i nosilac crnog pojasa 10. dana u karateu, prvak autoutrka, nepobjedivi jahač te reper i pjevač.

Kao bivši ministar zdravstva jako pazi na zdravlje naroda pa je ograničena količina mesa i jaja u njihovoj prehrani. Do 2025. godine Turkmenistan će biti prva svjetska država bez cigareta, ali i s mogućnošću ograničenog interneta. Među bivšim članicama SSSR-a ima najveći broj političkih zatvorenika, a prema UN-ovom istraživanju slobode medija od 178 država na zavidnom je 176. mjestu. No, narod ga voli pa mu je u središtu glavnog grada Ašgabada izgrađen spomenik od 21 metra s 24-karatnom pozlatom. Foreign Policy stavio ga je na peto mjesto među 23 aktualna diktatora.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 16:33