NEDOSTAJE 7 MILIJARDI KN

KAKO IZBJEĆI SLOM Linić priznao: 'Milanović sad odlučuje koji će se porezi povećati'

Ministar financija predlaže da se pola ušteda postigne na strani rashoda, a ostalo povećanjem prihoda
Zagreb, 200212.Hrvatski sabor nastavio je zasjedanje raspravom o Vladinom prijedlogu drzavnog proracuna s planiranim rashodima u iznosu od 118,84 milijardi kuna, dok su prihodi planirani u iznosu od oko 108,95 milijardi kuna.Na slici: predsjednik Vlade Zoran Milinovic i ministar financija Slavko Linic.Foto: Dragan Matic / CROPIX
 Dragan Matić / CROPIX

U danu kada je stigla vijest o još jedom smanjenju kreditnog rejtinga, ovaj put se nije oglasio samo ministar financija, već su svoje mišljenje o neugodnoj ocjeni iznijeli predsjednik i premijer. Problem proračuna, gdje će se rezati i kome će se uzeti, konačno je došao na višu, političku razinu. Na pitanje koje će mjere donijeti da bi smanjiti proračunski deficit, ministar Linić je kazao “ostavimo to premijeru, užem kabinetu, Vladi”. Dobili su niz prijedloga, dodao je, i na Vladi je da odluči.

Pomoć od HNS-a

Prema mišljenju premijera, “morat ćemo prilagodit proračun na prihodnoj i rashodnoj strani”. Od koalicijskog partnera HNS-a očekuje “da nas gurne, možda i više nego što smo mi u SDP-u spremni”. Predsjednik Josipović, pak, mišljenja je da je pitanje deficita i njegova rješavanja “jedno od onih na kojima bi bilo dobro postići i nacionalni konsenzuz”. Do tog konsenzua vjerojatno nikada neće doći, ali valja poći od činjenice da je Ministarstvu financija konačno priznalo da nužna konsolidacija nije “nešto veća od tri milijarde kuna”, već da kreće oko sedam milijardi kuna.

Formula koju je predložio ministar Linić, da se oko 50 posto ušteda postigne na strani rashoda, a polovica da se riješi povećanjem prihoda čini se da je prihvatljiva i premijeru. Sada je ključan ‘sadržaj’ koji će se u nju ubaciti. Koalicijskom partneru koji je dosad poručivao da neće podržati nikakvo povećanje poreza, barem dok ne krene oporavak, premijer je poslao poruku da će se ipak morati odlučiti za nešto s Linićevog ‘menija’.

Što bi to moglo biti? Uvođenje poreza na nekretnine, na prihode od kamata, na drugi dohodak, možda smanjenje stope doprinosa u drugi mirovinski stup, povlačenje dobiti iz javnih poduzeća... Za ništa od toga HNS nebi digao ruku, ali više nama mnogo prostora za odgađanje. Neka odluka mora se donijeti.

Plaće i mirovine

Kada je riječ o rashodima, čini se da tu vlada suglasje da se plaće i mirovine neće dirati. S obzirom da te dvije stavke čini više od polovice proračuna, ostaje pitanje gdje će se onda uštediti nekoliko milijardi kuna. Sudeći prema prezentaciji koju je ministar Linić odžao pred Savjetom za gospodarstvo on najveće nade polaže u reformu zdravstvenog i socijalnog sustava, te centralni obračun plaća koji će smanjiti brojne dadatke na plaću.

U području zdravstva, uz povećanje prihoda od participacije, očekuje se smanjenje izdataka za lijekove, bolovanja, pomagala... a reforma socijalne zaštite trebala bi donijeti objedinjavanje socijalnih naknada i njihova podjela na temelju imovinskog cenzusa. U planu su i brojne druge racionalizacije i reorganizacije, ali je pitanje mogu li one donijeti uštede u kratkom roku. Jedan od njih je reforma mirovinskog sustava jer Hrvatska i dalje ima mnogo mladih mirovljenika, mlađih od 55 godina je čak 123.779 osoba. Rigorozniji uvjeti za odlazak u mirovinu i konkretni efekti ipak iziskuju vrijeme.

Pozivajući se na iskustva drugih zemalja, predstavnici HUP kazali su uspješni bili oni koji su smanjivali rashode, u prvom redu plaće. Pojedini ekomistiti, među kojima i su potpredjednik Vlade Branko Grčić i čelnik predsjendikovog Savjeta za gospodarstvo Boris Cota nisu skloni tavkom rješenju. Oni smatraju da to vodi daljnjem urušavanju BDP-a.

Manji rashodi

Smanjivanje rashoda u kratkom roku signurno ima negativna utjecaj na BDP, ali iskustov drugih pokazuje da je to efikasniji način rješavanja deficita i dužem roku pozitivnije djeluje na ekonomiju. Premijer Milanović i predsjednica HNS-a Vesna Pusić, od kojih se ovih dana očekuju konkretne odluke, svakako bi trebali imati na umu i dobrobit ekonomije u dužem roku, ne samo politički kontekst.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. rujan 2024 09:22