'NARODNI SABOR'

KAKO BI IZGLEDAO SABOR DA PROĐE REFERENDUM Izračunali smo tko bi najviše profitirao, tko bi izgubio i kako bi izgledao odnos snaga HDZ-a i SDP-a

 
 Hanza Media

Smanjenje broja izbornih jedinica i broja saborskih zastupnika, te izborni prag od četiri posto prema modelu koji predlaže inicijativa Narod odlučuje u hrvatski politički sustav ne bi donijeli ništa novo, osim smanjenja troškova u Saboru, dok bi s druge strane tri preferencijalna glasa bez praga od 10 posto prodrmala stranačka vodstva, čiji bi se utjecaj na slaganje lista marginalizirao, a u pitanje bi došli i koalicijski sporazumi.

Zaključak je to do kojeg smo došli nakon što smo izračunali kakav bi bio odnos snaga u Saboru da su prošli parlamentarni izbori održani po izbornom zakonodavstvu kakvim ga zamišlja inicijativa Narod odlučuje, a koja tvrdi da je prikupila dovoljan broj potpisa za referendum.

Dakle, Sabor ne bi izgledao puno drugačije da su rješenja kakva predlaže Narod odlučuje već implementirana u izborno zakonodavstvo, osim što bi neki malo profitirali, a neki malo izgubili, s iznimkom saborskih zastupnika nacionalnih manjina koji, uz to što bi izgubili dva svoja predstavnika, ne bi više mogli odlučivati o Vladi i proračunu, što znači da na njih ne može računati nijedna strana kojoj bi bio povjeren mandat za sastavljanje Vlade.

Relativni pobjednik

U svakom slučaju, sastavljanje Vlade i za HDZ i za SDP predstavljalo bi problem, osim ako se ne bi odlučili na veliku koaliciju.

U našoj projekciji, Sabor broji 129 zastupnika, od kojih je 120 izabrano na općim izborima, šest je pripadnika manjina koji bi se i dalje birali u posebnoj jedinici, a ostaju tri zastupnika dijaspore.

U takvoj računici i s izbornim jedinicima skrojenim onako kako Narod odlučuje želi, HDZ bi s partnerima bio relativni pobjednik izbora i osvojio bi 49 mandata (s dijasporom 51 mandat), SDP (tada u koaliciji s HNS-om, HSS-om, i HSU-om) 46 mandata, Most 12, Živi zid šest, IDS tri, Milan Bandić tri, HDSSB jedan i Željko Glasnović bi u dijaspori osvojio jedan mandat.

Većina 62 mandata

Za većinu bi trebalo prikupiti 62 mandata i nitko ne bi mogao računati na manjine.

Dakle, SDP bi imao nešto manju razliku prema HDZ-u nego na prošlim izborima (59 prema 54 je bio omjer 2016.), Most bi izgubio jednog zastupnika (imali su 13), Bandić bi dobio jednog (imao dva), a Živi zid bi imao dva zastupnika manje (imali osam).

Inicijativa Narod odlučuje traži da se smanji broj izbornih jedinica na šest do maksimalno sedam, da svaka izborna jedinica prati i administrativne granice županija i da se u svakoj jedinici bira minimalno 15 zastupnika, a da se izborni prag smanji na četiri posto.

Mi smo za potrebe ovog istraživanja Hrvatsku podijelili na pet općih izbornih jedinica, te dvije posebne za manjine i dijasporu.

Podjelu smo napravili po principu spajanja županija, odnosno formiranja izbornih jedinica kao regija.

Manje jedinica

U 1. izbornoj jedinici, koja bi obuhvaćala Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, prema našem izračunu, bilo bi 963.885 birača, koji bi u Sabor birali 31 zastupnika.

Uspoređujući rezultate prošlih parlamentarnih izbora, u tom bi slučaju Narodna koalicija, koja je bila sastavljena od SDP-a, HNS-a, HSS-a i HSU-a, osvojila 36,77 posto glasova, odnosno 13 mandata, HDZ s HSLS-om i Hrastom 32,3 posto i 11 mandata, Most bi osvojio 10,37 posto i tri mandata, a Živi zid i Milan Bandić bi dobili po dva mandata i osvojili bi 6,9, odnosno 6,3 posto.

U 2. izbornoj jedinici, koja bi obuhvaćala Istru, Kvarner i Liku, bila bi 500.154 birača, biralo bi se 16 zastupnika, SDP bi osvojio 36,77 posto glasova ili sedam mandata, HDZ 24,13 posto ili četiri mandata, IDS bi imao 17,9 posto i tri mandata, Živi zid 7,3 posto i jedan mandat, kao i Most koji bi s 6,83 posto osvojio jedan mandat.

Treća izborna jedinica s 689.215 birača obuhvatila bi cijelu Slavoniju i u njoj bi se birala 22 zastupnika, a redoslijed bi bio sljedeći: HDZ bi osvojio 40,7 posto i 11 mandata, tadašnja Narodna koalicija 26,2 posto i sedam mandata, Most bi s osvojenih 8,5 posto imao dva mandata, a HDSSB i Živi zid bi osvojili po jedan mandat sa 7,1 i 6 posto.

Četvrta izborna jedinica bi obuhvaćala sjeverne i središnje županije i u njoj bi 810.622 birača u Sabor biralo 26 zastupnika. SDP s tadašnjim partnerima bi osvojio 41,8 posto i 12 zastupnika, HDZ 31,5 posto i devet zastupnika, Živi zid bi s 6,8 posto imao dva zastupnika, kao i Most s dva zastupnika i osvojenih 6,5 posto, a Milan Bandić, odnosno Radimir Čačić s kojim je zajednički išao na izbore, osvojio bi 5,99 posto i jedan mandat. Tu bi sigurno i HNS, koji je bio u Narodnoj koaliciji, osvojio neke mandate.

U 5. izbornoj jedinici, koja bi obuhvaćala cijelu Dalmaciju, 778.274 birača biralo bi 25 predstavnika u Saboru, a HDZ bi osvojio 45,2 posto i 14 mandata, SDP 25,7 posto i sedam mandata, Most bi imao 14,8 posto i četiri mandata, a Živi zid bi s osvojenih 3,91 posto ostao ispod praga od četiri posto, kako predlaže Narod odlučuje.

Preferencijalni

S druge strane, preferencijalni glasovi bi mogli potpuno izmijeniti sastav Sabora.

Primjerice, u 1. izbornoj jedinici u Sabor bi sigurno ušao bivši predsjednik Stjepan Mesić, koji je osvojio više od 5000 preferencijalnih glasova, ali nije imao 10 posto od ukupnih glasova liste pa nije ušao u parlament, dok Igor Dragovan saborsku fotelju s 163 glasa ne bi vidio. Bez mandata u istoj bi izbornoj jedinici ostao i aktualni HDZ-ov predsjednik Sabora Gordan Jandroković koji je osvojio 808 glasova, dok bi ušao Željko Turk jer je osvojio 1169 glasova.

U sadašnjoj 2. izbornoj jedinici ušli bi Ivana Maletić, Zlatko Hasanbegović i Milijan Brkić, a ne, primjerice, Andrija Mikulić koji je bio drugi na listi, ali je osvojio samo 1163 glasa, dok je Hasanbegović imao gotovo 12.000 glasova.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 14:21