KONTROVERZNA TVRTKA

JUTARNJI U MONSANTU Moćna kompanija koja proizvodi 'đavolje sjeme' i godišnje okrene 15 milijardi dolara

 USDA

Sve ono što se događa oko genetski modificirane hrane i mogućnosti da se zbog Transatlantskog ugovora o slobodnoj trgovini (TTIP) europska vrata otvore genetski modificiranim proizvodima, u Sacramentu, glavnom gradu Kalifornije u kojemu je sjedište Monsanta, brige su koje posve ne razumiju.

I iako u dobrom dijelu američkih restorana i trgovina, naročito na istočnoj obali, postoje vrlo vidljivi natpisi da je hrana “GMO free” i raste osviještenost o potrebi poznavanja porijekla hrane, ovdje u sjedištu kompanije, koju namjerno, u šali, nazivaju “đavoljom jazbinom”, anti-GMO histeriju u svijetu ne razumiju. To je posve logično jer da razumiju, ne bi ostvarivali toliki profit, a i američki su zakoni takvi da im je puno lakše ovdje prodavati genetski modificiranu hranu negoli u nekim strogim utvrdama anti-GMO stava kao što je Europa. Sve bi se to moglo promijeniti Sporazumom o slobodnoj trgovini.

Monsanto, koji je najveća međunarodna korporacija koja proizvodi genetski modificirano sjeme, glavna je meta antiglobalizacijskog pokreta. Njihov najveći neprijatelj je Greenpeace koji je uporan u demontiranju Monsanta. Pretpostavljam da zato do sjedišta kompanije ne vode nikakvi putokazi. Naime, ta velika i profitabilna svjetska korporacija je neprimjetna i neobilježena, baš zato što je puno onih koji protiv nje prosvjeduju po cijelom svijetu, ali i pred njihovim vlastitim vratima. Ništa ne ukazuje na to da se ovdje nalazi “zlo sjeme”, sigurnost nije na visokoj razini, barem ne ona vidljiva, i prostor ne djeluje ni po čemu zanimljivo, naročito i zato što gosti ne mogu obilaziti baš sve ono što bi željeli vidjeti, a i razgovori iza zatvorenih vrata vode se off the record. Međutim, kada Georgea Gougha, koji se bavi globalnom tržišnom strategijom unutar Monsanta, suočim s razmišljanjima da je Monsanto jedan od najvećih globalnih krivaca za paniku oko GMO-a i pitam ga da objasni zašto je tako, kaže mi da je zapravo za puno toga kriva - politika.

Kriv je i Schröder

- Prvo, stranke poput Zelenih imaju nerazmjerno velik utjecaj u Europi. Za razliku od SAD-a u kojemu dominiraju velike, centrističke stranke, u europskim zemljama postoje koalicijske vlade u kojima Zeleni i slične manje stranke igraju veliku ulogu. Europska GMO pravila pisana su u vrijeme kancelara Gerharda Schrödera kada su Zeleni okupirali ministarstva okoliša i poljoprivrede u Njemačkoj. Zeleni u Francuskoj bili su ključni u donošenju kontroverzne odluke da Francuska ilegalno zabrani uzgoj GM usjeva u zamjenu da ne prosvjeduju protiv nuklearne energije - objašnjava George Gough. Dodaje da je Monsanto postao simbol svima onima koji se protive GMO-u, multinacionalnim kompanijama, slobodnoj trgovini...

- Naš predsjednik Uprave Hugh Grant rekao je da je povijesna pogreška u tome što se nismo potpuno angažirali oko europskih potrošača te objasnili GMO tehnologiju i sve ono što ona donosi potrošačima i okolišu. Zato se i otvorio prostor za grupe Zelenih da demoniziraju GMO. Posljednjih godina pokušavamo ispraviti taj negativan spin - ističe Gough.

U sjedištu Monsanta u Sacramentu nalaze se uredi i laboratoriji u kojima je zaposleno 500 od ukupno 20 tisuća ljudi koliko ih po cijelom svijetu radi za Monsanto koji godišnje okrene oko 15 milijardi dolara u prodaji i radi na 500 lokacija u svijetu. Oni koji su protivnici kompanije, tvrde da uživa veliku naklonost Američke agencije za hranu i lijekove koja odobrava njihove zahtjeve, ali i da zaštita seže sve do vrha američke administracije.

Monsanto, naravno, ima svoju politiku i ideje zašto rade to što rade, tvrdeći uporno da poboljšava svjetsku borbu protiv siromaštva, ali u međuvremenu su neke zemlje, poput Francuske upravo sada, najavile zabranu Monsantova herbicida Roundup upravo zato što se sumnja da bi mogao imati kancerogeni utjecaj na ljude. Francusko udruženje za zaštitu potrošača službeno je zatražilo od Europske unije zabranu prodaje glifosata, aktivnog sastojka Roundupa. Biotehnološki gigant Monsanto osporava podatke povezanosti njihova pesticida i raka, tvrdeći da se radi o modificiranim izvještajima iz kojih su izostavljeni relevantni znanstveni podaci. S intenziviranjem pregovora između Europe i SAD-a, zabrinuti i anti-GMO osviješteni Europljani, aktivisti i poljoprivrednici boje se da će dolazak Monsanta na njihovo tržište značiti krah europske poljoprivrede i ulazak genetski modificiranih proizvoda na velika vrata. Europa je vrlo stroga pa je do kraja prošle godine samo 49 genetski modificiranih proizvoda prošlo autorizaciju Europske agencije za hranu.

Globalni pokret protiv Monsanta, koji je, iako se time bave i druge kompanije u svijetu, postao multinacionalka koja je “najveće korporativno zlo na svijetu”, nije toliko jak u Kaliforniji u kojoj se kompanija nalazi.

- Uostalom, nitko nikoga ne prisiljava da jede genetski modificiranu hranu. Ako ljudi zaista ne žele imati nikakvog posla s tim proizvodima, ne moraju. Nitko ih ne prisiljava. Neka jedu nešto drugo. Ali, ako su ljudi napravili izbor da ne jedu GM sastojke, ne bi trebali lobirati kod vlada da uskraćuju drugim ljudima pravo da jedu takvu hranu. Naročito ne u mjestima gdje je bilo kakva hrana dobrodošla - tvrde u Monsantu.

Brojne studije

Kada ih pitam za studije koje su dokazale štetnost njihovih proizvoda, a grupe za zaštitu okoliša i potrošača naročito na njih upozoravaju, kažu mi da je i sama Europska unija financirala cijeli niz takvih studija pa nikad nisu došli do rezultata da su Monsantovi genetski modificirani usjevi štetni.

Osnovan 1901. godine u St. Louisu i nazvan po djevojačkom prezimenu supruge osnivača kompanije, Monsanto je postao globalno poznat i profitabilan kada je počeo prodavati genetski modificirano sjeme, a kako je kompanija višestruko naplaćivala svako iduće korištenje sjemena, poljoprivrednici su dovedeni do bankrota. Više od pet milijuna brazilskih poljoprivrednika tužilo je Monsanto tražeći velike odštete jer im je posao propao zato što se nisu mogli nositi s potrebama da svake godine obnavljaju i kupuju novo sjeme.

Ipak, kalifornijski znanstvenici Paul Gepts i Kent Bradford, koji se bave biotehnologijom na sveučilištu UC Davis i ključni su za GM proizvode, tvrde da nema razloga za opću svjetsku histeriju zbog Monsanta, iako je profesor Gepts, inače iz Belgije, puno manje naklonjen bezuvjetnom korištenju GM sjemena. Smatra da to nije jedini način, a s obzirom na to da su obojica veliki autoriteti na svom području, njihova razmišljanja, i privatna i znanstvena, dovoljno pokazuju kako je i sama američka javnost podijeljena oko GM proizvoda. Oni koji nemaju novca da si priušte išta drugo, biraju GMO kao najjeftiniju varijantu jer niti nemaju puno izbora. Što je kupovna moć veća, to je i manje simpatija za GMO.

Globalni strah

Na pitanje kako tumače strah koji postoji u Europi zbog GM proizvoda, dr. Gepts kaže da taj strah nije ograničen samo na Europu, nego se odnosi na cijeli svijet. - Čak i ako je strah dio negativne reakcije protiv genetski modificiranih organizama, koristi se i cijeli niz drugih argumenata. Na ovaj način, prosvjedujući protiv genetski modificiranih proizvoda, prosvjeduje se protiv ostalih boljki društva, a naročito u sektoru proizvodnje hrane. Tko će odlučivati kako se proizvodi naša hrana? Hoćemo li to ostaviti velikim multinacionalnim kompanijama koje se bave proizvodnjom sjemena i koje koriste tehnike kao što je genetski inženjering ili će to učiniti netko drugi? Te kompanije, da se razumijemo, nisu ekskluzivno američke, među njima ima i tvrtki iz Europske unije, pa mislim da je protekcionizam ovdje pravi problem. Zbog čega se, naime, alternativne metode proizvodnje hrane ne financiraju na jednak način kao genetski inženjering i molekularna biologija - smatra Paul Gepts. - Ljudi često griješe i zato što smo sve više urbanizirani te imamo vrlo malo informacija o poljoprivrednoj proizvodnji, odnosno o vrlo složenom procesu donošenja odluka kada je ta industrija u pitanju. Poljoprivrednici su poduzetnici, inteligentni ljudi, koji stalno moraju uzimati u obzir cijeli niz različitih čimbenika, a nad nekima od njih imaju tek malu kontrolu. A to je vrlo važno zato što hrana ne počinje u supermarketu ili restoranu, nego na polju. Uvjeti na zemljištu, na polju, koji se mijenjaju od jednog mjesta do drugog i iz godine u godinu, utječu na to koje će se poljoprivredne metode u proizvodnji odabrati kako bi se ona povećala - pojašnjava mi Gepts.

Alternativni uzgoj

Pitam ga koja bi bila tri njegova najvažnija argumenta koje bi prezentirao velikom protivniku GMO-a. Odgovara da bi radije postavio pitanja onima koji su žestoko za genetski modificirane proizvode, a takvih je poljoprivrednika i znanstvenika puno, naročito u manje razvijenim zemljama u kojima je genetski modificirano sjeme spasilo stanovništvo od gladi. Oni su još uvijek u fazi da ne mare ni za kakve posljedice koje bi bile štetne po zdravlje ljudi, poljoprivrede ili okoliša zato što pamte ekstremno siromaštvo. - Pitao bih takve zagovornike GMO-a zašto razmišljaju samo o genetskom inženjeringu, a ne i o alternativnim poboljšanjima uzgoja biljaka, poput selektivnog križanja biljaka, korištenja agroekoloških metoda, koje su bile uspješne već više od stoljeća? Zašto znanstvenici ili građani koji propituju neki aspekt genetski modificiranih usjeva postaju meta osobnih napada koji dovode u pitanje njihovu ispravnost uma, kvalitete znanstvenika ili motivaciju?

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. rujan 2024 20:00