Jurčić: 80 posto naše krize je rezultat naše ekonomske politike

OPATIJA - Ministar financija Ivan Šuker obrušio se u svom izlaganju u Opatiji na neovisne ekonomiste i njihove tvrdnje da je proračunski manjak znatno veći od onog koji država iskazuje, jer u proračunski manjak više ne ulaze HAC i HBOR.

„Neka ti 'neovisni' analitičari, koji su zaposleni u bankama, napišu jedan vrstan članak o tome zašto banke imaju tako visoke kamate!“, kazao je Šuker.

Dodao je kako u Hrvatskoj više nema prostora za dodatno porezno opterećenje, jer to ne bi mogli podnijeti ni poduzetnici, ni građani. Ostaje, dakle, rad na smanjivanju proračunskih rashoda, što podrazumijeva bolne reforme, ističe Šuker.

„To nas čeka i u 2010. I u 2011. godini, bez obzira na to što je 2011. Izborna godina. Mi više nemamo vremena gurati stvari pod tepih“, poručio je Šuker.

Iako je tema ovogodišnjeg skupa ekonomista u Opatiji ekonomska politika Hrvatske u 2010., o njoj se vrlo malo govorilo. U izlaganjima sudionika skupa prevladavali su kritični tonovi na cjelokupnu dosad vođenu ekonomsku politiku te se otvoreno tražio zaokret.

„Predlažem Vladi da formira tri projektna tima – za brodogradnju, HŽ i zdravstvo, jer ti sustavi najviše gutaju proračunski novac. Bez njihova restrukturiranja, neće biti ni stvarnoga smanjenja proračunskih rashoda“, predložio je Ivan Lovrinović sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Zatražio je i ukidanje valutne klauzule, kao što je to učinila susjedna Mađarska.

Ni Ljubo Jurčić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, nije vlast štedio kritike. Upozorio je da je Hrvatska u krizu ušla još u prvom tromjesečju 2007., kada je počeo trend smanjivanja rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP), koji je u ovoj godini prerastao u snažan pad gospodarske aktivnosti.

„Hrvatska ima vlastitu krizu: 80 posto naše krize je rezultat naše ekonomske politike, a samo je 20 posto krize uvezeno“, istakao je Jurčić, upozorivši da „čuvajući stabilan tečaj kune, zapravo rušimo tečaj“.

Jedan od glavnih uzroka aktualne svjetske krize Jurčić vidi u „casino kapitalizmu“. Razlika u odnosu na kockarnice je samo u tome, zaključuje, što se kockari kockaju vlastitim novcem, a brokeri tuđim.