KOMUNISTIČKI ZLOČINI

Josip Manolić: Ne bojim se suđenja, moja je savjest čista

Nikoga ja nisam ubio. To najodgovornije tvrdim. To mi nikako neće moći natovariti, kaže Manolić
Zagreb, 120211.Nazorova ulica.Intervju sa nekadasnjim hrvatskim premijerom i predsjednikom Sabora Josipom Manolicem.Foto: Ranko Suvar / CROPIX
 Ranko Suvar / CROPIX

ZAGREB - Ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko posljednjih je dana pokrenuo inicijativu da se istraže ratni i poratni komunistički zločini, što je uzburkalo hrvatsku političku scenu. Mediji kalkuliraju da se sprema kaznena prijava protiv pripadnika partizanskog pokreta, djelatnika Ozne i nekadašnjega Tuđmanova najbližeg suradnika, osnivača HDZ-a te šefa hrvatske obavještajne zajednice Josipa Manolića.

Starost krimena

- Meni je ovo velika enigma. Zašto se to sada pokreće. To su događaji stari 60-65 godina, a kad se radi o kaznenim djelima, onda je uvijek problem kada otežeš. U redu, ako se ništa nije moglo do 90-ih, onda se moglo pokrenuti nakon uspostave neovisnosti. Osim toga, i sam Karamarko bio je u poziciji da to i tada pokrene. Stvarno me jako zanima zašto se baš sada, u ovoj političkoj situaciji, pokreće takva inicijativa. S obzirom na starost krimena, očito je da se tu ne radi samo o paragrafima i pravdi ili, kako se kaže, iznošenju istine na vidjelo, već o političkoj odmazdi pokretu koji je odigrao časnu ulogu u svjetskom ratu. Sve je to podmetanje.

• Je li vam uručena kaznena prijava?

- Ništa službeno još nisam dobio, niti me je kontaktirao itko iz policije ili Državnog odvjetništva. Sve što znam jest ono što pišu mediji. I mene zanima što oni to imaju protiv mene. Volio bih da me što prije kontaktiraju. Uz to, Karamarko mi duguje objašnjenje - je li u ovom slučaju ugrožena sigurnost države da se treba pokretati kaznena odgovornost?

• Znači li to da se ne bojite toga da vas privedu?

- Ne, zašto. Porazgovarat ću s policijskim isljednicima vrlo rado, kao što sada razgovaram s vama. Neka oni kažu što imaju, a ja ću im reći sve što znam. Ne bojim se ni suđenja, pogotovo s ovim znanjem koje imam. Branio sam interese vlasti u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata , kao što sam branio i interese neovisne Hrvatske.

• Jeste li uznemireni?

- Ne, bivao sam i u težim situacijama. Da se poslužim riječima kardinala Stepinca: Moja je savjest čista.

Brige prošlosti

• HDZ, koji ste vi osnivali, zalagao se za povijesnu pomirbu. Je li to možda po onoj da “ustaše” oproste “partizanske” grijehe, a partizani njima njihove.

- To je suština toga. Rat je iza nas. Ne smiju nas brige prošlosti toliko opterećivati i stvarati među stanovništvom neprijateljstva s kojima poslijeratne generacije nemaju ništa. No, sada neki postavljaju stvar ovako - osuđuju vas unaprijed i pitaju javnost je li za osudu zločina. Pa, naravno da svatko pametan jest za to. No, nitko ne govori o motivima, kontekstu i svemu onome što se tada potkraj rata i neposredno nakon njega događalo.

• No, je li bilo zločina i s partizanske strane?

- Drugi svjetski rat na našem je području zbilja bio nasilan i krvav. Poginulo je užasno puno ljudi. Nismo se mi tih 4-5 godina rata nabacivali praćkama. No, moramo razlučiti što se tada događalo. Osim oslobođenja države, mi smo uspostavljali i novu vlast. Ta je vlast bila legalna i legitimna. A oni koji su bili “na drugoj strani” tome su se opirali.

Nezakonite likvidacije

• Zar nije bilo likvidacija zarobljenika?

- Bilo je svakavih obračuna. Mnogim je zarobljenicima suđeno. Bilo je i prijekih sudova. Nije partizanski cilj bilo ubijanje, nego okončati zajedničku savezničku pobjedu. Partizani su bili saveznici i pobjednici u Drugom svjetskom ratu . Dopuštam da je bilo i tzv. nezakonitih likvidacija, ali sigurno ne tako puno kako se sada želi nametnuti. U tome nisam sudjelovao, niti o tome nešto znam.

• Nakon uspostave nove vlasti bilo je nezakonitog postupanja i likvidacija političkih protivnika.

- Ne, jer su se institucije sustava brzo razvijale. Postojali su Ozna, milicija, sudovi koji su postupali po zakonu.

• A kako objašnjavate toliko masovnih grobnica po Hrvatskoj i Sloveniji.

- Sva ta grobišta treba dostojno obilježiti, popisati po mogućnosti one koji su tamo stradali. No, prekapanjem po kostima nećemo daleko stići.

• Sumnjiče da ste sudjelovali u mučenjima i ubijanjima oponenata režima?

- To su gluposti. Nikoga ja nisam ubio. To najodgovornije tvrdim. To mi nikako neće moći natovariti. Možda oni imaju kakve ‘divlje’ svjedoke, ali oni sigurno nisu autentični. Nisam ni saslušavao ni ispitivao. Ja sam bio zapovjednik Ozne 2 u Bjelovaru do 1946., kada sam prešao u Zagreb.

Čovjek koji je Tuđmana doveo na čelo HDZ-a

Josip Joža Manolić (1920.) jedan je od osnivača HDZ-a koji je svojim manevrom zaslužan za to da se osnivačka skupština HDZ-a prebaci iz hotela Panorama u “barake” NK Borac na Jarunu, čime je omogućio Franji Tuđmanu da postane predsjednik te stranke. Nakon izbora 1990. naslijedio je Stipu Mesića na poziciji premijera.

U politiku je ušao u rodnom Kalinovcu još kao 17-godišnjak kada ga privlače ideje komunizma o socijalno pravednom društvu. Odmah na početku rata 1941. uključuje se u partizanski pokret i. Pred kraj rata postaje načelnik Ozne za Bjelovar. Nakon rata 1946. prelazi u Zagreb gdje obavlja dužnost načelnika odjela za izvršenje kaznenih sankcija u tadašnjem Sekretarijatu za unutarnje poslove te je zapovjednik svih zatvora u Hrvatskoj. Manolić nadgleda i uhićenje nadbiskupa Alojza Stepinca. U vrijeme IB-a postaje načelnik u SUP-a NR Hrvatske. Nakon što je diplomirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1960. godine postaje djelatnik jugoslavenskog SUP-a. Istodobno 1965. izabran je u Sabor SR Hrvatske. Tijekom Hrvatskog proljeća podržava liniju Savke i Tripala te je nakon njihova pada uklonjen iz političkog života, u koji se vraća potkraj 80-ih kao suradnik Franje Tuđmana.

Kada je počeo rat u Hrvatskoj, 1991. postaje šef svih tajnih službi. No, 1994. dolazi, zbog rata Hrvata i Bošnjaka, u sukob s Tuđmanom te pokušava zajedno sa Stipom Mesićem, privući na svoju stranu većinu zastupnika HDZ-a. Kada ne uspijeva u tome, odlazi iz HDZ-a i osniva stranku Hrvatskih nezavisnih demokrata.Na izborima ne prolazi dobro pa se povlači iz aktivne politike.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 11:27