Jeziv izazov širi se među osnovcima u Rijeci: ‘Dijete je umalo poginulo, to rade na rođendanima‘

TikTok izazov koji se sastoji u tome da dijete legne posred ceste i izmakne se neposredno uoči dolaska automobila tek je posljednji u nizu opasnih i bizarnih izazova koji se šire društvenim mrežama, a na njih nisu imuni ni riječki osnovci, piše Novi list.

Riječke škole u posljednje vrijeme sve češće upozoravaju roditelje da obrate pozornost što djeca na društvenim mrežama rade i ozbiljno shvate ugrozu koja može proizaći iz izazova s društvenih mreža.

Međutim, voditeljica Tima za psihološke krizne intervencije, psihologinja OŠ Podmurvice Nada Kegalj, kaže da riječkim osnovcima za opasne igre i izazove nije potrebna inspiracija s Tik Toka, jer oni su osmislili vlastite.

– U Rijeci je popularna igra 'škarice', a sastoji se u izazovu da dijete pretrči dvosmjernu cestu u trenutku kada njome iz oba smjera dolaze automobili. Također nekada je bio izazov pretrčati preko pruge kada dolazi vlak. Sada to više nije popularno, već je izazov stati što bliže uz prugu raširenih ruku i čekati da prođe vlak. Naravno, na način da se stane što bliže uz vlak. To sam saznala tako da sam bila na jednoj kriznoj intervenciji vezano uz dijete koje je zbog izazova zamalo poginulo. Kasnije sam to ispričala učenicima u svojoj školi, a oni su me šokirali izjavom da se to radi svake subote na rođendanima. Rijeka je prepuna željezničkih pruga koje prolaze kroz grad. Tako da im očito ne treba Tik Tok da bi osmislili opasan izazov, kaže Kegalj.

U Osnovnoj školi Srdči susreli su se s jednim izdvojenim slučajem takozvanog »izazova gušenja« (Blackout Challenge) s TikToka, a taj jedan slučaj bio je dovoljan da se upali alarm i pošalje upozorenje svim roditeljima.

Radilo se, kaže pedagoginja Aleksandra Smolić, o učeniku sedmog razreda koji je snimio izazov gušenja. Blackout izazov je igra padanja u nesvijest. Ona već više od godinu dana kruži internetom, a sastoji se u tome da sudionici namjerno prekidaju dotok kisika, pokušavajući izazvati osjećaj koji čovjek doživi neposredno pred smrt, odnosno pred gubitak svijesti. Riječ je o izazovu zbog kojeg je u Italiji preminula desetogodišnja djevojčica, a potom i desetogodišnji dječak u Srbiji. Iako TikTok za svoje korisnike propisuje minimalnu starost od 13 godina, u pravilu u tu se društvenu mrežu uključuju i mlađi korisnici, a raspon godina, kaže Smolić, je šarolik.

– To kreće već od 4. razreda pa sve negdje do 7. razreda, dok osmaši pokazuju ipak određenu dozu ozbiljnosti. Radi se o ataku na mladu i nerazvijenu ličnost te se koristi potreba djece te dobi da se dokazuju pred svojim vršnjacima. Često je dovoljno samo osmisliti dovoljno bizaran izazov te ga plasirati toj populaciji koja ga je nažalost spremna izvršiti ne bi li imala priliku ostvariti kakav virtualan ili realan »like«. To je socijalni inženjering koji se vrlo opasno nameće najosjetljivijoj populaciji, a to su učenici. Primijetili smo da su djevojčice sklonije tome, jer su pune dvojbi oko socijalnog statusa u razredu te su zbog toga puno ugroženije. Današnja generacija djece ostvaruje se realno i virtualno u jednakom obimu i ako postignu neki cilj u virtualnom svijetu, smatraju ga ostvarenjem i u realnom okruženju. Za njih su virtualno i stvarno nedjeljivi, pojašnjava Smolić.

Dodaje i da je riječ o prastarim mehanizmima koji su sada dostupniji i vidljiviji djeci upravo zbog prisutnosti društvenih mreža te ujedno napominje i da se radi o situacijama u kojima je teško djelovati, jer digitalni izazovi su uvijek korak ispred nas.

–Potrebno je provjeravati prisutnost i sadržaje koje djeca dijele na društvenim mrežama, kaže Smolić.

Kegalj pak dodaje da se ovako opasnim izazovima može doskočiti samo razvijanjem kritičkog mišljenja, ali ne i zabranama, jer zabranjeno je voće najslađe.

Izazovi s TikToka nisu jedine opasnosti koji vrebaju s društvenih mreža, jer kako ističe Kegalj, među osnovcima praćenje influencera prava je pošast. Oni im savjetuju kako da bježe s nastave ili varaju, a anonimnim anketnim upitnikom koji je ispunilo 113 učenika 7. i 8. razreda, Kegalj je uočila da 87 posto djevojčica i 67 posto dječaka prati influencerske kanale.

– Maloljetnici nisu biološki, socijalno, psihološki ni emocionalno zrele osobe. Oni se razvijaju. S obzirom na to da nemaju iskustva ni znanja, lako postaju mete negativnih utjecaja. Influenceri nameću vrijednosti, a imaju iskrivljenu sliku stvarnosti i kao takvi utječu na druge, dok su djeca ranjiva skupina. Ona su spužve, upozorava Kegalj, piše Novi list.