JEDNA OD NAJUGLEDNIJIH HRVATSKIH STRUČNJAKINJA ZA MEĐUNARODNO PRAVO 'Interpretativna izjava uz Istanbulsku vrlo je dobro sročena, ima pravnu težinu'

Vladina interpretativna izjava, usvojena uz prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, vrlo je dobro sročena u pravnom smislu jer se njome izričito kaže da Konvencija Hrvatskoj ne nameće promjene u pravnom sustavu, ističe Nina Vajić, profesorica međunarodnog prava i u dva mandata sutkinja Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu.

Hrvatski sabor u srijedu će raspravljati o prijedlogu zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe koja je poznatija pod nazivom Istanbulska konvencija, po gradu u kojem je usvojena, a Vlada je uz prijedlog zakona usvojila i Interpretativnu izjavu za koju je dio političara i javnosti ustvrdio da je bez ikakvog učinka.

No, Vajić je u razgovoru s novinarima u utorak objasnila da takve izjave nisu novost u međunarodnome pravu te se zna kako se one tumače.

"Vlada je vrlo dobro u pravnom smislu sročila Izjavu, s obzirom na namjeru koju želi postići, a to je da se izričito želi reći da Istanbulska konvencija nema obvezu kojom bi državama, konkretno Hrvatskoj, nametala promjene u pravnom sustavu, promjene u zakonodavstvu", tvrdi doktorica znanosti sa zagrebačkog Pravnog fakulteta.

To je dobro sročena Izjava, ocjenjuje Vajić. Izjava prvo kaže koji je cilj Konvencije - da je to sprječavanje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, a zatim ističe da Konvencija ne sadrži obvezu uvođenja rodne ideologije u hrvatski pravni i obrazovni sustav, kao i da ne sadrži ni obvezu za promjenom ustavne definicije braka.

U Izjavi se pojašnjava i da će se Konvencija tumačiti u skladu s odredbama Ustava RH. A osobito je važno, dodaje Vajić, da se u njoj naglašava da će to biti posebno u skladu s odredbama o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda i da će se Konvencija primjenjivati uzimajući u obzir vrijednosti Ustava RH općenito.

Interpretativne izjave nisu novost, odnosno nije ih "Hrvatska izmislila", kaže. Države često posežu za izjavama o tumačenju odnosno interpretativnim izjavama kod mnogostranih ugovora, kao što je to Istanbulska konvencija i to kada nemaju potpuno jednako mišljenje o tumačenju nekih pojmova ili dijelova tih ugovora/konvencija.

"Učinak tih izjava ovisi o namjeri stranaka. A ta namjera može biti bilo da se tumači ili preciznije želi odrediti neka odredba ugovora, da se razjasni neko stajalište države koja daje takvu izjavu, ili se može raditi o izjavi koja se odnosi na neka principijelna ili politička pitanja vezana uz dio ugovora ili neke njegove odredbe", kaže.

Takve izjave poznate su u međunarodnom pravu i na njih se primjenjuje međunarodno pravo. "One ne postoje u nekom zrakopraznom prostoru, nego se u međunarodnom pravu zna kako se i te izjave o tumačenju - tumače", naglašava profesorica.

"I sigurno je da takve izjave imaju pravnu težinu koja se procjenjuje po općim pravilima međunarodnog prava, pa tako i ova Interpretativna izjava", zaključuje.