- Dolazim iz malog sela u Hrvatskoj, roditelji su mi nezaposleni te ove godine nisam dobila državnu stipendiju koju sam primala ranijih godina - započinje priču studentica zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva.
Preostalo joj je završiti posljednju godinu fakulteta kad je saznala da nije dobila mjesto u studentskom domu, a financijska situacija u obitelji nije izgledala obećavajuće.
S obzirom na to da dolazi iz sedmeročlane obitelji, kad bi roditelji odvojili sredstva za plaćanje najma stana i troškova njenog života u Zagrebu to bi značilo da će njenima dvjema sestrama i dvojici braće nešto biti uskraćeno.
Objašnjava kako je i skroman studentski život prilično skup te da joj je stipendija koju joj isplaćuje Zaklada FER Alumni uvelike olakšala završnu godinu studija jer tim sredstvima uspije pokriti većinski dio troška svog boravka u Zagrebu. Zaklada je ove godine stipendirala 10 studenta slabijeg imovinskog statusa s 2000 eura stipendije.
Prije godinu i pol dana osnovan je Alumni odbor koji si je za jedan od zadataka postavio osnivanje zaklade takve vrste. Mislili su da će vrijeme od ideje do realizacije biti kraći no naišli su na pravne i logističke prepreke koje je bilo potrebno riješiti. Docent Josip Lončar, upravitelj zaklade, uhvatio se u koštac s pravnim poslovima i uspješno je odradio upise u sve moguće registre.
Od osnivanja zaklade do prvih isplaćenih stipendija prošlo je nepunih godinu dana što ističe velikim uspjehom. Nakon što je zaklada službeno pokrenuta, bilo je potrebno prikupiti donacije kojima će se studenti stipendirati. To je potrajalo nekoliko mjeseci te je u svibnju raspisan prvi krug natječaja.
Predsjednik Upravnog odbora Zaklade Igor Strejček objašnjava da je prvotna ideja bila preuzeti kriterije za dodjeljivanje državnih studenata i jednostavno stipendirati one koji se nalaze ispod crte. U prošloj godini takvih studenata FER-a bilo je samo dvoje zbog čega su odlučili osmisliti vlastite kriterije za dodjelu stipendija.
Podigli su imovinski cenzus i uveli pravilo motivacijskog pisma u kojima su studenti pisali o svojim problemima, ali i motivaciji i viziji za nastavak studiranja. Pristiglo je 11 pisama uz koje su studenti prilagali dokaze o ukupnim obiteljskim primanjima, nakon čega su s kandidatima provedeni intervjui.
Bilo je potrebno odabrati 8 stipendista, a kako bi borba za stipendiju bila što pravednija pisma je čitao cijeli odbor.
- Pisma su ranjiva, iskrena i jednostavno ne možete ostati ravnodušni kad ih pročitate. Koliko god bila teška situacija u kojoj se studenti nalaze, i dalje pokazuju motivaciju, entuzijazam i želju za nastavak studiranja - kaže Strejček.
Najemotivnija su bila pisma studenata koji su izgubili roditelje ili proživjeli nesreće u obitelji zbog čega je studiranje bilo dovedeno u pitanje. Voditelj projekta Dean Šarčević objašnjava kako takvu tešku situaciju dodatno zakomplicira papirologija zbog koje se studenti često nađu u još većim problemima.
Prerana smrt roditelja je veliki šok za studente, a ako do nesretne situacije ipak dođe često su prepušteni birokratskoj papirologiji i sporim procesima. Naime, čak da se student i prijavi na državnu stipendiju velika je vjerojatnost da je neće dobiti jer se gledaju prošlogodišnji izvještaji kad je ta obitelj još uvijek imala primanja.
Cijeloj obitelji narušen je standard, prihodi su upola manji, a proces osiguravanja obiteljske mirovine traje. Zaklada je tu upravo zato da bi olakšala, barem financijski, bolan period kroz koji student prolazi. Bivši studenti koje je ova zaklada okupila primijetili su kako su neki studenti primorani raditi da bi si omogućili normalan život.
- Studiranje FER-a izuzetno je zahtjevna obaveza koja traži potpunu posvećenost, posao nerijetko preuzme studenta toliko da ne stigne kvalitetno studirati - objašnjava Šarčević.
Plan je krug stipendista širiti ovisno o sredstvima koje zaklada prikupi, prvi su na red stigli studenti slabijeg imovinskog statusa, a u budućnosti je plan stipendirati i izvrsne studente s posebnim idejama ili željama za dodatnim školovanjem.
Igor Strejček osim što je FER alumni i direktor Microblinka, također je otac petero djece zbog čega je posebno osjetljiv prema potrebama studenata kojima roditelji ne mogu omogućiti sve što ime je potrebno. Ističe kako je zahvalan svojim roditeljima koji su školovanje stavljali visoko na listu prioriteta, ali i svjestan koliko je izazovno školovati djecu.
- Mladi danas žele završiti dobar fakultet i postići nešto u životu, a istovremeno ne žele roditeljima biti preveliki teret. Ponekad to jednostavno nije moguće - rekao je Strejček objašnjavajući kako su najugroženiji oni kojima obitelj ne može financijski pomoći.
Zaklada ima potpisane ugovore o donaciji sa 16 poduzeća kojima se pokrivaju tri četvrtine stipendija, a preostalu četvrtinu financiraju fizičke osobe kojih ima više od stotinu. Poručuju kako je ovakva vrsta stipendiranja bila jednostavna odluka, gotovo pa normalna i očekivana po uzoru na alumni zajednice u svijetu.
Odabrane studente planiraju stipendirati kroz cijeli studij za što su, naravno, potrebna sredstva. Na temelju prikupljenih sredstava računaju se kapaciteti i koliko će se studenata nagraditi upravo da bi se izbjegla situacija da tijekom godine nemaju sredstva za pokrivanje stipendija.
Vedran Bilas, dekan FER-a, kaže kako je u proteklih 68 godina na ovom fakultetu diplomiralo preko 25.000 inženjera koja je ostavila velik trag u društvu i hrvatskom gospodarstvu. Fakultetu je u cilju jačati kontakte i pronaći prave projekte kojima će tu grupu ljudi vezati uz fakultet, a zaklada je ispala kao dobra priča koja je sve motivirala.
Osim toga, na FER-u je pokrenut projekt karijernog mentorstva, odnosno mentorstvo starijeg kolege kojeg studenti ili mlađi alumni mogu pitati za savjet oko izbora tijekom i nakon studija. Preko aplikacije koju su napravili studenti se mogu povezati s ljudima iz poslovne i profesionalne scene od kojih neki rade u Infobipu, Rimcu, Microblinku, Končaru, Ericssonu i drugim velikim poduzećima.
Predstavnica studenata Matea Čunović također je pohvalila inicijativu koju je pokrenula Zaklada. Kaže kako bi njoj bilo nemoguće istovremeno raditi i odrađivati sve fakultetske obaveze zbog čega stipendiranje smatra značajnom pomoći u budžetu studenata.
- Ovakav princip stipendiranja nije samo birokratski proces kao dodjeljivanje državnih stipendija koje strogo prate pravilnike, već ima i ljudsku komponentu te vam netko može pomoći u teškom životnom razdoblju - smatra studentica pete godine.
Dodaje kako je kontakt sa starijim kolegama i alumnima bitan jer su prve godine fakulteta zahtjevne i apstraktne pa je dobro razgovarati s nekim tko je to prošao. Zaključuje kako svaki taj savjet onima na početku putu daje dodatnu snagu i motivaciju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....