Preminuo je predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić. Potvrdio je to, u subotu ujutro, glasnogovornik Vrhovnog suda Željko Pajalić.
Do izbora novog predsjednika dužnost vršitelja dužnosti predsjednika Vrhovnog suda obavljat će osoba koju imenuje Državno sudbeno vijeće (DSV). Predsjednik toga tijela Darko Milković, kako nam je potvrđeno iz Vrhovnog suda, sazvao je hitnu sjednicu DSV-a već za ponedjeljak u podne.
Na dužnosti zamjenice predsjednika Vrhovnog suda je sutkinja Građanskog odjela Gordana Jalšovečki. Međutim, njezina funkcija zamjenice, kako nam je objasnio glasnogovornik toga suda Željko Pajalić, na snazi je samo za života bivšeg predsjednika koji ju je na tu dužnost i imenovao. Očekivati je da će za vršitelja dužnosti predsjednika Vrhovnog suda, koji će tu dužnost obnašati do izbora novoga, DSV u ponedjeljak imenovati nekoga od sudaca toga suda.
PROČITAJTE VIŠE Umro je Radovan Dobronić, predsjednik DSV-a nam je otkrio što slijedi, hitna sjednica već u ponedjeljak
Za izbor novog predsjednika Vrhovnog suda potrebno je vrijeme. DSV raspisuje javni poziv i prikuplja kandidature. Potom eliminira kandidate koji ne zadovoljavaju formalne uvjete, a zatim se o kandidatima izjašnjava Opća sjednica Vrhovnog suda, dakle svi suci toga suda. Mišljenje opće sjednice je, međutim, savjetodavnog karaktera, što znači da nije obvezujuće za predsjednika Republike koji jednog od prijavljenih kandidata predlaže Saboru. Predloženi kandidat dolazi na javni intervju pred saborski Odbor za pravosuđe, koji se o njemu izjašnjava, a dobije li većinsku podršku, Odbor ga predlaže na izglasavanje Saboru. Za njegov izbor potrebna je većina glasova svih saborskih zastupnika, najmanje 76 ruku.
Dobronićev mandat
Prvi čovjek sudbene vlasti Radovan Dobronić preminuo je nakon duge i teške bolesti. S čela Vrhovnog suda otišao je u posljednjoj godini svog četverogodišnjeg mandata na koji je, na prijedlog predsjednika Republike i odlukom Sabora, izabran 15. listopada 2021.
Dobronić je rođen 1960. godine u Čakovcu, u kojem su tada radili njegovi roditelji, otac agronom porijeklom s Jelse na Hvaru i majka farmaceutkinja porijeklom iz Našica. Od šeste je godine s obitelji živio u Zagrebu, gdje se školovao i sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća diplomirao na Pravnom fakultetu. Isprva je sedam godina radio na pravnim poslovima u Zagrebačkoj banci, gdje je uz ostalo bio voditelj Odjela pravnih poslova za devizno poslovanje, zatim je prešao u Državnu direkciju za robne rezerve na mjesto načelnika pravnog, kadrovskog i općeg odjela. Za suca Trgovačkog suda u Zagrebu DSV ga je imenovao 1996. i na tome sudu je radio 25 godina do izbora na čelo Vrhovnog suda. Na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1998. obranio je magistarski rad s područja trgovačkog prava.
Šira javnost je za suca Radovana Dobronića čula 2013., kad je donio znamenitu presudu u slučaju "švicarac". Njome je presudio da su banke u Hrvatskoj ugovaranjem kredita u valutnoj klauzuli u švicarskim francima s promjenjivom kamatnom stopom prekršile Zakon o zaštiti potrošača na štetu hrvatskih građana. Zbog te je presude Dobronić postao pravosudni junak hrvatskih građana koji su ugovorili kredite u švicarskim francima od kojih su mnogi, zbog divljeg rasta vrijednosti "švicarca" i promjenjive kamatne stope, dovedeni na prosjački štap. Istodobno je zahvaljujući svojoj presudi Dobronić postao "crvena krpa" moćnim bankama koje su poduzele sva raspoloživa domaća i međunarodna pravna sredstva kao bi je osporile.
Dobronićevu presudu iz 2013. isprva su obarali i Visoki trgovački sud i Vrhovni sud, ali je Ustavni sud svojom odlukom ukinuo presude tih sudova i naložio im ponavljanje postupka. U ponovljenim je postupcima Dobronićeva presuda iz 2013. napokon potvrđena i postala pravomoćna.
Kad je DSV, početkom 2021., raspisao javni poziv za predsjednika Vrhovnog suda koji će na toj dužnosti naslijediti Đuru Sessu, malo tko je očekivao da će se na čelo sudbene vlasti probiti itko izvan Vrhovnog suda. Iako nema zakonske prepreke da za predsjednika Vrhovnog suda dođe netko izvan toga suda, pa čak i izvan sudbene vlasti, suci najvišeg suda u državi pokazivali su jasan otpor takvoj mogućnosti.
Kad se na drugom ponovljenom javnom pozivu za predsjednika Vrhovnog suda, nakon što je prvi na kojem je predsjednik Milanović za to mjesto predložio profesoricu kaznenog prava Zlatu Đurđević, uz ostale javio Radovan Dobronić, bio je to jasan znak da će upravo njega Milanović predložiti. Međutim, već na samom početku procedure izbora, suci Vrhovnog suda su Dobroniću poslali jasnu poruku - da ga ne žele. Na općoj sjednici Vrhovnog suda održanoj 2. rujna 2021. na kojoj se suci toga suda izjašnjavaju o svim kandidatima koji se natječu za predsjednika, vrhovni suci su podržali jednog od svojih: 29 sudaca podržalo je tadašnjeg vršitelja dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Marina Mrčelu, koji se također natjecao za predsjednika, dok je Dobronića podržalo samo četvero sudaca od 31 prisutnog na sjednici.
Kako mišljenje Vrhovnog suda u postupku izbora predsjednika toga suda nije obvezujućeg karaktera, predsjednik Republike Zoran Milanović ga je ignorirao i Saboru predložio Radovana Dobronića, suca sa snažnom pozitivnom reputacijom u većem dijelu javnosti.
HDZ je krizu s izborom čelnog čovjeka Vrhovnog suda želio privesti kraju i ne produbljivati sukob s Milanovićem na toj temi, pa je uz oporbene ruke Dobronićev izbor u Saboru podržao i HDZ. Sabor ga je 15. listopada izabrao gotovo konsenzusom sa 120 glasova i samo tri protiv.
Tim je izborom okončana višemjesečna drama oko novog vodstva Vrhovnog suda, ali ne i Dobronićeva drama na sudu na čije je čelo izabran. Dio sudaca Vrhovnog suda nikada se nije pomirio s njegovim izborom: dijelom jer im je neprihvatljivo da sudac prvostupanjskog suda zasjedne na čelo Vrhovnog suda, zbog čega su ga smatrali stručno inferiornim, a dijelom zbog mjera za koje se u uređenju sudbene vlasti Dobronić zalagao.
A zalagao se uz ostalo za povećanje plaća u to vrijeme potplaćenih sudaca općinskih sudova, za bolje plaće sudskih službenika i namještenika, ali i ograničavanje plaćenih izvansudskih aktivnosti dijela sudaca iz vrhova sudske hijerarhije. Neumjereni izvansudski angažmani, smatrao je, štete reputaciji sudačke profesije i odvlače suce od njihova temeljnog posla - suđenja.
Tražio je do sudaca i da se članovi njihovih užih obitelji, djeca i supruge, suzdrže od masovnog zapošljavanja na sudovima. Mjerama za koje se zalagao stekao je simpatije i podršku sudaca nižih sudova, ali i snažan otpor u krugu sudskih "patrijarha", sudaca viših sudova i dijela kolega s Vrhovnog suda.
A taj je otpor bio gotovo brutalno vidljiv na okruglom stolu koji je Dobronić organizirao u prvoj godini svog mandata, u srpnju 2022. Ključna tema skupa bila je rasprava o ograničavanju plaćenih izvansudskih aktivnosti dijela sudaca. Razloge za to je pomno obrazložio u uvodnom izlaganju. Međutim, nakon što su se s toga događaja povukle televizijske kamere, dio sudaca Vrhovnog suda u raspravi je optužio Dobronića za "antiintelektualizam", ograničavanje njihovih prava na pisanje stručnih i znanstvenih članaka i predavanja... Nedugo nakon toga bio je prinuđen s upravnih funkcija u Vrhovnom sudu smijeniti dvojicu najagilnijih kritičara svojih mjera, suce Marina Mrčelu i Damira Kosa.
Ni HDZ-ova vlast nije pružila Dobroniću traženu ruku podrške u rješavanju sistemskih problema u funkcioniranju sudbene vlasti. U svom prvom godišnjem izvješću koje je podnio Saboru predložio je niz konkretnih mjera tražeći za njihovu provedbu pomoć izvršne i zakonodavne vlasti. Tražio je, uz ostalo, od državnih i lokalnih tijela i tvrtki, suodgovornih za priljev više od milijun novih sudskih tužbi godišnje na sudove, da se suzdrže od međusobnog obijesnog parničenja. Tražio je da nastale probleme rješavaju njihove uprave koje su za to plaćene, umjesto da ih prebacuju na sudove, zagušuju rad sudova i stvaraju goleme troškove koje u konačnici plaćaju građani. Priljev novih sudskih predmeta nije se međutim u njegovu mandatu smanjio. Ignorirali su njegov poziv.
Kako je predsjednik Vrhovnog suda ujedno i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva, valja razjasniti tko će do izbora novog predsjednika Vrhovnog suda biti privremeni predsjednik DIP-a. Do lokalnih izbora samo su dva i pol mjeseca.
Radovan Dobronić u tri godine predsjedničkog mandata na čelu Vrhovnog suda vodio je bitke na više fronti: protiv otpora u sudbenoj vlasti na čijem čelu je bio i protiv opake bolesti koja se nakon remisija uporno vraćala. Sada slijedi izbor njegova nasljednika, kojeg, podsjetimo, Saboru predlaže predsjednik države iz kruga kandidata koji se prijave na poziv DSV-a.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....