EKONOMSKA ANALIZA

Javne financije u puno boljem stanju od javnosti

 Ante Čizmić / CROPIX

Sve tri vodeće kreditne rejting agencije - Standard and Poor’s, Moody’s i Fitch - trenutno drže kreditni rejting Hrvatske dva stupnja ispod investicijske razine, sa stabilnim izgledima, a ako je vjerovati ekonomskim analitičarima, to bi se već ovih dana moglo promijeniti. I to, konačno, nabolje. Nakon što su nam agencije 2013. i 2014. rušile rejting i dovele ga na razinu podinvesticijskog, kolokvijalno kazano, “smeća”, a potom ove godine promijenile izglede iz negativnih u stabilne, Standard and Poor’s bi ovog petka mogao poboljšati svoju ocjenu.

“Hrvatska premija rizika ima strmoglav pad, u zadnja tri mjeseca smanjila se za 60 baznih bodova, tržišta su gotovo proglasila povećanje rejtinga za jedan do dva stupnja”, ustvrdio je u srijedu Hrvoje Stojić, direktor odjela ekonomskih istraživanja Addiko Banka na njihovoj konferenciji “Macroeconomic Outlook” na kojoj su predstavili ključne gospodarske pokazatelje za ovu i sljedeću godinu. Ako se obistine Stojićeve prognoze, Hrvatska bi u jednom potezu preskočila dvije stepenice i došla na investicijsku razinu rejtinga.

Tako smo nakon godina paničnih napada straha zbog smanjivanja investicijskog rejtinga sada konačno došli u situaciju da možemo odahnuti, barem za neko vrijeme. Naravno, to će još uvijek biti uzdah očajnika koji je došao do daha na olujnom oceanu. Takvo povećanje rejtinga, naime, znači to da u kredibilnom smislu više nismo ispod svake razine, već da smo se popeli na početnu, prvu stepenicu investicijske vjerodostojnosti. Više, dakle, ne dišemo na slamku, nego smo uspjeli udahnuti zrak, iako su valovi opasnosti još uvijek prilično golemi. Kreditni rejting je, pak, bitan, koliko god grintali na sve povijesne kompromitacije ove tri rejting agencije, jer investitore upućuje na stupanj kvalitete naše političke, proračunske, gospodarske i monetarne stabilnosti.

Matematički pokazatelj rejtinga uvijek je cijena zaduživanja neke zemlje, a prinos (što je cijena obveznice veća, prinos je niži) na hrvatsku desetogodišnju obveznicu - kupon 4,25 posto, dospijeće 2026. godine - iznosi povijesno niskih 2,5 posto. Naravno, prinosi na dug država su na rekordno malim razinama u Europi zbog iznimno ekspanzivne politike Europske centralne banke, pa iako nismo u eurozoni, i nas zahvaća taj utjecaj, pogotovo ako znamo da i HNB provodi ekspanzivnu monetarnu politiku. A kreditni rejting i cijena zaduživanja države imaju jaki utjecaj na cijenu zaduživanja poduzeća i građana, dakle na investicije poduzeća, otvaranja radnih mjesta i potrošnju građana.

Kamate nisu pale

Da je tome tako govore i podaci da je prinos na desetogodišnju obveznicu u rujnu 2013. bio na razini od 5,2 posto, a tada je kamata na nove dugoročne stambene kredite u eurima iznosila 5,10 posto, dok je prosječna kamata na sve stambene kredita bila 5,92 posto. Podaci Hrvatske udruge banaka govore kako su u srpnju ove godine prosječne kamatne stope na nove kredite iznosile 3,96 posto, a prosječna stopa za sve stambene kredite bila je na razini od 4,62 posto. Dakle, kamatna razlika iznosi 1,14 postotna boda za nove i 1,25 postotna boda za ukupne kredite u te četiri godine. Za sve potrošačke kredita prosječna kamata se smanjila za 1,8 postotna boda. Naravno, vidljivo je da kamate na stambene i potrošačke kredite nisu pale za gotovo tri postotna poena, koliko je iznosio pad prinosa na cijenu zaduživanja države.

Razloga za to ima više, jedan od njih je što su banke zadržale jedan dio “marže” za sebe u tom slučaju (kamatna marža hrvatskih banaka je među prve dvije države u EU), dok s druge strane nešto veći regulatorni troškovi u bankarskom sektoru u odnosu na konkurentske zemlje još uvijek predstavljaju razlog nešto višim kamatama u Hrvatskoj nego što bi mogle biti da se to “izravna”. Usporedba prinosa na desetogodišnje obveznice s drugim tranzicijskim državama govori kako Slovenija ima prinos od 1,035 posto, Češka od 1,181 posto, Bugarska 1,175 posto, Portugal 2,427 posto, Mađarska 2,75 posto, te Rumunjska 3,960 posto. Referentna njemačka obveznica je, pak, na razini od 0,455 posto. Podaci za Sloveniju i Češku dovoljno govore da još i te kako imamo prostora za napredak, kao bi što više smanjili razliku između njemačke referentne obveznice i naše.

Pozitivan potez

A da je moguće očekivati pozitivan potez rejting agencija, govore i prognoze koje je, na primjer, agencija Standard & Poor’s predvidjela za Hrvatsku u ovoj godini. Ponajprije, ispunit ćemo njihovo predviđanje da će naše gospodarstvo u 2017. ubrzati na nešto iznad 3 posto, sa 2,9 posto u 2016. Nadalje, u S&P su očekivali da će deficit opće države u ovoj godini biti veći nego u 2016., a rezultati za prvih šest mjeseci upućuju da bi on mogao biti ispod 0,5 posto BDP-a, dok je prošle godine iznosio 1,3 posto BDP-a. “Očekujemo blago popuštanje fiskalnog stava u 2017. zbog nedavnih dogovora o plaćama u javnom sektoru i snažnijeg guranja EU sufinanciranih investicijskih projekata. Do 2020. očekujemo da će deficit pasti ponovno ispod 2 posto”, stoji u analizi agencije iz travnja ove godine, pa zbilja ne bi bilo iznenađenje da ih rezultati koji se tiču gospodarskog rasta i deficita državnog proračuna nagnaju na povećanje rejtinga.

To su izravno naveli u svom zadnjem izvješću, ističući kako bi mogli podići rejting Hrvatske ako se nastavi gospodarski oporavak, a Vlada nastavi pokazivati sposobnost i spremnost za provedbu strukturnih reformi, te se nastavi držati svoje agende fiskalne konsolidacije. No, jednako tako su napomenuli da bi mogli sniziti rejting ako će potencijalne obveze Hrvatske, poput sudskih tužbi protiv države, izazvati veći teret državnog duga, ili ako uspore napori na provedbi strukturnih reformi, a upozorili su i na moguće snižavanje rejtinga ako se prihvate amandmani na Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci, koji, prema njima, potiču zabrinutost oko nezavisnosti središnje banke. Ti rizici se za sada nisu obistinili - Vlada je odbila Mostov prijedlog smanjivanja nezavisne pozicije HNB-a, a sudske tužbe protiv Hrvatske (MOL, banke, nova tužba tvrtke Golf i Razvoj zbog investicije na Srđu, nove tužbe vezane za Agrokor), još uvijek su u procesu.

Štromar spasio

Uz to, s HNS-om, koji je, eto, kako bi rekao Predrag Štromar, “spasio Hrvatsku”, premijer Andrej Plenković sada ima mrvicu sigurniju političku situaciju unutar Vlade – brojčano manju, ali, eto, Štromarovsku “Spasili smo Hrvatsku” konstruktivniju koaliciju. Konačno, ono što tek treba realizirati su reforme. Odnosno, treba krenuti u racionalizaciju sustava zdravstva, smanjenje parafiskalnih nameta, modernizaciju javne uprave, racionalizaciju lokalne uprave i samouprave, donošenje određenih mjera za racionalizaciju mirovinskog sustava, restrukturiranje javnih poduzeća i nastavak privatizacije, modernizaciju obrazovanja i nastavak smanjivanja porezne presije, ali i uvođenja reda u porezni sustav.

Sve su to mjere koje Vlada tek treba realizirati, a od nekih, poput racionalizacije jedinica lokalne uprave je, u najvećoj mjeri, odustala. Za očekivati je da će rejting agencije to u svojim izvješćima registrirati i “uputiti” Vladu u tom smjeru ako želi održati gospodarski rast A o tome će onda ovisiti i kamate na naše kredite, investicije poduzeća i stvaranje radnih mjesta u Hrvatskoj. Eto, to se krije iza famoznih ocjena BB i Ba2.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 00:04