JANDROKOVIĆ U BRUXELLESU 'Hrvatska će dati snažan doprinos europskoj perspektivi zemalja zapadnog Balkana, ali one moraju prihvatiti vrijednosti EU'

U hrvatskom je interesu da zemlje u njezinu jugoistočnom susjedstvu imaju jasnu europsku perspektivu, ponajprije iz sigurnosnih razloga, izjavio je u utorak u Bruxellesu predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.

Jandroković je kao predsjednik parlamenta zemlje predsjedateljice EU sudjelovao na sastanku s čelnicima parlamenata šest zemalja zapadnog Balkana, koji je organizirao predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli.

"Današnjim sastankom smo htjeli pokazati da je taj prostor jugoistočne Europe jako važan za EU, da ima svoju političku, gospodarsku, ali ponajprije sigurnosnu važnost. Hrvatska kao susjedna zemlja posebno je zainteresirana za europsku perspektivu tih država", rekao je nakon sastanka Jandroković.

"Hrvatska će dati snažan doprinos europskoj perspektivi tih zemalja, koje sa svoje strane moraju prihvatiti vrijednosti EU-a, osigurati vladavinu prava, zaštitu ljudskih i manjinskih prava, riješiti otvorena bilateralna pitanja", dodao je Jandroković.

Istaknuo je da sa sastanka na vrhu EU-zapadni Balkan u svibnju u Zagrebu tim zemljama treba poslati jasnu poruku da se "reforme isplate jer je to dobro za njihovu sigurnost, stabilnost i životni standard njihovih građana, a nama kao susjednoj to će biti vrlo bitno zbog sigurnosnih razloga".

Na sastanku je usvojena zajednička deklaracija u kojoj se poziva Europsko vijeće da nastavi podržavati europsku perspektivu zapadnog Balkana na temelju ispunjavanja kriterija za pristupanje i daju "nedvosmislenu i pozitivnu političku poruku o otvaranju pristupnih pregovora i odobravanju kandidatskog statusa".

Otvaranje pregovora čekaju Sjeverna Makedonija i Albanija, dok na kandidatski status čeka Bosna i Hercegovina. Kosovo ima potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju ali još nije ni podnijelo zahtjev za članstvo.

"Mi, predsjednici parlamenata šest zemalja zapadnog Balkana uz punu potporu predsjednika Europskog parlamenta i predsjednika Hrvatskog sabora, koji predstavlja hrvatsko predsjedništvo Vijećem EU, obvezujemo se da će voditi naše parlamente na putu integracija i pomoći u stvaranju novog političkog zamaha u procesu proširenja koje odgovara očekivanjima svih naših građana", kaže se u zajedničkoj deklaraciji.

Sassoli je istaknuo da će od proširenja na zemlje jugoistočne Europe imati koristi i te zemlje i članice EU-a te da će pomoći u pomirenju u tom području.

"Hitno trebamo dati novih zamah procesu proširenja isporučivanjem konkretnih rezultata. Samit u Zagrebu treba imati ključno ulogu u tom pogledu", istaknuo je Sassoli.

Predsjednik Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Dragan Čović rekao je da se njegova zemlja u zadnje dvije godine više "bavila sama sobom" nego europskim integracijama.

"Sada nakon uspostave vlasti na na državnoj razini treba provesti izmjene izbornog zakona i za grad Mostar, Dom naroda i Predsjedništvo BiH kako bi se osiguralo legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda. Ako bismo to napravila u prva tri mjeseca ove godine, a čini se da postoji raspoloženje za to, onda bismo mogli pravu reformsku agendu", rekao je Čović.

Istaknuo je da su u BiH službeno svi za europske integracije, dok za euroatlantske integracije već kod nekih postoji otpor, ali da neki priželjkuju separatizam i odvajanje od BiH, neki žele unitarizam, "a jedino onda Hrvati ostaju vezivno tkivo kako bi BiH živjela, ali ja to ne bih naglašavao, to su negativnosti koje nas prate, želim gledati optimistično", rekao je Čović.

Predsjednici parlamenata šest zemalja sastaju se i s radnom skupinom za zapadni Balkan Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta, kojom predsjedava zastupnik Tonino Picula.

"Ovo je važan sastanak koji se događa u vrijeme razdruživanja od EU, a hoće li doći do pridruživanja Europskoj uniji to ćemo vidjeti. EU mora ostati otvoren projekt onima koji u njega žele ući, a da bi ušli moraju ispuniti postavljene kriterije. Ne slažem se sa stajalištima da je prije proširenja potrebno reformirati samu Uniju. Uvjeren sam da ta dva procesa mogu ići paralelno", rekao je Picula.