NACIJA SMO KOJA STARI

IZVJEŠĆE EK O STARENJU: Do 2060. bit će više penzionera, no za njih ćemo manje izdvajati

izvjeŠtaj europskE komisije o starenju Predviđa se da će javni troškovi za mirovine u Hrvatskoj pasti za više od trećine, s 10,8 posto BDP-a na 6,9 posto

Do 2060. godine Hrvatska će imati 600.000 stanovnika manje nego danas. Radno sposobnog stanovništva, onog između 15 i 64 godine, bit će manje za čak 757 tisuća. Stopa zaposlenosti narast će sa 52 na 60 posto, ali će zbog smanjenja broja stanovnika zaposlenih biti oko 200.000 manje. Umirovljenika će biti više od radnika - statistički, na svakog penzionera doći će 0,9 radnika.

Past će broj djece i mlađe populacije, a gotovo će se utrostručiti udio starijih od 80 godina. Svaki treći stanovnik bit će stariji od 65 godina: danas stariji od te dobi čine 18 posto ukupnog stanovništva.

Unatoč tome, javni troškovi povezani sa starenjem stanovništva - osobito javni troškovi za mirovine - past će za više od trećine, sa 10,8 posto BDP-a na 6,9 posto BDP-a, što je najveći pad predviđen među državama članicama EU. BDP, koji je 2013. bilježio pad od 0,3 posto, kontinuirano će rasti u sljedećim godinama, sve do 2035., kad će doseći rast od 2,1 posto. Nakon tog perioda počinje padati te će 2060. završiti na stopi rasta od 1 posto.

Predviđene reforme

Otkriva to Izvješće o starenju (Ageing Report 2015) Europske komisije, koje se izdaje svake tri godine za svaku državu članicu, a u kojem je Hrvatska ove godine prvi put sudjelovala. Izvještaj o Hrvatskoj radio je domaći tim na čelu sa stručnjacima iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko te zdravstveno osiguranje.

Dio podataka na kojima se temelje projekcije lokalnim stručnjacima dostavila je Europska komisija, a ostatak projekcija radili su na temelju domaćih podataka, pod pretpostavkom da će i 2060. godine vrijediti sva postojeća zakonska rješenja te da će biti održane ili implementirane sve predviđene reforme, prije svega mirovinskog sustava.

Upravo u tome leži glavni razlog zbog kojeg se u Hrvatskoj očekuje takav značajan pad troškova za mirovine unatoč dramatičnom starenju stanovništva i povećanju očekivanog životnog vijeka. Naime, kako nam je objasnio jedan od članova stručnog tima koji je izrađivao izvješće za Hrvatsku, među javne troškove za mirovine računaju se samo mirovine iz 1. stupa. Budući da se, prema postojećim rješenjima, u sljedećim desetljećima (osobito od 2028. godine kad bi, ostanu li ista pravila igre, svi novi umirovljenici trebali primati mirovinu i iz 2. stupa) očekuje smanjenje udjela 1. stupa u mirovinama i rast udjela iz 2. stupa.

Drugi je razlog objektivno očekivanje da će se smanjivati udio mirovina koje nisu iz rada, prije svega braniteljskih mirovina, kao i obiteljskih mirovina, prvenstveno zbog sve veće zaposlenosti žena (koje su ranije preuzimale muževu mirovinu) i njihove bolje plaćenosti. Također, tijekom 2030-ih predviđeno je produljenje radnog vijeka, pa se i zbog toga očekuje smanjenje broja tzv. mladih umirovljenika.

Očekivane korekcije

Stručni tim Europske komisije na samom početku ističe kako bi ovakve prognoze mogle biti precijenjene, osobito u troškovima za mirovine, jer pojedini mirovinski sustavi već sada pokazuju svoje slabosti. Uz to, ističu kako je u nekim državama, među kojima je i Hrvatska, odnos prosječne mirovine i prosječne plaće nepovoljan u toj mjeri da je razumno u sljedećim desetljećima očekivati korekcije.

U Europskoj uniji kao cjelini troškovi za mirovine ostat će na istoj razini kao i 2013. godine - oko 11 posto BDP-a. Ukupno stanovništvo Unije trebalo bi se blago povećati, sa 507 na 523 milijuna, što je isključivo posljedica povećanog broja useljenika: od 2020. nadalje očekuje se oko milijun useljenika u EU godišnje. Prirodni prirast sigurno neće pripomoći rastu Unije, upravo suprotno: 2060. godine ni jedna država EU neće imati stopu fertiliteta (predviđeni broj djece po ženi fertilne dobi) veću od 2, a za puko nadomještanje postojećeg stanovništva potrebna je stopa od 2,1.

Smanjenje stanovništva

Točno polovica država EU može do 2060. očekivati smanjenje stanovništva. Najveće smanjenje - od čak trećine postojećeg stanovništva - prognozirano je Litvi i Latviji, a četvrtinu stanovništva mogle bi izgubiti Bugarska, Grčka i Portugal.

Najveće povećanje prognozira se državi Luksemburg, čije bi se stanovništvo moglo udvostručiti - sa sadašnjih 500 tisuća na 1,1 milijun. Slijedi Švedska, s povećanjem stanovništva od 36 posto, te Velika Britanija, koja može očekivati 25 posto više stanovnika od dosadašnjeg.

Očekivani životni vijek u Hrvatskoj bi se, u sljedećih 45 godina, trebao produljiti za nešto više od 7 godina: očekuje se da će dječaci rođeni 2060. živjeti prosječno 82,7 godina, a djevojčice 87,5 godina. Žene će unutar EU najdulje živjeti u Španjolskoj i Francuskoj - 90 godina, a muškarci u Švedskoj (85,6 godina). Zanimljivo je da će tijekom sljedećih desetljeća doći do bitnog izjednačavanja očekivane životne dobi stanovnika u članicama EU. Tijekom 2013. godine, koja se uzima kao početna godina u ovom Izvješću, muškarci su u Litvi živjeli gotovo 12 godina kraće nego muškarci u Švedskoj. Tijekom 2060. godine ta razlika između najduljeg i najkraćeg očekivanog životnog vijeka smanjit će se za trostruko - na četiri godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 09:34