IZNENADNI POSJET INSPEKTORA ZA HRVATSKU 'Morate nastaviti s rezanjem, sporne su tri milijarde'

Servaas Deroose, zamjenik glavnog direktora Opće uprave za ekonomske i financijske poslove Europske unije, osim “gostovanja” na konferenciji o europskom semestru, održao je i sastanke s čelnim ljudima Vlade na kojima je bilo govora o konsolidaciji državnih financija u ovoj i idućoj godini. Deroose je, kako nam je rečeno, “primio na znanje” Vladinu namjeru da smanji predviđeni manjak u državnom proračunu za ovu godinu sa 15,6 na oko 13 do 14 milijardi kuna, odnosno sa 5 posto na najviše 4,5 posto BDP-a, što bi se moglo jako povoljno ocijeniti u Bruxellesu ako Vlada u tome uspije. Istovremeno je najavio da će u siječnju u Zagreb doći grupa analitičara koji će pročešljati prijedlog proračuna za 2015. godinu i utvrditi njegovu realnost.

Naime, Vlada planira proračunski manjak u 2015. smanjiti na 3,8 posto, ali kako je došlo do dosta promjena u metodologiji izrade proračuna za iduću godinu, morat će se dodatno poraditi na njegovu “razumijevanju”. Radi se o tome da Deroose inzistira da u idućoj godini rashodi budu manji za jedan posto u odnosu na ovu godinu, što nije baš lako vidljivo iz sadašnjeg prikaza proračuna, jer su neke velike stavke, poput HZZO-a, izašle iz državne riznice, dok su neke druge, poput sveučilišta i nacionalnih parkova, ušle u proračun.

U Ministarstvu financija morat će “bruxellskoj inspekciji” dokazati kako su proračunski rashodi koji se temelje na poreznim prihodima zbilja smanjeni za oko tri milijarde kuna te da će to bili realno i postići. Ako europski činovnici ne dobiju dovoljno jake i vjerodostojne argumente da će Vlada uspjeti smanjiti rashode u idućoj godini za jedan posto, tada će Europska komisija zatražiti od Hrvatske dodatne mjere kako bi se deficit zbilja sveo na razinu od 3,8 posto.

Međutim, ne uspije li Vlada u ovoj godini smanjiti deficit na razinu od oko 14 milijardi kuna, te ako procjene pokažu da prijedlog proračuna za 2015. nije održiv, tada bi Europska komisija mogla od Vlade zatražiti još strožu granicu deficita za 2015., dakle i ispod 3,8 posto BDP-a.

Kada su u pitanju potencijalne dodatne mjere koje EK može zatražiti, tada se vjerojatno neće govoriti o konkretnim mjerama, nego će se uputiti Hrvatsku na upitnu vjerodostojnost nekih stavaka na rashodnoj i prihodovnoj strani proračuna, te će se zahtijevati donošenje realnijih planova.

Podsjetimo, EK je u zadnjem izvješću o Hrvatskoj naveo da nismo u dovoljnoj mjeri usvojili europsku proračunsku metodologiju ESA 2010., da kasnimo s pripremom za uvođenje poreza na nekretnine, kao i u smanjivanju parafiskalnih nameta, restrukturiranju javnih poduzeća i antikorupcijskim reformama.

Jedna od većih zamjerki odnosila se na velike rizike u konsolidiranju zdravstvenog sustava, koje ima 2,1 milijardu kuna dospjelih a neplaćenih obveza, dok novi podaci govore da postoje jednako veliki gubici u 2014. godini.

Nema sumnje da će se i izvršenje proračuna za 2014. i prijedlog za 2015. podvrgnuti detaljnom pregledu Europske komisije, ali mnogo toga ovisit će i o kvalitetnom lobiranju i ukazivanju na realne probleme s kojima se susreće hrvatsko gospodarstvo i državne financije.

Sasvim bi sigurno smanjivanje deficita u ovoj godini ispod 14 milijardi kuna predstavljalo snažan vjetar u leđa našim “pregovaračima” da se dobije pozitivniji stav EK i u preporukama za 2015. godinu.

Ipak, ovom prilikom valja podsjetiti na to da je Vlada u trogodišnjim fiskalnim projekcijama naglasila kako će u slučaju da se pokaže da dinamika smanjivanja plaća putem “prirodnog odljeva” ne daje rezultate do kraja svibnja, od 1. srpnja smanjiti osnovicu plaća za državne i javne službenike. Slične mjere onda bi se odnosile na materijalne rashode i investicije, ako bi EK odlučio da su potrebne dodatne mjere za konsolidaciju proračuna.