Iz Koreje smo lani uvezli tonu krvnih frakcija koje je dosad proizvodio Imunološki zavod

U Hrvatsku je lani iz Južne Koreje uvezeno ljudske i životinjske krvi za terapiju vrijedne 8,17 milijuna dolara, izvjestila je nedavno Hrvatska Gospodarska Komora, prema čijim podacima se ispostavilo da smo uvezli više krvnih pripravaka nego elektronike i automobila po čijem izvozu ta zemlja prednjačila.

Podatak je izazvao veliku pomutnju u dva ministarstva, Agenciji za lijekove, ali i samoj HGK, a unatoč velikim naporima medija danima se nisu mogli dobiti odgovori na pitanja tko je i zašto uvezao tu veliku količinu krvnih derivata koje je donedavno proizvodio Imunološki Zavod.

Kaos s dozvolama

U Ministarstvu zdravlja i Ministarstvu poljoprivrede prvo su objasnili kako oni nisu odobrili uvoz pripravaka iz ljudske i životinjske krvi, a bez njihovih dozvola se takvi pripravci ne bi ni smjeli uvoziti. Iako je otpočetka bilo jasno da je riječ o uvozu kojim se mora nadomjestiti gašenje proizvodnje u Imunološkom, iz Agencije za lijekove HALMED su pojasnili kako to nije točno, jer su zbog situacije u Imonološkom morali odobriti samo interventni uvoz imunoglobulina, ali tek u 2014. godini i to iz EU.

Misterija nije ni bilo

Međutim sada je ‘misterij’ konačno razriješen i kako se čini, nije ga ni bilo već je za sve zaslužan kaos koji je uzrokovalo igranje ‘pokvarenog telefona’ između svih nadležnih institucija u Hrvatskoj. A kad je o poslovanju riječ, kod nas to i nije neka vijest.

O čemu je zapravo riječ?

Iz Carinske Uprave konačno su potvrdili Jutarnjem listu da je iz Južne Koreje u 2013. godini uvezeno ukupno 1019,76 kilograma proizvoda CT-P13 Infliximab 100mg. Riječ je o liofilizatu u bočicama čija je ukupna vrijednost 46,25 milijuna kuna, a liofilizat u bočicama je ustvari otopina za injekcije ili infuzije, i doista je pripravak koji se dobiva iz krvi, ali nije puna ljudska ili životinjska krv kako to medicinskim laicima sugerira (pre)široki naziv kategorije u HGK i to još uvezena bez dozvole, kako sugeriraju odgovori iz nadležnih institucija.

Međutim, tu konfuzija ne prestaje.

Iako je Agencija za lijekove Halmed prvo demantirala da bi uvoz u 2013. godini imao veze sa problemima u Imunološkom, u Carini nas upućuju na obavijest koju je HALMED sam objavio na svojim web stranicama 23. listopada prošle godine. U njoj dematiraju sam sebe.

- Budući da je Imunološkom zavodu u svibnju 2013. istekla proizvodna dozvola za proizvodnju lijekova iz ljudske i životinjske krvi ili ljudske plazme i seruma životinjskog podrijetla oni su nas izvjestili o trenutnim zalihama lijekova i izdvojili one za koje prijeti nestašica ili će do kraja godine 2013. prijetiti. Kako bi osigurali primjerenu opskrbu tržišta HALMED će odobriti unošenje/uvoz lijekova koji nemaju odobrenje za stavljanje u promet u Hrvatskoj - priopćili su tada u HALMED-u.

Čude se, a dozvolili uvoz

Pojednostavljeno, kada je Imunološki izgubio licencu i došao na rub propasti, HALMED je zbog hitnosti situacije odobrio uvoz tih pripravaka čak i ako nemaju odobrenje za promet u našoj zemlji. Stoga dozvole nadležnih ministarstava, zdravstva i poljoprivrede nisu ni trebale, a HALMED koji je uvoz odborio se zajedno sa ministarstvima čudio uvozu takvih proizvoda. Riječ je o: Albuminu (20% otopini za infuziju), cjepivu za tetanus (suspenziji za injekciju), cjepivu protiv difterije i tetanusa za djecu do sedam godina (suspenzija za injekciju) te imuglobulinu (za infuzijsku primjenu).

Iz HGK su nam poslali poslali popis od 27 poslovnih subjekata, koji su liofizilat uvezli, no provjerili smo ih sve i ispostavilo se da niti jedna od tih tvrtki nije nikad takvo što uvozila iz Koreje. Stoga su bijesni na HGK i pitaju se čiju to nesposobnost svake godine kroz članarinu plaćaju.