PRVI NACRT PRIJEDLOGA

IVO JOSIPOVIĆ O PROMJENAMA USTAVA 'Eto prigode za protukandidatkinju da kaže što misli'

Ludbreg, 190314.Predsjednik Ivo Josipovic u posjetu je Ludbregu. Nakon posjete tvornici Ducati komponents nazociti ce svecanoj sjednci Gradskog vijeca.Na fotografiji: Svecana sjednica Gradskog vijeca. prdsjednik Josipovic daje izjavu za medije.Foto: Zeljko Hajdinjak / Cropix
 Zeljko Hajdinjak / Cropix

ZAGREB - Predsjednik Republike Ivo Josipović izjavio je danas da se u njegovu nacrtu prijedloga ustavnih promjena jača uloga Vlade, posebno kad je riječ o upravljanju državnom imovinom i načinu donošenja odluka, a predlaže se i izdvajanje građanskog odjela DORH-a koji bi postao servis Vlade, dok bi tužiteljstvo ostalo kao posebna, neovisna funkcija za progon počinitelja kaznenih djela.

Jačanje pozicije Vlade predlaže jer, kako je rekao u razgovoru za Media servis, postoji kriza odlučivanja - strah od donošenja odluka u cijelom stupu vlasti.

Smatra da građanski odjel DORH-a ne bi trebao biti tamo gdje je danas. "On mora biti uz Vladu, uz upravni aparat, mora biti pravni savjetnik Vlade, njezin servis, dok tužiteljstvo treba ostati posebna, neovisna funkcija proganjanja počinitelja kaznenih djela. Mislim da sadašnji 'miks' nije najbolje rješenje", ocijenio je u intervjuu.

Ponovio je da u nacrtu prijedloga ustavnih promjena nema bitnih promjena u nadležnosti predsjednika Republike, već se samo "preciziraju i fokusiraju postojeće ovlasti".

Kao primjer navodi slučaj kada Predsjednik dobije na potpis zakon za koji smatra da je neustavan. "Danas nema roka u kojem Ustavni sud treba odlučiti je li ta prosudba ispravna, a promjenama koje se predlažu daje se prioritet Predsjedniku", pojašnjava Josipović, dodajući da se jasnije preciziraju i predsjedničke ovlasti vezane uz ratno stanje.

Smatra da se kroz ustavne promjene treba mijenjati izborno zakonodavstvo, kao i da se općenito treba mijenjati politički sustav kako bi se biračima i građanima omogućilo veće sudjelovanje u obnašanju vlasti.

"Danas imamo sustav za koji prigovaramo da birači premalo utječu na njega, pa govorimo o preferencijalnim listama. Da, jednim dijelom su one lijek za neke od političkih problema, ne za sve. Zato u nacrtu teksta Ustava, koji su mi pomogli napraviti stručnjaci koje sam pozvao, stoji odredba o preferencijalnom glasovanju. To nije jedini oblik. Najizravniji oblik utjecaja na građane je onaj kada birate po većinskom sustavu konkretnog zastupnika imenom i prezimenom. Dakle, mislim da bi jedna varijanta mješovitog sustava dobro došla", rekao je.

Komentirajući brojnost referendumskih inicijativa, rekao je kako to nije slučajno već pokazuje da građani osjećaju određenu otuđenost vlasti.

Dio ustavnih promjena koje će predložiti, rekao je, odnosi se i na referendum. "Tu isto unosimo određena pojašnjenja, kriterije i standarde za koje mislim da će dobro doći", dodao je.

Razumljivo mu je da velike stranke u ovom trenutku iskazuju rezervu prema njegovu prijedlogu ustavnih promjena, te ponavlja da će cjeloviti tekst dati na raspravu i u Sabor nakon predsjedničkih izbora. "U konačnici, ako bude prevelikog otpora za koji procijenim da nije suštinske naravi, spreman sam taj Ustav dati i na referendum", rekao je.

Legitimnim smatra to što HDZ, kao stranka koja ima protukandidata na predsjedničkim izborima, kaže - "a to je dio kampanje, zašto nisi prije", ali odgovara kako taj argument ne znači puno. "Da biste vidjeli što ne valja morate biti 'unutra' jedno vrijeme. I drugo - zar je nelegitimno Ustav ponuditi pred novi mandat, jer time kažete što obećavate. Mislim da bi gospoda iz oporbe trebala biti zahvalna jer ću transparentno otvoriti raspravu i eto prigode za protukandidate, protukandidatkinju, da kažu što oni misle o tome", poručio je Josipović.

Cilj mu je, dodao je, da do kraja mandata potpuno zaokruži tekst izmjena Ustava i dio pitanja otvori za raspravu, poput decentralizacije, izbornog sustava, više generacije ljudskih prava.

Naglašava kako želi postići da Hrvatska bude znatno više decentralizirana, da više poslova ide na razinu lokalne samouoprave. Važnu ulogu u tom smislu, ističe Josipović, trebale bi preuzeti regije, no nije htio govoriti o konkretnom broju, kazavši da je to "stvar rasprave".

"Hrvatska je premala zemlja da bi vlast bila raspršena na 500-600 jedinica lokalne samouprave, bez pravog objedinjavajućeg kriterija. Mislim da su te buduće regije najbolje jedinice od kojih onda dalje ide grananje prema gradovima i općinama", objasnio je. Kao primjer navodi Slavoniju te pita - zar Slavonija nije jedna regija i ne bi li bolje služila svojim građanima nego što može sada kad je "rasparcelizirana".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 07:37