OTVOREN NATJEČAJ

Ivanu Turudiću 1. siječnja iduće godine prestaje mandat, osam sudaca u igri je za njegovu fotelju

Rok za pristizanje prijava poslanih poštom istječe krajem tjedna, doznali smo koja se sve imena spominju
 Darko Tomas/Cropix

Uskoro bi se trebalo znati tko će nakon Ivana Turudića biti novi predsjednik Županijskog suda u Zagrebu. Ponedjeljak je bio posljednji dan natječaja za predsjednika toga najvećeg županijskog suda u državi koji zapošljava stotinjak sudaca, i na kojem se rješavaju najveći sudski predmeti iz kaznene i građanske grane sudovanja.

Sadašnji predsjednik toga suda Ivan Turudić, kojem mandat istječe 1. siječnja 2021., to više ne može biti.

Prema zakonu, sudac koji je već bio u dva mandata na čelu suda, za tu se dužnost ne može natjecati, a Turudić taj sud, što kao predsjednik u redovnom mandatu, a što kao vršitelj dužnosti predsjednika, vodi već čitavo desetljeće, od kraja 2010., još od vremena kad je predsjednike sudova postavljao ministar pravosuđa.

Neustavno

Tko se sve od sudaca natječe za tu dužnost bit će poznato krajem ovog tjedna, kad istekne i posljednji rok za pristizanje prijava poslanih poštom posljednjeg dana natječaja. Međutim, iz sudačkih redova doznajemo neka od imena koja bi se mogla kandidirati za tu dužnost.

Jedan od njih je, kako neslužbeno doznajemo, sudac istrage i dugogodišnji glasnogovornik toga suda Krešimir Devčić. On je i prije četiri godine bio jedan od sedmero kandidata za predsjednika toga suda, na natječaju na kojem je drugi put bio izabran Ivan Turudić.

Iz sudačkih krugova može se doznati da su o kandidaturi za tu dužnost razmišljala i dvojica sudaca građanskog odjela toga suda: Tomislav Aralica i Ivica Veselić.

Neslužbeno doznajemo da bi se na natječaj moglo javiti i dvoje kaznenih sudaca zagrebačkog Županijskog suda - Vjeran Blažeković, kojeg je Turudić imenovao za predsjednika kaznenog odjela, i sutkinja Maja Štampar Stipić. Zanimljivo je da je Blažekovićevo imenovanje za suca zagrebačkog Županijskog suda Ustavni sud prije mjesec dana proglasio neustavnim, ali ga nije poništio, već je sutkinji Jadranki Kos, koja je protiv njegova imenovanja podnijela ustavnu tužbu, odredio naknadu od 40.000 kuna zbog povrede ustavnog prava na dostupnost radnog mjesta. Naime, Kos je na natječaju na kojem je Blažeković imenovan na Županijski sud, prema bodovima bila prva na rang-listi, a Blažeković je bio tek 22. Sutkinja Maja Štampar Stipić široj je javnosti poznata po nekoliko zvučnih procesa koje je vodila ili ih još vodi: ponovljeno suđenje bivšem premijeru Ivi Sanaderu za aferu Ina MOL i Hypo banku, na šest je godina zatvora nepravomoćno osudila bivšeg šefa krim policije Željka Dolačkog za krađu zlata i novca iz policijskog sefa, za čiju sigurnost je bio zadužen, a 2017. na godinu dana zatvora je osudila i Josipa Klemma zbog izvlačenja novca iz vlastite tvrtke.

Među imenima mogućih kandidata spominju se dr. sc. Lana Peto Kujundžić, predsjednica odjela za mladež te dvojica sudaca istražnog odjela zagrebačkog Županijskog suda Vinko Mioč, koji je kao županijski sudac niz godina bio na čelu zagrebačkog Općinskog kaznenog suda, te Oliver Mittermayer, koji se za tu dužnost natjecao i prije četiri godine.

No, tko je od njih poslao prijavu na natječaj ili će to još danas učiniti, a tko odustati, i hoće li se i neka nova imena još pojaviti, bit će jasnije ovaj tjedan.

Visoki kazneni sud

O novom predsjedniku najvećeg županijskog suda, Državno sudbeno vijeće (DSV), kako se očekuje, odluku će donijeti nakon ljeta.

Izborom novog predsjednika na zagrebačkom Županijskom sudu završava era Ivana Turudića. Na čelo toga suda prvi put je kao vršitelj dužnosti predsjednika imenovan u prosincu 2010., odlukom tadašnjeg ministra pravosuđa u Kosoričinoj Vladi, Dražena Bošnjakovića, a DSV ga je dvaput imenovao na tu dužnost. Nije, međutim, tajna da Turudićeve ambicije nadilaze zagrebački Županijski sud.

Želja da ga 2017. predsjednica države predloži Saboru za predsjednika Vrhovnog suda, izjalovila mu se. Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković početkom 2019. pokrenuo je osnivanje Visokog kaznenog suda, koji značajan dio pravnika smatra nepotrebnim. Posao osnutka toga suda povjerio je upravo Turudiću. DSV je prošle godine imenovao 11 sudaca budućeg Visokog kaznenog suda koji je trebao početi s radom početkom ove godine. Među njima je i Turudić, za koga se pretpostavlja da mu je ambicija postati predsjednikom Visokog kaznenog suda koji bi trebao biti žalbeni sud za sve kaznene predmete u Hrvatskoj.

Međutim, dvojica SDP-ovaca Peđa Grbin i Orsat Miljenić podnijeli su zahtjev za ocjenu ustavnosti zakona o Visokom kaznenom sudu. Kad su izabrani suci novog suda već praznili svoje dotadašnje radne stolove i spremali se za preseljenje, Ustavni je sud u prosincu prošle godine donio privremenu odluku o odgodi početka njegova rada do donošenja konačne odluke o Grbinovom i Miljenićevom zahtjevu. Konačne odluke Ustavnog suda ni danas, sedam mjeseci kasnije, još nema, a sudbina Visokog kaznenog suda, koji u pravničkim krugovima kolokvijalno nazivaju i “Turudićevim sudom”, krajnje je neizvjesna. Usvoji li Ustavni sud Grbinov i Miljenićev zahtjev, Turudić će od 1. siječnja 2021., nakon niza godina, ostati bez upravljačkih ovlasti u pravosuđu i biti tek jedan od stotinjak sudaca zagrebačkog Županijskog suda.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 07:12