OSNIVAČ NOVOG SUDA

IVAN TURUDIĆ ODGOVARA USTAVNOM SUDU I SDP-ovcima 'Ako Visoki kazneni sud ne proradi do kraja ove godine, tko će odlučivati o pritvorima?'

“To je novina u ustavnosudskoj praksi da faktički autori ocjenjuju svoj uradak protuustavnim i to nekoliko tjedana prije početka rada, a pet godina su o tome šutjeli”, kaže Turudić
Ivan Turudić
 Boris Kovačev / CROPIX

O odluci Ustavnog suda koji je pokrenuo postupak ocjene ustavnosti zakonskih normi koje predviđaju uvođenje novog Visokog kaznenog suda i njegovu suspenziju razgovarali smo s osnivačem tog suda, predsjednikom Županijskog suda u Zagrebu, sucem Ivanom Turudićem.

Je li vas iznenadila odluka Ustavnog suda o pokretanju postupka ocjene ustavnosti Visokog kaznenog suda i njegove suspenzije do donošenja odluke?

- Više me ništa ne može iznenaditi. Znao sam za tu opciju. Uostalom, ona je predviđena Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu, ali teško ju je komentirati dok se ne vidi pisana odluka Ustavnog suda. Tu ima puno dvojbenih situacija. Za početak valja napomenuti da su ovlašteni predlagatelji bivši ministar pravosuđa Orsat Miljenić i SDP-ov saborski zastupnik Peđa Grbin koji traže ocjenu ustavnosti zakonskih odredbi koje su sami donijeli. Naime, Visoki kazneni sud je njihovo čedo i oni su odredili krajem 2014. godine da će početi s radom početkom 2020.To je novina u ustavno sudskoj praksi da faktički autori ocjenjuju svoj uradak protuustavnim i to nekoliko tjedana prije početka rada, a pet godina su o tome šutjeli. Sljedeća stvar koja nije jasna je to što se osporava zakon iz 2017. godine, njegove izmjene i dopune.

Ako su i postojali nedostaci toga zakona, oni su sanirani zakonskim izmjenama usvojenima prošlog petka. Smatram da je nakon izmjena Zakona o kaznenom postupku zahtjev za ocjenom ustavnosti postao bespredmetan. Ne može se, naime, osporavati zakon koji još nije stupio na snagu jer predlagatelji nisu mogli znati niti anticipirati izmjene ZKP-a usvojene prošli petak. Niti su oni mogli osporavati nešto što će se tek usvojiti, niti je Ustavni sud kako sam shvatio iz izjave predsjednika Šeparovića postupao po službenoj dužnosti.

Jasno je da se izmjene ZKP-a koje su izglasane u zadnji čas prije stanke u radu Sabora nisu mogle osporavati. U čemu vidite problem?

- Došli smo u neizvjesnu situaciju. Pitam što će biti sa žalbama na istražni zatvor za koji je rješenje doneseno primjerice 10. siječnja 2020. godine. U ZKP-u izglasanom prošlog petka piše da će u tim predmetima odlučivati Visoki kazneni sud. Istovremeno imamo odluku Ustavnog suda da se osnivanje Visokog kaznenog suda suspendira. U odnosu na Vrhovni sud imamo odredbu da će on odlučivati samo o odlukama donesenim do 31. prosinca ove godine.

Sudac ste, kako ćete to premostiti?

- Nije moja dužnost to premoštavati i nisam ja odgovoran što je ocjenjivan ‘mrtav zakon’. Nigdje nije rečeno da izmjene i dopune ZKP-a ne stupaju na snagu 1. 1. 2020. kako stoji u prijelaznim i završnim odredbama.

Zvučite kao da predbacujete Ustavnom sudu što se upustio u ocjenu ustavnosti zakonskih normi koje datiranju iz 2017. godine. Činjenica je, međutim, da ih nitko nije ranije osporavao.

- Ništa ne predbacujem. Ustavni sud može ocjenjivati samo odredbe iz 2017. Ove nove iz 2019. ne može. Ustavni sud se temeljem odredaba Ustavnog zakona bavi stvarima koje su navedene u zahtjevu za ocjenu ustavnosti. Predlagatelj je dužan točno navesti koje odredbe smatra neustavnim.

Ne čini li vam se da je trebalo puno bolje, ali i ranije, pripremiti start posve novog suda?

- Visoki kazneni sud je spreman i sutra može početi raditi. Ministar me ovlastio za posao osnivanja toga suda i napravljen je veliki posao. Obavljene su sve pripreme da bi 2. siječnja 2020. mogao početi raditi. Da nije bilo odluke Ustavnog suda koji ima sukno i škare, mi bismo počeli raditi nakon Nove godine. Ovako ne znam što će biti. Suci Visokog kaznenog suda neće položiti prisegu, što znači da još nisu suci toga suda. Prisega je konstitutivan čin i ne može se biti sucem sve dok se ne prisegne pred predsjednikom Državnog sudbenog vijeća.

Suci će nastaviti raditi isti posao kao i do sada. Zar ne?

- To je najmanji problem. Problematizira se, a i vi u vašim člancima, što će suci ostaviti predmete na kojima su radili. Pa zar suci ne bi smjeli napredovati? Odlazili su suci i na Vrhovni sud i ostavljali predmete na kojima su do tada radili. Otkud takva tankoćutnost za Visoki kazneni sud?

Zar nije logično da se javnost pita što će biti s predmetima koji su iznimno važni i koji se ionako predugo sude?

- U drugim slučajevima niste se tako postavljali.

Ne bih se složila. Slučaj za ratni zločin koji se vodi protiv Branimira Glavaša, primjerice, izazvao je niz kritika i komentara kada je bio srušen na Ustavnom sudu.

- Iz vašeg članka objavljenog u četvrtak proizlazi da suci ne bi smjeli napredovati. Pa suci županijskog suda uvijek su bili rezervoar za Vrhovni sud. Uostalom, predmet Glavaš ne može pasti u zastaru kako ste pogrešno naveli, jer se radi o ratnom zločinu koji ne zastarijeva. K tome je u tome predmetu ionako potrebmo ispitati još stotinu svjedoka.

Nije li svima u interesu da se važni predmeti završavaju u primjerenom roku? Kad govorimo o Glavašu, riječ je o zločinima koji su počinjeni još 1991. godine.

- Tko je za to kriv? Može li netko kriviti Županijski sud u Zagrebu ako je predmet bio pet godina na odlučivanju na Ustavnom sudu? Da je povodom zahtjeva za zaštitu zakonitosti skoro godinu dana proveo na Vrhovnom sudu, i još puno toga bih mogao navesti.

Dakle, vi ne vidite kao pozitivnu posljedicu odluke Ustavnog suda to što će promovirani suci moći u miru raditi na predmetima koje su zadužili i završiti ih?

- Ne znam tko će raditi i tko će odlučivati o žalbama na odluke koje će se donositi u siječnju iduće godine. Ako u zakonu koji će za nekoliko dana stupiti na snagu piše da će Vrhovni sud rješavati žalbe koje im stignu do 31. prosinca, a Visoki kazneni sud je suspendiran, onda treba biti svjestan da imamo veliki problem.

Ima li, po vama, ikakva pozitivna strana suspenzije Visokog kaznenog suda?

- Ne vidim je. Negativna je da doprinosi ionako velikom nepovjerenju u pravosudni sustav kao takav.

Jeste li možda osobno doživjeli odluku Ustavnog suda?

- Ne želim to svoditi na osobnu razinu, niti odluku Ustavnog suda komentirati na takav način. Navodno je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović izjavio da mi želi sve najbolje. Meni takve želje ništa ne znače i ne vjerujem u njih. Štoviše, zvuče kao ledena prigušena prijetnja i on se spušta na osobnu razinu i nepotrebno intimizira.

Bilo je podosta kritika na osnivanje Visokog kaznenog suda, a među njima da prije postoji potreba za osnivanjem takvog građanskog suda nego kaznenog.

- Takve kritike ne stoje niti u promilu. Morate znati da Vrhovni sud jedino u kaznenim predmetima odlučuje po žalbama. On u građanskim predmetima odlučuje o izvanrednim pravnim lijekovima na presude županijskih sudova. Dakle, protiv presude županijskog suda u građanskim predmetima ne ide žalba Vrhovnom sudu nego ide revizija koja čak ne mora uvijek biti dopuštena. Isto tako protiv odluka Visokog trgovačkog, Visokog prekršajnog i Visokog upravnog suda opet na Vrhovni sud idu samo izvanredni pravni lijekovi i to ne protiv svih odluka.

Jedino u kaznenim predmetima Vrhovni sud odlučuje o činjenicama jer odlučuje o žalbama na presude. U odnosu na primjedbe kako je na Vrhovnom sudu deset puta više građanskih nego kaznenih predmeta, mogu reći da na svim sudovima u Hrvatskoj ima možda i 15 puta više građanskih predmeta pa je logično da ih ima više i na Vrhovnom sudu na kojem radi i nekoliko puta više njih nego kaznenih sudaca. O čemu mi pričamo i o čemu bi odlučivao Vrhovni sud ako bi se osnovao Visoki građanski sud?

Nije li suspenzija Visokog kaznenog suda prilika da se još jednom preispita sve u vezi s tim sudom, od nadležnosti do sudaca koji će u njemu suditi? Često se čuje pitanje kako će po žalbama u najkompleksnijim predmetima odlučivati sutkinja koja je cijeli radni vijek bila sudac istrage.

- Zašto nikada niste pitali za slučajeve kada su sucima Vrhovnog suda postajale osobe s dvije godine sudačkog staža? Govorite o sutkinji Stipišić iz Splita koja je imala gotovo maksimalan broj bodova. Uostalom, istraga je također dio kaznenog postupka i o stvarima koje se tiču nje također se odlučuje na Visokom kaznenom sudu. Na koncu, kolegicu je imenovalo Državno sudbeno vijeće.

Niste rekli što mislite o nadležnosti. Je li dobro da Visoki kazneni sud ne bude nadležan za presude općinskih sudova nego samo županijskih?

- Tako je odlučilo Ministarstvo pravosuđa. Smatram da je prethodno rješenje po kojem bi sud imao puno širu nadležnost bilo bolje. Ipak, vjerujem da je ovo prijelazni period i da će se kasnije ta nadležnost proširiti.

Suspenzija će vam barem dati vremena da uredite prostor za Visoki kazneni sud.

- To nije točno. Prostor postoji. Nije točno da će Visoki kazneni sud ići u potkrovlje Županijskog suda. Tamo će se preseliti Građanski odjel koji će dobiti lijep i novi prostor o čemu je odlučio ministar, a ne ja. Za potrebe Visokog kaznenog suda iseljene su četiri prostorije građanskog odjela i to u pet soba udaljene 20 metara koje su veće i bolje. Pisale su se neistine o pobuni građanskih sudaca. Nije istina ni to da sam oduzeo parking sucima. Dolazio je novi namještaj i suci su dobili obavijest kojega dana i u kojih sat vremena im parkiranje neće biti dostupno jer dolaze kamioni s namještajem.

Kako ocjenjujete borbu protiv korupcije?

- Događa se vrlo čudna stvar, moglo bi se reći da je temeljna percepcija javnosti da je korupcije sve više i da je sveprisutna u društvu, međutim sve je manje optužbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Moguća su dva odgovora - ili smo postali beskonfliktno društvo ili netko ne radi dobro svoj posao. Valja znati da sudovi ne optužuju nego sude ono što bude optuženo. Sadašnje stanje ne ulijeva optimizam.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2024 17:08