MJESEČNI RAČUNI OPET RASTU

ISTRAŽUJEMO POSKUPLJENJE VODE U Karlovcu je dvostruko skuplja nego u Dubrovniku

 Davor Pongračić/CROPIX

Samobor je sada jedini hrvatski grad koji ima povlaštenu cijenu naknade za korištenje voda, 1,35 kuna po prostornom metru, što je 1,5 kuna manje nego što od 1. travnja plaćaju svi ostali građani. Rezultat je to kompromisa Samobora i Zagrebačkog holdinga nakon svađa, pregovora, pa i prijetnji tužbom.

Neujednačeni kriteriji

- Istina je da i dalje imamo povlaštenu cijenu naknade za korištenje voda, i to zato što nam Zagrebački holding nije redovito vraćao novac od naknade. Dakle, Holding je skupljao naš novac od naknade, a istovremeno se služio i izvorima vode na našem području. Pojednostavljeno, mi smo Zagreb djelomično opskrbljivali vodom i još morali plaćati naknadu, a oni su nam taj novac vraćali neredovito. Zbog toga smo razgovarali, svađali se i zaprijetili tužbom Holdingu. Na kraju smo isposlovali da plaćamo manju naknadu - potvrdio je Krešo Beljak, gradonačelnik Samobora.

Zasad. Cijena vode za kućanstva, uključujući i naknade za odvodnju, razvoj, vodoopskrbu, korištenje, zaštitu i pročišćavanje voda, razlikuje se od grada do grada. Razlike u cijeni vode za kućanstva do najnovijeg su se poskupljenja, prema nedavnoj analizi Instituta za javne financije (IJF), kretale od samo 7,48 kuna po kubiku u Dubrovniku do čak 52,15 kuna na Krku. Velike su razlike i na kontinentu, prema podacima sa specijaliziranih internetskih portala, građani Karlovca, bez fiksnog dijela, plaćaju 16,55 kuna po kubiku, a kubik vode u Ivanić Gradu je 10,45 kuna.

- Državna revizija upozorava da razlike u cijeni vodnih usluga nisu ekonomski opravdane, a isporučitelji cijene vodnih usluga utvrđuju po neujednačenim kriterijima. Od 123 trgovačka društva, samo ih pet ispravno obračunava cijenu vode, a pogrešno preostalih 118 - upozoravaju Anto Bajo s IJF-a i Marko Primorac sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta u Aktualnom osvrtu IJF-a.

Direktiva EU

Razlike među gradovima nisu samo u segmentu cijena. Ivanić Grad, za razliku od Karlovca, Zagreba i još nekih gradova, nema ni pročišćivač voda, ni odvodnju, a ne plaća se ni naknada za razvoj. Pojednostavljeno, ne grade se novi vodovodi ni kanalizacija, a ne brinu se ni o zaštiti okoliša, što bi se, sukladno direktivi EU, moralo promijeniti izgradnjom pročišćivača, pa stoga i plaćaju jednu od najnižih cijena vode. A vodovod, kanalizaciju i pročišćivače do 2023. morat će sagraditi svi gradovi koji imaju više od 2000 stanovnika, a svako naselje koje ima više od 50 stanovnika morat će imati pitku vodu. Već i usporedba s EU na tom planu ukazuje na znatne razlike. Hrvatski vodovodi, recimo, imaju velike gubitke vode: u EU se prihvatljivim smatra 15-18 posto gubitaka vode, a u Hrvatskoj taj udio zna dosegnuti i gotovo 79 posto! Glavni razlozi za to su ilegalno crpljenje s vodovodnih ispusta i hidranata te gubici zbog zastarjelosti i dotrajalosti mreže.

Nova poskupljenja

Zbog potrebe za velikim ulaganjima, voda će, tvrde stručnjaci, i dalje poskupljivati. Doduše, lokalni nas čelnici uvjeravaju da ne namjeravaju povećavati cijenu svog dijela računa za vodu, ali ekonomisti tvrde da su šanse za ostvarenje takvoga scenarija male. Naime, hrvatski vodoopskrbni sustavi vape za obnovom, a to ima svoju cijenu. Nju će, kao i uvijek, platiti građani. Vlada je još u siječnju izmijenila Uredbu o visini naknade za korištenje vode, kojom je naknada za prostorni metar vode povećana sa 1,35 na 2,85 kuna. Riječ je o povećanju višem od 110 posto i ta je naknada prihod Hrvatskih voda. Razlog poskupljenja? Obveze prema EU i njenoj politici ulaganja u vodno gospodarstvo.

Voda u Hrvatskoj od 1. travnja za prosječnu će obitelj biti skuplja 30-ak kuna, a prvi uvećani računi stići će početkom sljedećeg mjeseca. Naravno, sve pod uvjetom da se lokalne samouprave ne povedu za Vladom i povećaju svoj dio računa za vodu.

Takvo što, uvjeravaju nas u vodećim hrvatskim gradovima, zasad nije na vidiku. Zagrebački je gradonačelnik Milan Bandić izjavio je da se dio cijene vode na koju utječe Grad Zagreb neće mijenjati. Sličan smo odgovor dobili i iz Zagrebačkog holdinga: - Dio cijene za vodoopskrbu i odvodnju neće se mijenjati.

- Zasad nema naznaka korekcije cijena. Svako usklađenje ili promjena mora proći izglasavanje u Gradskom vijeću - ustvrdili su i u osječkom Vodovodu.

Iz pulskog Vodovoda su pak poručili: - Osnovna cijena vode koju određuje Vodovod Pula ostaje nepromijenjena.

U Splitu podsjećaju da cijena vode raste za 1,50 kuna po kubiku, no to je naknada koja ide Hrvatskim vodama.

U BiH izvoze ispod cijene u Hrvatskoj

Skeniranje vodoopskrbnog sustava u Hrvatskoj, koje je proveo IJF, pokazuje da je cijena vode koja se formira za krajnjeg potrošača u velikoj mjeri posljedica neracionalnosti u poslovanju lokalnih vodovoda i nedorečenosti propisa, kao i nerazboritog financijskog poslovanja.

Primjera za to ima mnogo. U analizi IJF-a spominje se slučaj u kojem Istarski vodovod iz Buzeta Rižanskom vodovodu u Kopru, u susjednoj Sloveniji, prodaje vodu po cijeni koja je niža od cijene koju naplaćuje domaćinstvima i drugim korisnicima, pa čak i manja od cijene vode za navodnjavanje. Slična situacija je i s tvrtkom Komunalno iz Vrgorca koja prodaje vodu Javnom komunalnom poduzeću iz Ljubuškog u susjednoj BiH po cijeni koja je znantn niža od cijene po kojoj vodu prodaje svojim potrošačima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 23:31