Istraživanje pokazalo da se svaki deseti Hrvat boji sapuna i vode, a među nama žive ljudi koji se tuširaju tek jednom mjesečno...

Jedna od prvih lekcija koje smo naučili glasi da je čistoća pola zdravlja, ali na žalost među nama živi i priličan broj onih koji ni u zrelim godinama nisu položili taj higijenski minimum, piše Slobodna Dalmacija. Nedostatak istog najbolje osjećamo u ljetnim danima, kad udari vrućina, prorade znojne žlijezde, a pivo potekne u potocima... Sve navedeno u kombinaciji s neredovitim tuširanjem dovodi do toga da s nekim ljudima postaje gotovo neizdrživo boraviti u istoj prostoriji.

Odlično ako ste sretnik pa takve nemate u vlastitom domaćinstvu ili u uredu, ali ako ste prisiljeni voziti se javnim prijevozom dobro znate o čemu govorimo...

A da i u 21. stoljeću još ima Hrvata koji nisu otkrili blagodati sapuna i tople vode potvrdilo je i istraživanje specijaliziranog magazina "Ja TRGOVAC", vezano za navike hrvatskih građana kada je riječ o njezi tijela. Istraživanje su tijekom travnja proveli "Ja TRGOVAC" i agencija "Hendal" na nacionalno reprezentativnom uzorku građana starijih od 16 godina. Ukupno 400 ljudi je odgovaralo na pitanja o tome koliko često i kako se održavaju njegu tijela.

Sukladno podacima koje su dobili (a i ove podatke treba uzeti s rezervom jer veliko je pitanje koliko su ljudi iskreni kad ih se pita za higijenske navike, op. D.B.) redovito se tušira više od 90 posto građana, dok desetina njih to izbjegava. Iznenadili smo se da ima puno onih koji, umjesto kupke za tuširanje, kao sredstvo za pranje tijela koriste šampone za kosu, pa i regeneratore...

Idemo redom. Dakle, istraživanje je pokazalo da se više od 90 posto hrvatskih građana tušira svakodnevno ili nekoliko puta tjedno, a tek nešto manje, 84 posto njih, kupa se i u kadi. Doduše, više od polovice onih koji se kupaju u kadi to čine jako rijetko pa se čini da je tuš kabina ipak bolji odgovor na ubrzani tempo života.

Dvije trećine građana (66,3 posto) ističe da se tuširaju svakodnevno, dok jedna četvrtina ispitanika (26,9 posto) navodi da se tušira nekoliko puta tjedno.

S druge strane, manje pažnje higijeni tijela iskazuje oko 7 posto ispitanih, pri čemu se njih 5,9 posto tušira samo jednom tjedno, a 1 posto tek jednom mjesečno.

U kadi se kupa gotovo 84 posto građana, manje ili više učestalo. Po 9 posto ispitanih navodi da si kupanje u kadi priušti svakodnevno odnosno nekoliko puta tjedno. Da to učini jednom tjedno kaže 12,4 posto ispitanika, a nekoliko puta mjesečno u kadu se "bućne" njih 8,1 posto.

Ipak, čini se da kada gubi bitku od tuš kabine jer se najveći broj ispitanika u kadi kupa vrlo rijetko: 11,7 posto to čini nekoliko puta godišnje, a 33,7 posto čak i rjeđe od toga. Ukupno 16,1 posto ispitanika kaže da se u kadi ne kupa uopće.

Prilikom pranja tijela, 91,3 posto sudionika koristi gel za tuširanje. Nešto manje njih koristi šampon (77,9 posto), a značajno manji udio koristi regenerator za kosu (35,5 posto).

Što se tiče ostalih preparata, više od jedne četvrtine koristi sapun (28,4 posto), a slijede ga gel za pranje lica (15,3 posto), krema za tuširanje (11,8 posto) i ulje za tuširanje (8,7 posto). Ukupno 2,6 posto ispitanika navodi da koristi preparate koji ne pripadaju niti jednoj od ovih kategorija.

Anketari su pitali građane i koriste li dezodoranse za tijelo, a apsolutna većina njih, 90,7 posto, na to pitanje odgovara potvrdno, dok preostalih 9,3 posto ispitanika ne koristi ove proizvode.

Pritom su najpopularniji dezodoransi u spreju koje koristi 64,4 posto sudionika istraživanja. Relativno sličnu razinu popularnosti imaju dezodoransi u spreju (37,7 posto) i dezodoransi u sticku (32,9 posto), dok značajno manji broj ispitanika koristi dezodoranse u obliku kreme (4,5 posto).

I to bi bilo to što se tiče rezultata ovog istraživanja. Neke su stvari sada ipak jasnije. Dok među nama živi desetak posto onih kojima su misaone imenice redovito tuširanje i korištenje dezodoransa, nije ni čudno što smo relativno često prisiljeni začepiti nos.

Situacija je, više-manje, slična u cijeloj državi. Autori istraživanja, naime, kažu, da su proveli stratifikaciju po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva, pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.