KOLIKO SMO ‘BOGATI‘?

Istraživanje: kolika je imovina prosječne hrvatske obitelji i kako stoje naši susjedi

Kada je riječ o zaduženosti kućanstava, istraživanje pokazuje da je on u Hrvatskoj relativno nisko
Novčanica od 1000 kuna, ilustracija
 Vesna Veselić

Većina kućanstava u Hrvatskoj, njih 94 posto, posjeduje realnu imovinu, koja uključuje kuću ili stan, vozila, dragocjenosti te imovinu od samozapošljavanja, ali u usporedbi s ostalim zemljama EU njihovo je bogatstvo skromno. Medijan ili srednja vrijednost realne imovine iznosi 69.800 eura, dok je prosjek za europodručje 131 tisuću eura.

No, velika razlika u bogatstvu dolazi do izražaja kada se uspoređuje financijska imovina hrvatskih kućanstava. Kako pokazuje "Anketa o financijama i potrošnji kućanstava provedena u Republici Hrvatskoj 2017.", a koju je proveo HNB o sklopu istraživanja ECB-a, financijsku imovinu - depoziti, udjeli u fondovima, dionice, obveznice ili gotovine - ima 81,9 posto kućanstava, ali ona je vrlo mala i čini tek 3,5 posto njihova ukupnog bogatstva.

Skrivaju prave brojke?

S obzirom na to da je medijan ili srednja vrijednost procijenjena na 500 eura, to znači da ih polovica raspolaže manjim iznosom od tih oko 3600 kuna, a polovica ima više.

Igor Jemrić i Igeta Vrbanc, autori upravo objavljenog rada "Anketa o financijama i potrošnji kućanstava provedena u Republici Hrvatskoj 2017.", napominju kako su građani u anketi vjerojatno "podcijenili" vrijednost financijske imovine jer ispitanici u pravilu nisu skloni priznati pravu vrijednosti svih kategorija imovine u posjedu. Ipak, usporedba s ostalim zemljama jasno ukazuje na značajno zaostajanje.

U europodručju financijsku imovinu posjeduje 97,7 posto kućanstava. Pritom je medijan u europodručju 10.300 eura i više od 20 puta je veći nego u Hrvatskoj (500 eura). No, znatno bolje stoje i građani u usporedivim zemljama: u Mađarskoj, primjerice, taj je medijan procijenjen na 1100 eura, u Sloveniji na 1400 eura, u Slovačkoj na 2800 eura te u Poljskoj na 3700 eura. Kad se promatraju samo depoziti, u Hrvatskoj je srednja vrijednost 300 eura, u Mađarskoj je medijan procijenjen na 900 eura, u Sloveniji na 1000 eura, u Slovačkoj na 2000 eura, a u Poljskoj na 2800 eura.

Ovisno o obrazovanju

Kućanstva u tim zemljama, naravno, imaju i znatno veći dohodak. U europodručju je veći 3,5 puta, a u odabranim zemljama iz regije veći je od 83 posto u Sloveniji do 27 posto u Mađarskoj. Pritom dohodak značajno varira prema kategorijama kućanstava, među ostalim prema razini obrazovanja. Tako kućanstva u kojima živi osoba sa sveučilišnim stupnjem obrazovanja zarađuju oko 19 posto više od onih čija referentna osoba ima srednjoškolsko obrazovanje.

Kada je riječ o zaduženosti kućanstava, istraživanje pokazuje da je on u Hrvatskoj relativno nisko, 59,3 posto kućanstava ne posjeduje nikakav dug, a opterećenje dugom je ispod prosjeka za europodručje. Procjena medijana omjera duga i dohotka zaduženih kućanstava za Hrvatsku iznosi 26,6 posto, dok je isti pokazatelj za europodručje 70,3 posto. S druge strane, kad je u pitanju opterećenje servisiranjem tog duga, pokazatelji za Hrvatsku nešto su nepovoljniji od onih za europodručje, što autori, između ostalog, tumače kraćom prosječnom ročnošću kredita.

Razina nejednakosti

Na kraju koliko su hrvatska kućanstva bogata ili siromašna te da li se nejednakost u društvu povećava? Ovaj posljednji rad HNB-ovih autora pokazuje da je Ginijev koeficijent za realnu i financijsku imovinu - statistička mjera za prikazivanje dohodovnih ili imovinskih nejednakosti - nešto manji nego što je pokazalo rad Marine Kunovac objavljen u ožujku, a koji je ukazivao na razmjerno veliku financijsku nejednakost.

Razlog je različita metodologija izračuna indeksa. Tako je jedan uzimao u obzir sve građane neovisno o tome imaju li određenu vrstu imovine, a drugi samo one koji imaju određenu vrstu imovine. Na kraju je Ginijev koeficijent smanjen s 0,88, na 0,85, ali to je i dalje visoka vrijednost koja ukazuje na veliku nejednakost.

Ipak, glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić ističe da je razina imovinske nejednakost u Hrvatskoj razmjerno "niska u odnosu na zemlje u kojima je provedena anketa, uključujući i one iz srednje i istočne Europe".

- To je posljedica široko rasprostranjenog vlasništva nad realnom imovinom, odnosno nekretninama, koje u Hrvatskoj posjeduje mnogo kućanstava - kaže Šošić. Ranije objavljeni podaci pokazuju da 1,7 posto štediša, njih oko 51.000, drži čak 43 posto ukupne štednje u zemlji. Imaju oko 75 milijardi kuna, u prosjeku svaki 1,5 milijuna kuna.

Milanovićev Ured bavit će se nejednakošću

Ekonomska tema Tema nejednakosti, čini se, zao-kupirala je i Ured predsjednika Republike pa se može očekivati da će u skorijoj budućnosti na dnevni red doći i taj sadržaj. Velibor Mačkić, predsjednikov savjetnik za ekonomiju, kaže da je to tema kojom se žele baviti jer je ona najvažnija u političkoj ekonomiji ne samo u Hrvatskoj, nego na globalnoj razini.

Prije mjesec dana, kaže, dobili su potrebne podatke o imovini kućanstava od HNB-a i trenutačno ih analiziraju, a kada analiza bude gotova, prezentirat će je javnosti.

- Raspodjela bogatstva u Hrvatskoj u posljednjih 40 godina išla je u smjeru povećanja nejedna-kosti, a tome su pridonijele brojne izmjene u poreznom sustavu, uključujući i one koje su poduzeli prethodni ministar financija Boris Lalovac i aktualni ministar Zdravko Marić - objašnjava Mačkić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 05:07