ŠEFICA PRAVAŠA

INTERVJU: RUŽA TOMAŠIĆ ZA JUTARNJI 'Karamarko je obećao da me neće izbaciti s liste za EU izbore'

Ja nisam euroskeptik nego eurorealist. Osobno sam odbila i Marine Le Pen i Nigela Faragea koji su ponudili da im se pridružim
Zagreb, 300613.Veceras se na Trgu bana Josipa Jelacica odrzava sredisnja proslava povodom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju.U vecernjim satima, gradjani i turisti poceli su se okupljati iscekujuci proslavu.Na fotografiji: Ruza Tomasic.Foto: Goran Mehkek / CROPIX
 Goran Mehkek / CROPIX

Ne trošim vrijeme na bespotrebne teme - kratko odgovori Ruža Tomašić , predsjednica HSP Ante Starčević, kada se otvori pitanje hoće li europski demokršćani i konzervativci dozvoliti izborni nastup HDZ-a i njenih pravaša. Najradikalnija relevantna hrvatska političarka je na turneji u Australiji, odakle je dala intervju za Jutarnji list.

Ne totalitarizmu

Kojim ste povodom u Australiji i s kim ste se susreli?

- U Australiji sam u posjetu australskim Hrvatima i zajedno s nekolicinom osoba iz hrvatske znanstvene zajednice gostujem na tribinama o Hrvatskoj od stjecanja neovisnosti do ulaska u EU. Bila je to prilika da se susretnem s brojnim Hrvatima koji su istaknuti članovi australskog društva, uspješni poduzetnici, ali i političari. Tako sam, recimo, bila gošća zastupnice Gornjeg doma Parlamenta Zapadne Australije Ljiljanne Marie Ravlich. Cilj posjeta je prije svega upoznati australske Hrvate s novim političkim okolnostima nakon ulaska Hrvatske u EU kako bi kao potencijalni ulagači znali s čime će se susretati.

Prije dva dana objavljena je fotografija kako sjedite ispod slike na kojoj je Ante Pavelić (uz još četiri druge osobe). Zašto niste tražili da se makne Pavelićeva slika?

- Prema pisanju hrvatskih medija, ispada da sam slavodobitno pozirala s Pavelićevom slikom, iako sam ja sjedila ispod slike budućeg hrvatskog sveca Alojzija Stepinca, a ne ispod Pavelićeve. Ne mislim da imam pravo tražiti da se slike miču. Ja sam gošća australskih Hrvata i poštujem pravila njihove kuće. Kao svi mi, i hrvatska zajednica u Australiji ima pravo na politički stav, naravno ako je on u okviru australskih zakona. Koliko sam upoznata, ovo ne izlazi iz tog okvira i tu ja nemam više što reći.

Ne mislite li da se političari trebaju jasno distancirati od Pavelića i NDH?

- Ja sam se od svih totalitarnih režima više puta jasno distancirala i kristalno jasno poručila za kakvu se Hrvatsku zalažem - građansku državu s vladavinom prava u kojoj su svi građani jednaki pred zakonom i u kojoj nema ni negativne ni pozitivne diskriminacije. Ako se zalažete za jednakost pred zakonom i protivite svakom obliku diskriminacije, onda ne možete biti simpatizer totalitarnih režima u kojima je svaka individualnost zatrta i u kojima vlada diskriminacija, a nezavisnost pravosuđa i policije ne postoji.

Iz Europske pučke stranke su tražili da HDZ raskine dogovor s vama o izbornom nastupu jer ste euroskeptična političarka. Želite li to demantirati?

- Još sam prvog dana kad je taj slučaj postao aktualan rekla da je to HDZ-ov problem i da nemam poseban komentar. Mi smo s njima potpisali koalicijski sporazum i dogovora se držimo, a na njima je da srede situaciju unutar svoje političke obitelji.

Jeste li o tome razgovarali s Karamarkom? Što vam je rekao?

- Naravno da sam razgovarala s kolegom Karamarkom i on je po tom pitanju od prvog trena nedvosmislen - na izbore idemo zajedno i pobijedit ćemo!

Zašto ste glasali protiv ulaska Hrvatske u EU?

- Ako mislite na glasovanje u Saboru, nisam glasovala protiv ulaska, nego sam bila suzdržana. I tada sam nastupala s istih realističnih pozicija s kojih nastupam i danas - EU je realnost, potrebna je kako bi Europa bila jaka i konkurentna u globalnim okvirima, ali da biste bili ravnopravni u takvoj zajednici, morate biti spremni. Mi to nismo ni danas, a još manje smo bili kad se o pristupanju glasovalo u Saboru. Zato sam bila suzdržana.

Obitelj pučkih stranaka

Je li istina da HSP AS priprema dokument u kojem se odriče euroskepticizma?

- Ne možete se odreći nečega što nikad niste bili. Mi u HSP AS nismo nikad bili euroskeptici, nego eurorealisti. Na temelju toga smo birali svoju političku obitelj u europskim okvirima. Upoznati ste s time da su naši partneri željeli da uđemo u obitelj pučkih stranaka, ali to nismo željeli. Domaćoj javnosti nije poznato da sam osobno odbila i Marine Le Pen i Nigela Faragea koji su mi pristupili nakon lanjskih europskih izbora i ponudili da im se pridružim. Odlučila sam se za Europske konzervativce i reformiste, dakle umjeren, ozbiljan i utjecajan klub eurorealista, a HSP AS će uskoro i službeno pristupiti toj grupaciji političkih stranaka. Mislim da sve to govori da mi od početka imamo jasan i principijelan stav, unatoč raznim interpretacijama u hrvatskoj javnosti. Dokument koji HSP AS priprema je nova stranačka deklaracija kojom ćemo predstaviti svoju viziju uređenja moderne hrvatske države u 20 točaka.

Milanović i Josipović imaju dobar odnos prema Hrvatima u BiH

Kako ocjenjujete posljednje događaje u BiH?

- Vjerujem da je mnogim ljudima prekipjelo jer nemaju što jesti, situacija je užasna i država svakoga dana nazaduje. No, daytonska BiH nije ni predviđena da uspije u dugoročnim okvirima. Dayton je trebao biti prijelazno rješenje, a ispao je trajno. Bez poštivanja principa nacionalnog suvereniteta za sva tri konstitutivna naroda neće biti prosperiteta u BiH. Ti su narodi upućeni jedni na druge, ali da bi mogli surađivati i zajednički graditi državu, moraju prije svega vladati sami sobom. Trebat će ozbiljno razgovarati o modelu kojim bismo zadovoljili želju za slobodom i suverenitetom sva tri konstitutivna naroda u BiH. Centralističke političke snage tome se opiru i zato su se već nakon nekoliko dana ubacile u te prosvjede, čak ih i preuzele. To više nisu socijalni prosvjedi, nego politički.

Što mislite o Milanovićevu odlasku u Mostar i, općenito, politici Hrvatske prema BiH?

- Premijer zaslužuje samo pohvale za taj potez. I on i predsjednik Josipović predstavljaju ugodnu promjenu u odnosu na ono što smo doživljavali od bivšeg predsjednika Mesića kad su u pitanju Hrvati u BiH. No, još je tu premalo konkretne političke podrške službenom Mostaru. Nakon ulaska u euroatlantske integracije Hrvatska više nema opravdanja za neuključivanje u rješavanje političke krize u BiH, a u centru te krize su upravo ugrožena prava našeg naroda u toj državi. Sav diplomatski i institucionalni kapacitet Hrvatske sada mora biti usmjeren na osiguravanje ravnopravnosti i nacionalnog suvereniteta Hrvata u BiH. To je naš najvažniji vanjskopolitički interes!

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 23:43