Imunolog Jonjić o kašnjenju isporuke cjepiva: ‘Tužno, da ne kažem tragično i nedopustivo‘

Stipan Jonjić, prof. dr. sc., imunolog na Zavodu za histologiju i embriologiju u KBC-u Rijeka, u Novom danu N1 Televizije komentirao je cjepivo protiv koronavirusa.

Što se tiče kašnjenja cjepiva, Stipan Jonjić kaže da nema nikakve insajderske informacije.

“To je prilično tužno, da ne kažem tragično i nedopustivo. Jer sve te tvrtke koje su radile, na kraju krajeva i dobile novac od EK, imaju stručnjake koji znaju protočnost njihove tehnologije, što znači da su do detalja mogli planirati koliko, do kad i za koga mogu proizvesti. To su i potpisali. Zato mislim da je reakcija svih europskih čelnika ne samo opravdana, nego i prilagođena tonom, jer takve stvari se ne smiju događati. To ide u prilog onima koji spominju zavjeru i slično”, ističe Jonjić.

“Europa… Sad se na neki način pokazalo da je dobro da pripadamo toj velikoj zajednici. Europa ima instrument da se nosi s time, morat će iz ovoga nešto naučiti uključujući i pravljenje vlastitih resursa koji ne podliježu tim nekim čudnim zakonima tržišta. Ovakve stvari su nedopustive. Tehnologije su visoko protočne. Ta gospoda su znali ljetos koliko mogu proizvesti svaki dan, tjedan, mjesec… “, dodao je.

Može li se, primjerice, utrostručiti proizvodnja cjepiva ili se možda pogoni u kojima se proizvodi cjepivo za gripu mogu pretvoriti u pogone za proizvodnju cjepiva za koronavirus?

“Različite su tehnologije. Neke tehnologije, recimo vektorska, se može vjerojatno lako prilagoditi pogonima, tvornicama u kojima se proizvodi cjepivo za gripu. Ja ne znam detalje, ali ove druge tehnologije koje proizvode genetička cjepiva su na neki način elegantnija. Pretpostavljam da nije tako zahtjevno napraviti te visokoprotočne pogone. Mi imamo WHO, ali kad dođe do ovakvih stvari, ne odlučuje očito javno zdravstvo niti opće dobro, nego isključivo novac. To je jedino što ja kao laik mogu zaključiti. A to će nažalost zaključiti i oni koji zagovaraju urote”, istaknuo je.

Dodaje da će od Europe i gore proći neki dijelovi svijeta o kojima nitko ne razmišlja.

“Ako se to može dogoditi Europi, možete misliti što će se dogoditi drugima”, izjavio je za N1.

Osvrnuo se na medijske napise nekih njemačkih medija da je AstraZenecino cjepivo vrlo slabo efikasno za starije od 65 godina.

“To vam je opet rekla kazala. Nema solidnih, objavljenih informacija da vi možete pogledati brojke, nešto usporediti. Ja ne znam jesu li to provjerene informacije. Kao imunolog ne vidim logike u tome zašto bi to cjepivo bilo bitno lošije ili bitno bolje od ovih genetičkih cjepiva”, rekao je.

“To je cjepivo prošlo fazu I, II, III. Ja se nadam, nisam vidio podatke, ali nadam se, uvjeren sam skoro da to ne može biti istina. Radi se ipak o ozbiljnim igračima koji sebi ne bi smjeli dozvoliti tako nešto”, dodao je.

“Postoje na desetine cjepiva u nekakvim završim fazama i to je dobro. Različita cjepiva, različite platforme će stvoriti neku situaciju tijekom ove godine u kojoj ćemo imati višak cjepiva, bar se nadam”, istaknuo je. Kaže da WHO i svjetska zajednica služe tome da se procijepi što veći broj ljudi.

“Što se cjepiva tiče, većina tih cjepiva će vjerojatno biti efikasna. Modifikacije su u tome hoće li više poticati jednu vrstu imunosti u odnosu na drugu”, kaže o razlikama među cjepivima.

Što se novih sojeva virusa tiče, Jojić je za N1 rekao sljedeće: “Definicija soja ima raznih. Ovi virusi imaju jako puno mutacija. Zapravo i nemaju toliko puno promjena koje bi teoretski mogli imati, s obzirom na replikaciju tog virusa samo u jednoj stanici. Zasad znamo za taj famozni 'britanski' soj virusa, za slične mutacije u jednom južnoafričkom soju, postoje mutacije u Južnoj Americi… To se stalno događa i uvijek će biti mutacija”, istaknuo je.

Postoje mogućnosti sekvencioniranja genoma novih sojeva koronavirusa u Hrvatskoj, rekao je.

“Mislim da treba to organizirati. Nije kasno. Mi ne moramo svakoga sekvencionirati. Brže se širi i postoji mogućnost da mu je patogeneza gora od ovog klasičnog virusa. Nije nikad kasno, ali trebalo bi na tom planu nešto raditi. Prvo da znamo gdje se krećemo, u kakvoj situaciji. Mislim da je to sad na neki način obveza da se to napravi”, zaključio je.