NOVI ZAKON

Imate stan od barem 35 kvadrata i auto vrijedan najmanje 2000 eura? Za vas više nema državne pomoći!

Prema reformi socijale i nacrtu zakona, glavna je novost što će socijalnu skrb ubuduće financirati gradovi, a ne država

ZAGREB - Socijalna mirovina za sve starije od 70 godina bez prihoda u iznosu od 800 do 900 kuna, povećanje osnovice za socijalnu pomoć sa 500 na 700 kuna, uvođenje imovinskog cenzusa za socijalna davanja, ublažavanje kriterija za stjecanje statusa roditelja njegovatelja i proširenje spektra usluga koje će nuditi ustanove u sklopu deinstitucionalizacije glavne su novosti koje bi, prema mišljenju radne skupine, trebale biti uglavljene u novi Zakon o socijalnoj skrbi.

Fiskalna decentralizacija

Zakon, koji je osnova za reformu socijalne skrbi, trebao je biti dovršen još krajem prošle godine, zatim je prolongiran za lipanj, no još nismo uspjeli dobiti odgovor kad će biti poslan u proceduru. Radna skupina završila je svoj konačni prijedlog još prije ljeta, no nakon toga, uslijed političkih smjena i odlaska državne tajnice Dorice Nikolić, koja je bila i šefica Radne skupine, iz Ministarstva socijalne skrbi o zakonu više nema ni riječi. Prema reformi socijale i nacrtu novog zakona, glavna je novost što će djelatnost socijalne skrbi, umjesto državnog proračuna, financirati lokalne uprave, županije i gradovi. Za one slabijeg imovinskog stanja sredstva će donirati država iz posebnog Fonda za izravnanja.

- Fiskalna decentralizacija je model na kojem se bazira reforma i cijeli zakon - objašnjava dr. Zoran Šućur sa Studija za socijalni rad, član radne skupine koja je izradila okvirni prijedlog zakona.

Velike se novosti predviđaju u novčanim naknadama. Osnovica, koja iznosi 500 kuna te odgovara stalnoj pomoći za samca, trebala bi se povećati na 700 kuna. Uz to, trebala bi biti vezana uz relativnu liniju siromaštva ili proračunsku osnovicu, kako se ne bi ponovno dogodilo da godinama bude fiksna i nepodložna rastu troškova života.

Nije bilo evidencije imovine

Time bi se povećale naknade za najsiromašnije, što već niz godina od nas traži i Vijeće Europe i Svjetska banka. Naime, naša su izdvajanja za socijalu velika, ali dio koji se odnosi na najsiromašnije je ispod minimuma siromaštva.

No, prvi će se put jasno propisati tko može, a tko ne može primiti pomoć.

- Do sada nije postojala jasna evidencija imovine primatelja te se pomoć dodjeljivala na temelju prihoda. Osoba nije smjela imati nikakve prihode ili manje od 500 kuna za samca, te bi mu u tom slučaju pomoć iznosila razliku do tih 500 kuna. Sada predlažemo i pregled imovine, i to na način da socijalnu pomoć ne može primiti osoba čija imovina iznosi više od 60 minimalnih plaća - navodi dr. Šućur.

U imovinu ne bi spadao osnovni životni prostor, odnosno objekt do 35 kvadrata za samca te po 10 kvadrata za svakog drugog člana. Od cenzusa bi se odbio automobil u vrijednosti do 20 osnovica, odnosno 14.000 kuna ili vozilo bez obzira na vrijednost ako se koristi za prijevoz invalida ili ga koristi obitelj s više od troje djece. - Tu treba naći pravedno rješenje. Primjerice, samac u stanu od 60 kvadrata u Zagrebu ne bi imao pravo na pomoć jer njegovih 25 kvadrata ‘viška’ vrijede 60 minimalnih plaća, a samac u istom stanu u Osijeku, primjerice, bi. To još treba raspraviti - kaže dr. Šućur.

Osoba koja ima vredniju imovinu, a nema prihoda niti načina da se riješi imovine u datom trenutku, mogla bi dobiti socijalnu pomoć na zajam, najdulje do dvije godine. Zajmoprimac je dužan vratiti dobiveno čim uspije, primjerice, prodati stan, a u suprotnom zajmodavac se upisuje kao vlasnik imovine.

Privremena pomoć

Pomoć za uzdržavanje, koju kolokvijalno nazivamo socijalnom pomoći, u budućnosti ne bi mogle primati radno sposobne osobe. U Hrvatskoj socijalnu pomoć prima 99.571 osoba. Odbiju li se od tog broja djeca (32.862) i umirovljenici (1385), 78 posto korisnika trenutno su radno sposobni!

- Mi predlažemo da se ovakva pomoć dodjeljuje radno sposobnim osobama samo privremeno te da ih se maksimalno brzo aktivira na zapošljavanju kroz niz aktivnosti - uključivanje u humanitarni i volonterski rad, honorarni i privremeni rad i slično, o čemu bi ovisilo dobivanje naknade - ističe dr. Šućur. U području usluga u socijalnoj skrbi, vodi se računa da bi se ubuduće većina ustanova domskog tipa u Hrvatskoj trebala zatvoriti.

Što je beskućnik?

Stoga se propisuje niz novih usluga, za koje bi se sadašnji domovi mogli osposobiti. Zaposleni u socijalnoj skrbi prvi bi put trebali dobivati i licence, i to na pet godina. Novi zakon prvi put uvodi i pojam beskućnika te izričito navodi da će se sva prava koja se odnose na obitelj odnositi i na istospolnu zajednicu.





U socijali je loše jer je ne vodi struka, nego politika

ZAGREB - Iz Ministarstva socijalne skrbi niti nakon deset dana upornih pokušaja nismo uspjeli dobiti relevantnog sugovornika koji bi odgovorio u kojoj je fazi donošenje Zakona o socijalnoj skrbi. U svakodnevnoj komunikaciji glasnogovornica Zora Lažeta uvjeravala nas je da nam pokušava dogovoriti termin, ali odgovorni ne mogu naći vremena jer imaju neodgodive obaveze. Na dan pisanja teksta obavijestila nas je da će, objavimo tekst li bez njihova očitovanja, “biti prisiljena demantirati navode”.

To se pretvorilo u smijuriju

Sat vremena kasnije primili smo obavijest mailom da nas je tajnica državnog tajnika za socijalu dr. Ante Zvonimira Golema dan prije pokušavala dobiti na telefon, da nije uspjela i da iz toga zaključuje kako Jutarnjem listu “i nije u interesu u članku objaviti stav Ministarstva”.

- Stoga to što ste zaprijetili da ćete napisati kako niste mogli dobiti komentar Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi spada u domenu neprofesionalnog novinarstva - opomenula nas je Lažeta, koja nam, usprkos svemu, ni tada, nakon deset dana, nije uspjela dati na telefon bilo koga relevantnog za poslove socijale!

- Sve se pretvorilo u smijuriju. Sve stoji. O socijali već godinama nitko ne brine niti je stručno vodi. Provedena je nekakva reforma za koju je potrošeno 46 milijuna eura, a da nikome nije jasno gdje su oni potrošeni.

Od 2004. godine provodi se informatizacija sustava, a sada je nadležni ministar Darko Milinović najavio da će biti gotova eventualno za godinu i pol. Pa kako je to moguće? - pita se Jadranka Ivezić, šefica Sindikata socijalne skrbi.

Kad politika kadrovira

Naime, sektor socijale već godinama nije vodila osoba iz sustava. Sedam godina na čelu je, po političkoj liniji, bila HSLS-ovka Dorica Nikolić, učiteljica, a nakon njezine smjene zamijenio ju je ovih dana dr. Ante Zvonimir Golem, kirurg, inače višegodišnji državni tajnik za zdravstvo.

Domaćicama mirovina od 900 kuna

Jedna od najvećih novosti svakako je uvođenje socijalne mirovine za starije od 70 godina. Prema procjenama, 12 posto starijih od 64 godine (oko 83.000 osoba) u Hrvatskoj nema nikakvih prihoda. Uvjet za socijalnu mirovinu bio bi da je osoba između 15. i 70. godine 35 godina živjela u Hrvatskoj te da ne prelazi imovinski cenzus. Visina mirovine bi bila između 800 i 900 kuna za samca.

- Više od 90 posto starijih osoba bez prihoda čine žene. To su mahom žene koje su cijeli život obavljale vrlo važan i težak posao vođenja kućanstva i brige o djeci - kaže dr. Šućur.

Novosti se uvode i u institut roditelja njegovatelja. Takav status ima 2003 roditelja, a za to primaju naknadu od pet osnovica, odnosno 2500 kuna mjesečno. Prema novom prijedlogu, naknada bi se za te roditelje povećala na osam osnovica. Poveća li se osnovica na 700 kuna, naknada bi iznosila čak 5600 kuna. No, pravo na status dobili bi i roditelji djeteta s manjim oštećenjima, ali uz naknadu od 3500 kuna.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 00:36