VLADA SE NE ODRIČE SVOJE POLITIKE

'IMATE PRAVO NA ŠTRAJK, ALI NEĆEMO SE ODREĆI NAŠE POLITIKE I POVEĆATI IZDATKE ZA PLAĆE' Linić sindikatima

 Goran Mehkek / CROPIX

Iako sindikatima ne osporava pravo na štrajk, ministar financija Slavko Linić poručuje im da se Vlada neće odreći svoje politike, niti povećati izdatke za plaće.

- Cijelu prošlu godinu timovi Vlade i sindikata pregovarali su o kolektivnim ugovorima i granskim sporazumima jer je Vlada jasno poručila da se ukupni izdaci za plaće trebaju smanjiti. Dogovorili smo se o nekim dodacima, a ostala je masa neodgovorenih stvari - rekao je Linić. Podsjetio je da su smanjili plaće za tri posto kako bi se ostvarile proračunske projekcije o smanjenju mase plaća za dvije milijarde kuna.

Povoljno zaduživanje

Zahvaljujući centralnom obračunu plaća koje je uvedeno za neka ministarstva, mjesečna ušteda za 12.000 zaposlenih iznosi 45 milijuna kuna. A prave uštede, kaže Linić, mogu se očekivati kada se u sustav uključe glavna ministarstva, od policije i obrane do obrazovanja. To bi se trebalo dogoditi sredinom godine.

'ZAMISLITE TURISTIČKU SEZONU S KILOMETARSKIM KOLONAMA DO AUSTRIJE' Sindikati prijete blokadom cijelog sustava

- Ukinuti su dodaci na koje nisu imali pravo. Bilo je puno zloporaba - izjavio je Linić. Do 15. travnja su izdaci za zaposlene smanjeni za oko 230 milijuna ili 3,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Međutim, to ne znači da je došlo i do smanjenja ukupnih proračunskih rashoda. Štoviše, oni su povećani za oko 1,8 milijardi kuna ili četiri posto. Razlog je, pojasnio je ministar, činjenica da se država trenutačno može povoljno zadužiti pa su nastojali što prije isplatiti neke obveze.

- Ocijenili smo da možemo ići na brže izvršavanje poticaja poljoprivredi, subvencija brodogradnji i transfera jedinicama lokalne samouprave jer se sada možemo povoljno zadužiti. To, međutim, ne znači da ćemo ih u konačnici prekoračiti - rekao je Linić.

Druga metodologija

Već u drugom kvartalu očekuje manje rashode i veće prihode. S punjenjem proračuna vrlo je zadovoljan i napominje da su nešto slabiji rezultati na početku godine očekivani. Vjeruje da će prihodi biti izdašniji i napominje da ne vidi razlog za još jedan rebalans.

Ipak, državne financije čeka još jedna velika revizija, iako na statističkoj razini. Proračunski deficit, tvrde u Ministarstvu financija, proteklih je godina bio mnogo veći nego što se prikazivalo. U 2011., primjerice, nije iznosio oko 14 milijardi kuna ili nešto više od pet posto BDP-a, nego čak 22 milijarde kuna ili sedam posto BDP-a.

- Dugovi u brodogradnji plaćeni su prošle godine, ali nastali su mnogo ranije. Prema metodologiji Eurostata, važno je kada je nastala obveza, a ne kada se plaća - kazao je Linić. Isto vrijedi i za zdravstvo: oko pet milijardi kuna dugova platit će u idućim tjednima, ali s obzirom na to da su nastali proteklih godina, tada bi trebali biti i evidentirani. Nove izračune je Ministarstvo financija prezentiralo MMF-u i Eurostatu i do kraja mjeseca očekuje službenu potvrdu. Prema njoj bi deficit u 2012. i 2013. godini trebao iznositi 3,8 posto BDP-a.

Maksimum opterećenja

Svođenje deficita ne s 14 milijardi kuna, nego sa 22 milijarde kuna u godini u kojoj nema gospodarskog rata u Ministarstvu drže golemim uspjehom. No, bez obzira na to koliko formalno iznosi deficit, ministar Linić smatra da se hrvatsko društvo ne može još više opteretiti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 01:40