Imamo tri i pol puta više homofoba od Nijemaca, ali gore od nas su Bugarska i Rumunjska

ZAGREB - Hrvatska od Europe najviše odskače upravo u predrasudama prema homoseksualcima, upozorila je ovih dana dr. Renata Franc s Instituta za društvena istraživanja Ivo Pilar.

Tako polovica Hrvata ima negativan stav prema homoseksualcima, naspram europskom prosjeku od 33 posto. Posljednje veliko istraživanje provedeno je 2008. a u međuvremenu je buknula ekonomska kriza, koja se u Hrvatskoj puno teže odrazila nego u većini drugih europskih zemalja.

- Ekonomska kriza povećava vjerojatnost predrasuda. Uvijek su u takvim vremenima češći napadi na strance i manjine jer se nezadovoljstvo manifestira kao nasilje prema drugim, manjinskim skupinama - tumači Renata Franc, koja vodi istraživački projekt “Društveni stavovi i međugrupni odnosi u hrvatskom društvu”.

Negativan stav

Tako je prošlogodišnje istraživanje GONG-a i Fakulteta političkih znanosti, koje je obuhvatilo 999 maturanata, pokazalo da čak 64 posto mladića smatra da bi homoseksualcima trebalo zabraniti javne istupe.

Samo godinu dana prije, u velikom europskom istraživanju vrijednosti (European Values Study) broj homofoba je sitno opao; dok se 2000. godine 52,8 posto Hrvata izjašnjavalo da ne želi homoseksualca za susjeda, njihov broj je u 2008. pao na 48,2 posto.

No ta je razlika premala da bi se moglo zaključivati o trendu. U Hrvatskoj su 2007. i 2008. provedena dva istraživanja o stavovima o homoseksualizmu: na otvoreno pitanje kakav stav imaju o homoseksualcima, manje od polovice će ih priznati da imaju negativan stav, ali je zato puno veća raširenost prikrivenih predrasuda.

Tako manje od polovice ispitanih prihvaća da im homoseksualna osoba bude šef, odnosno prva nadređena osoba.

To je prihvatljivo za 48,2 posto Hrvata, a neprihvatljivo za 32,7 posto. Još manje ili jedva petina Hrvata prihvaća homoseksualce za susjede: na pitanje je li im prihvatljivo da im prvi susjed bude homoseksualac, 24,7 ih je izjavilo da im je to prihvatljivo, a 36 posto da je neprihvatljivo. Ostali se nisu mogli odlučiti ni za da ni za ne.

- Predrasude su jako raširene, no ljudi su svjesni da se takvi stavovi općenito ne prihvaćaju, pa ih prikrivaju. Zato je kod ovih istraživanja teško razlučiti kad ljudi govore istinu, a kad daju socijalno prihvatljive odgovore. Naprimjer, 23 posto građana izjavljuje da im je neprihvatljivo da im prvi susjedi budu Romi, a pitanje je da li je to točan broj - kaže dr. Franc.

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITATE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA