NOVI POČETAK

IGH I DALEKOVOD 'Predstečaj nas je spasio, sad imamo i budućnost'

Institut IGH i Dalekovod danas normalno posluju, radnici se ne brinu za plaće, tvrtke imaju posla i planiraju novo zapošljavanje
 Kovačev, Krajač/CROPIX

U glasu Ivice Klasana osjeća se optimizam. U Dalekovodu radi 35 godina, a od 2012. godine je voditelj Cinčaonice, jednog od brojnih postrojenja tvrtke.

Turbulentnu prošlu godinu oni su završili u plusu, iako su plesali po rubu kao i cijela tvrtka.

- Pogledajte one bagere tamo, oni već rade na novoj komornoj lakirnici koju gradimo - kaže dok dok stojimo na ulazu proizvodne hale u Dugom Selu koja postoji već deset godina. Ovdje se godišnje obradi 30 tisuća tona čeličnih proizvoda iz asortimana Dalekovoda, a s novom lakirnicom, vrijednom više od dva milijuna kuna, proizvode će velikom brzinom moći premazivati antikorozivnom zaštitom.

Njena izgradnja je ugovorena čim je Dalekovodu završila predstečajna nagodba.

- Lakirnica će donijeti još desetak novih radnih mjesta, a zapošljavat ćemo nove ljude kako budu dolazili novi poslovi - uvjeren je Klasan dok nam pokazuje automatiziranu traku kojom se kroz gigantske komore prebacuju stupovi za dalekovode i ostali asortiman.

I radnici su, kažu nam, optimisti. Nema više stresa, stanje je normalizirano i svi su se vratili poslu.

- Prošla je godina bila iznimno teška. Rezali smo troškove, optimizirali proizvodnju. U Cinčaonici u dvije smjene sada radi 80 ljudi, a lani smo ih otpustili 18. Neki su otišli u mirovinu, a neki su prebačeni na druga radna mjesta. Bojali smo se stečaja. Na kraju smo ipak opstali i mislim da je to pravi smjer za Dalekovod - ističe Klasan dodajući da su plaće sada redovite, kao i otplata dugova i podmirivanje svih dobavljača. - Samo u siječnju Cinčaonica je ostvarila prihod od 3,5 milijuna kuna, što je rekord - zaključuje.

U laboratorijima Instituta IGH je slično. Radi se. Većina je ljudi, projektanata i inženjera ipak na terenu, rade nadzor nad projektima i certificiranje građevinskog materijala. Nakon sklapanja predstečajne nagodbe u toj ih kompaniji radi 625.

- Sretni smo, naravno da smo sretni. Sklapanje nagodbe nam je omogućilo da dalje radimo, a mi smo pokazali da ovaj Institut i naše znanje imaju perspektivu razvoja u budućnosti - kaže projektant Dinko Tvrtković. Kada je Uprava izvijestila da će zatražiti predstečaj, ljudi su se bojali, nisu razumjeli što to znači, ali kako im je IGH odmah po pokretanju predstečajne nagodbe nastavio redovito isplaćivati plaće nastavili su raditi ne prateći više dogovaranje vjerovnika. Dušica Kerhač, predsjednica sindikata IGH, inženjerka koja u kompaniji radi 35 godina, kaže da je strah uvijek iracionalan, a zadovoljna je zato što su sačuvana radna mjesta iako je njezina plaća, kaže, manja 35 posto nego što je bila 2009. - Meni je najvažnije da mi radimo. Došao sam u IGH 2004. iz Viadukta i ovo je uvijek bila kompanija čiji papir ima težinu - kaže Igor Džajić, inženjer građevine koji radi na certificiranju građevinskog materijala, dok nas provodi kroz laboratorije u kojima se testira njihova kvaliteta.

Da je postupak predstečajne nagodbe bio stresan i neizvjestan, potvrđuje nam i predsjednik Uprave Dalekovoda Goran Brajdić.

- Nakon višemjesečnih neuspješnih pregovora s vjerovnicima oko vraćanja dugova te dvomjesečne blokade računa, ova je nagodba bila jedini način spasa tvrtke. Stečaj s preustrojem u zadnjih 20 godina nije funkcionirao. Da nije bilo nagodbe, Dalekovod bi danas bio još jedna tvrtka u višegodišnjem stečaju. Izgubili bismo kontinuitet poslovanja i investitore, a radnici bi ostali bez posla - kaže Brajdić i dodaje da bi se izgubilo i znanje koje posjeduju njihovi monteri i inženjeri. Svi oni su krajem 2012., iako nisu primali plaću, kaže Brajdić, svakodnevno odlazili na teren, penjali se na stupove i odlazili u pogone.

- Tko bi onda izašao na teren u roku 24 sata prilikom havarija kao što je bila ova zimska u Lici i Gorskom kotaru? Kako bi mobilizirali desetak radnih timova na terenu? Bez obzira na paušalne izjave nekih u medijima, Dalekovodu su samo oproštena dugovanja po kamatama - tvrdi Brajdić i dodaje da ne treba zaboraviti da Dalekovod godišnje ostvari više od sto milijuna eura prometa prema domaćim tvrtkama.

- A budućnost je svijetla - kaže Brajdić.

Zašto? - Zbog strategije obnavljanja mreže dalekovoda u EU za koju se procjenjuje da će do kraja 2020. vrijediti po nekim procjenama i do 200 milijardi eura. Naš izvoz je u konstantnom rastu i u segmentu dalekovoda čini gotovo 90% ukupnih prihoda. Smatramo da ćemo kao jedna od vodećih tvrtki u tom segmentu u Europi zasigurno određeni dio poslova za obnovu mreže odraditi upravo mi - ističe.

Članica Uprave IGH Jelena Bleizzifer pak kaže da osnovni biznis IGH također ima svijetlu budućnost, te najavljuje da će uskoro moći izvijestiti o sklapanju većeg posla na čijem dogovaranju rade, a do kraja godine planiraju zaposliti 25 pripravnika. - U procesu predstečajne nagodbe zastali smo malo s pomlađivanjem kadra, što nam je nužno. Kako tu vijest projektanti nisu ranije čuli, dočekali su je s odobravanjem.

IGH-ovim hodnicima nakon sklapanja predstečajne nagodbe odzvanja zavjet prema kojem se kompanija nikada više neće upustiti u nekretninski biznis, a upravo na takav zavjet odlučili su se i u Dalekovodu. Oni, naime, pred propast od koje su spašeni nisu došli zato što nisu mogli ili znali raditi svoj osnovni posao, nego zato što su se vodstva njihovih kompanija zaigrala i drugim biznisima, pa predstečajnu nagodbu zaposlenici odobravaju jer im je omogućila da nastave raditi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 07:17