GUVERNER HNB-A

‘Ideja je bila da prešutni minus bude iznimka. No, onda je većina korisnika otišla u tu kategoriju...‘

- Kamatne stope je nemoguće ograničiti i s tim treba biti oprezan, kaže Boris Vujčić
Boris Vujčić
 Goran Sebelic/Cropix

Premijer Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić ranije danas oglasili su se o prešutnim minusima i najavili moguće izmjene zakona, nakon sastanka s guvernerom HNB-a Borisom Vujčićem od kojeg su naručili dubinsku analizu problematike.

Od 14 sati, pres konferenciju za novinare održao je i guverner Vujčić.

- Ovo nije ništa novo. Analizu tržišta smo završili u prvom kvartalu godine. Komunicirali smo u travnju prema ministarstvu naše nalaze i zakonske prijedloge. S bankama smo razgovarali i imali brifing za press. U srpnju smo izložili, ali nitko nije imao reakcije - počeo je Vujčić.

- 2020. godine krenuli smo u analizu tržišta prekoračenja. Od 1000 prigovora potrošača, bilo je sedam na tu temu. Na temelju toga smo napravili analizu. Velik dio prekoračenja iz dopuštenih je prešao u prešutne - kaže guverner.

- Ideja zakona, koji je donesen ranije, je da prešutna prekoračenja budu iznimka. Međutim, većina korisnika je otišla u kategoriju prešutnih. Odlučili smo da ih treba vratiti u isti režim regulacije kao dopuštena.To i danas mislimo da treba napraviti, kaže Vujčić, ističući kako žele zaštitti potrošače.

Zašto o tome nije bilo govora, odgovara:

- Prije nije bilo prigovora niti je rasla efektivna kamatna stopa. Na prešutna ograničenja je rasla jer su banke digle naknadu 2020. Kad smo mi to vidjeli, odlučili smo intervenirati. Kamatne stope je nemoguće ograničiti i s tim treba biti oprezan. Treba biti svjestan da bilo kakvo ograničavanje kamatnih stopa može imati neželjene posljedice za one koji imaju manje plaće, kaže.

Rekao je kako su u planu razgovori s bankama.

- Razgovarat ćemo idući tjedan s bankama. Bit će povećana zaštita potrošača nakon ovog tjedna. Moj dojam iz razgovora s bankama je da se neće opirati.

- Stvar se prešutnom prekoračenju jeste taj što se odobrava bez ispitivanja kolaterala i kreditne sposobnosti, što može biti problematično, rekao je Vujčić na konferenciji.

- Velik dio ljudi koji koristi minus sada ne bi bio kreditno sposoban, zato ovaj proizvod ima najveću kamatnu stopu. Pokušavamo zakonskom inicijativom sve te kredite vratiti u sferu reguliranih. Uspostavom ograničenja EKS i obveze banaka da ponudi otplatu kredita ako ljudi zapadnu u problem, imam dojam da bi to pomoglo. Banke to sad mogu raditi, ali i ne moraju. Ubuduće će morati - rekao je Vujčić.

Dotakao se i skupine građana koji bi mogli biti pogođeniji tom mjerom - umirovljenika.

- Dio ljudi koji koristi minuse kao revolving kreditiranja nema u normalnim uvjetima kreditnu sposobnosti i upravo zbog toga ćemo učiniti napore da te ljude zaštitimo. Svatko sam ocjenjuje proizvod koji uzima, zna svoju sposobnost otplate i visinu duga u koju ulazi, a banke ocjenjuju rizičnost klijenta i proizvoda, znaju koja stopa kamata mora biti za kredite koji su rizičniji kako bi se ti krediti pokrili - govori.

- Prošle godine je EKS skočila, no ne zbog povećanja kamatne stope, nego zbog povećanja naknade. Novi ugovor o prešutnom prekoračenju se ograničava vremenski, 1500 kuna na 90 dana i to podrazumjeva zaštitu potrošača i vraćanje u okvire dozvoljenog minusa.

Vujčića su novinari pitali i o procjenama koliko bi banke mogle izgubiti regulacijom ovog područja.

- Godišnja je procjena nekih stotinu milijuna kuna prihoda manje. Detalje zakona moramo dogovoriti, ali procjena se neće bitno mijenjati. Potrošači bi uštedjeli između 150 i 450 kuna, ovisno o kreditima i kamatnim stopama.

Za kraj, dodaje:

- Ovo je dosta složeno i osjetljivo područje. Nije najbolje rješenje ograničiti kamatnu stopu, jer ograničavanjem kamatne stope isključujete velik dio ljudi sa tržišta, rekao je.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 03:30