PREUREĐUJE SE KUĆA CVIJEĆA

I Hrvati će raditi na novom Muzeju Jugoslavije u Beogradu

Brojni izlošci govore o jednom vremenu, društvu, razmišljanjima i atmosferi koja je vladala, kaže Hrvoje Klasić

ZAGREB - Povjesničari i muzealci s područja bivše Jugoslavije osmišljavaju novi projekt u Beogradu - muzej bivše Jugoslavije.

Muzej istorije Jugoslavije osnovan je još 1996. spajanjem Memorijalnog centra “Josip Broz Tito”, odnosno Kuće cvijeća, te nekadašnjeg Muzeja revolucije naroda i narodnosti Jugoslavije. Sada se kreće s velikim preuređenjem.

Hrvatski povijesničar Hrvoje Klasić u Beogradu sudjeluje na radnom skupu povećenom “novom izgledu Muzeja istorije i Kuće cvijeća”. Klasić kaže kako će napokon izložbe i postav odražavati cilj i namjenu nečega što se zove Povijesni muzej Jugoslavije, države koje više nema.

Nije samo tamnica

- Mi o toj zemlji možemo misliti što god hoćemo, no ona je na ovaj ili onaj način, dobar ili loš, obilježila živote i generacije ljudi s ovih prostora. Ta je zemlja imala svoju ulogu i mjesto u povijesti ne samo ‘naših naroda i narodnosti’ nego i određeno mjesto u povijesti 20. stoljeća. Jugoslavija, naravno, nije bila samo idilična slika iz propagandnih filmova, gdje nasmijani omladinci grle Tita ili u kojoj Alija Sirotanović obara rekorde, ali ni samo ‘tamnica’ ovog ili onog naroda, ni samo progon i represija. Ona je svakako zemlja s mnoštvom dubioza i neriješenih političkih i nacionalnih pitanja - istaknuo je Klasić.

- Naš fond obuhvaća više od 200.000 eksponata koji ilustriraju nekadašnju zajedničku povijest ovdašnjih naroda u 20. stoljeću, u vrijeme dvije Jugoslavije, s posebnim naglaskom na život i djelo Josipa Broza Tita, kao najznačajnije ličnosti te ugasle države, a čiji se grob nalazi u muzejskom kompleksu - rekla je Ana Panić, kustosica Muzeja istorije Jugoslavije.

Nacionalno pitanje

Klasić je istaknuo da se velik broj eksponata odnosi upravo na Tita i brojne darove koje je dobivao, pa se tako tamo čuva i “kamen s Mjeseca”, koji su Titu poklonili američki astronauti, preko štafeta, do Titovih zubnih proteza koje su mu poklanjali stomatološki fakulteti.

- To su izlošci koji govore ne samo o Titu nego i o jednom vremenu, jednom društvu, o razmišljanjima i atmosferi koja je vladala - kaže Klasić. Dodao je da bi novi postav trebao obuhvatiti cjelovitu priču o fenomenu Jugoslavije i pokazati sliku te države koja je egzistirala 70 godina - od stvaranja, preko svih dilema i razmirica, zločina i ratova, velikih, ali i onih crnih stvari i događaja.

Tako će novi koncept obuhvatiti period od nastanka zajedničke države 1918. do njene tragične i krvave propasti u ratovima početkom 90-ih, a osim tog “političkog i ideološkog” dijela Muzeja, napravit će se posebne cijeline koje će govoriti o istaknutim ličnostima, s posebnim naglaskom na kraljevsku kuću Karađorđevića te, naravno, na Josipa Broza Tita, zatim će se razmotriti nacionalno pitanje i nacije koje su tvorile Jugoslaviju, a posebna će se pažnja posvetiti i jugoslavenskoj svakodnevici, njenoj kulturi, subkulturi i društvenom životu.

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 07:00