I Europska komisija predviđa pad hrvatskog gospodarstva u 2012. Oporavak tek sljedeće godine

BRUXELLES/ZAGREB - Hrvatsko gospodarstvo past će u ovoj godini za 1,2 posto, a oporavak bi trebao uslijediti tek u idućoj godini, uz stopu rasta od 0,8 posto, procjenjuje Europska komisija u petak u najnovijim prognozama.

U redovnim jesenskim prognozama, objavljenim u studenome prošle godine, Komisija je očekivala rast hrvatskog BDP-a u ovoj godini za 0,8 posto, te njegovo ubrzanje u 2013. na 1,2 posto.

"Hrvatsko gospodarstvo suočeno je u 2012. sa snažnim nepovoljnim trendovima. Pad aktivnosti u eurozoni, posebno u vodećim trgovinskim partnerima poput Italije i Slovenije, prelijeva se na Hrvatsku", ističe Komisija u najnovijim redovnim proljetnim prognozama.

Pokazuje se da hrvatska poduzeća nisu bila dovoljno konkurentna na međunarodnoj razini da se spriječi pad njihova udjela u izvoznim tržištima u proteklim godinama, napominju u Bruxellesu.

Hrvatski izvoz vjerojatno će i u kratkoročnoj perspektivi bilježiti slabe rezultate. S obzirom na prigušenu potražnju na izvoznim tržištima, obujam izvoza smanjit će se u 2012. za 1,5 posto a tek će u 2013. zabilježiti skroman rast, po stopi od 2,5 posto.

Istodobno slabo tržište rada pritišće osobna primanja i potrošnju, a visoka razina zaduženosti kućanstava i poduzeća i potreba za njezinim smanjenjem koče domaću potražnju, napominju u Komisiji.

Nezaposlenost će u ovoj godini iznositi 13,4 posto, a u 2013. smanjit će se na 12,7 posto a te procjene tek su neznatno više nego u jesenskim prognozama.

Povjerenje potrošača i poduzeća narušeno je neizvjesnošću povezanom s međunarodnim okruženjem a postignut je i mršav napredak u uklanjanju strukturalnih prepreka za rast, dodaju u Komisiji.

"U 2013. uglavnim ciklički nepovoljni trendovi izvana trebali bi oslabiti a hrvatsko gospodarstvo dobiti poticaj iz ulaganja državnih poduzeća povezanih s infrastrukturom te iz ulaganja povezanih s pristupom Europskoj uniji", dodaje Komisija.

Upozoravaju također da potreba za fiskalnom konsolidacijom ograničava manevarski prostor za javnu potrošnju.

Pritom je snižena procjena ovogodišnjeg proračunskog manjka na 5,1 posto, u odnosu na 5,4 posto procijenjenih u jesenskim prognozama. U 2013. manjak bi se trebao smanjiti na 5,0 posto, u odnosu na prethodno prognoziranih 5,2 posto.

Dug opće države trebao bi u ovoj godini iznositi 51,3 posto BDP-a, te porasti na 57,1 posto BDP-a u 2013. godini.

Inflacija bi u tekućoj godini trebala iznositi 2,4 posto, te 2,0 posto u 2013. U jesenskim prognozama predviđena je u visini 1,5 posto u 2012., te 1,7 posto u 2013.