I azilanti će dobiti socijalnu pomoć. Važna promjena jest i to što će primatelji koji su na burzi moći raditi na javnim radovima i primati pomoć

Nezaposleni primatelji socijalne pomoći prijavljeni na burzi, koji prema sadašnjim odredbama gube pravo na pomoć ako odrade bilo kakav legalni posao, makar on trajao samo jedan mjesec, ubuduće će moći raditi na javnim radovima, primati naknadu za taj rad i paralelno primati socijalnu pomoć.

Prijedlog je to u izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi, koje je Ministarstvo demografije, obitelji, mladih i socijalne politike uputilo u javnu raspravu.

Šansa za nezaposlene

Na burzi je u prosincu bilo prijavljeno 32.768 primatelja socijalne pomoći, odnosno zajamčene minimalne naknade, što čini oko 14 posto ukupno registriranih nezaposlenih osoba. Nezaposleni su dužni prihvatiti svaki ponuđeni posao, no poznato je da su primatelji pokušavali izbjeći javne radove jer bi nakon isteka te mjere - a ona je uvijek privremena i najčešće traje do šest mjeseci - ponovno morali rješavati dokumentaciju za dobivanje pomoći, zbog čega bi jedan period bili bez ikakvih sredstava za život.

Primjerice, četveročlana obitelj u kojoj ni jedan roditelj ne radi prima ukupno 1920 kuna na ime socijalne pomoći. Naknada za javne radove najčešće iznosi oko 2400 kuna. Dok jedan roditelj prima naknadu za javne radove, obitelj ostaje bez ukupne socijalne pomoći. Nakon isteka javnih radova ponovno moraju podnijeti zahtjev i čekati odobrenje. U tom periodu cijela obitelj ne prima nikakvu pomoć, a gube i sva prava primatelja, poput naknade za stanovanje, ogrjev, subvencije za dječje udžbenike ili prehranu. Iako razlika između naknade za javne radove i ukupne socijalne pomoći nije beznačajna, rizik aktiviranja na javnim radovima za ovakve je obitelji ipak bio prevelik.

Loš učinak

Analiza je pak pokazala da mjera ima minimalni učinak na kasnije zapošljavanje korisnika jer manje od deset posto nezaposlenih koji rade na javnim radovima nakon te mjere uspije pronaći trajniji posao. No, mjera je, kažu stručnjaci, iznimno važna za sprečavanje socijalne isključenosti, kojoj su siromašne i nezaposlene osobe osobito podložne.

- Borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti jedan je od prioriteta Vlade. Stoga smo predložili da korisnici zajamčene minimalne naknade (ZMN) koji se aktiviraju na javnim radovima ne gube pravo na ZMN, nego da istovremeno mogu primati i ZMN i prihod od javnih radova. Cilj je motiviranje radnosposobnih primatelja za uključivanje na tržište rada i omogućavanje ostvarivanja dodatnog prihoda za poboljšanje životnog standarda - kažu u Ministarstvu.

Manja procedura

Prihvati li se ovakva izmjena, aktivacija primatelja ZMN-a na javnim radovima mogla bi značajno porasti jer bi im prihodi tijekom trajanja mjere bitno porasli - četveročlanoj obitelji bi se udvostručili, a samcu, za kojeg ZMN iznosi 800 kuna, narasli bi četiri puta. Nakon završetka javnih radova, nastavili bi primati pomoć bez dodatne procedure.

Izmjenama zakona odobrit će se primanje socijalne pomoći i azilantima i strancima pod supsidijarnom zaštitom kojima je socijalna skrb osigurala smještaj. Prema odredbama sadašnjeg Zakona o socijalnoj skrbi, korisnici kojima je sustav osigurao smještaj nemaju pravo na ZMN, a jedina iznimka su beskućnici koji koriste usluge prenoćišta. Budući da Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti propisuje da u slučaju azilanata rješenje o smještaju uvijek donosi centar za socijalnu skrb, azilanti nikada ne bi imali pravo na socijalnu pomoć. U novom Zakonu to bi se trebalo izmijeniti pa bi azilanti također bili iznimka.

No glavni razlog zbog kojeg se ponovno - peti put u nešto više od četiri godine - mijenja Zakon o socijalnoj skrbi jest novo prolongiranje Jedinstvenog centra za naknade. Glavni je to dio reforme sustava socijalnih naknada, za koji je Hrvatska digla kredit od 70 milijuna eura. Svrha je da se socijalne naknade - ZMN, rodiljne naknade, dječji doplatak i naknada za nezaposlene - isplaćuju na jednom mjestu, koje je trebalo biti osnovano pri uredima državne uprave. Jedinstveni centar za naknade trebao je početi s radom u listopadu 2015., no u više je navrata odgađan početak njegova rada. Prema sadašnjem zakonu, trebao je profunkcionirati 1. ožujka ove godine, no prema prijedlogu izmjena startat će tek 1. svibnja 2018.