NASTAVA UZ KORONU

HZJZ objavio nove preporuke za fakultete, Divjak zapanjena: Ne mogu vjerovati što sve tamo piše

Ovaj dokument vrvi nelogičnostima jer je očito bila namjera da se sve vrati na „klasično“ bez obzira na uvjete, komentirala je
Blazenka Divjak i Radovan Fuchs (arhiva)
 Damir Krajac/Cropix

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u srijedu je objavio preporuke za održavanje nastave na visokim učilištima uz primjenu protuepidemijskih mjera, uz naglasak da je klasični način izvođenja nastave najbolji i optimalan za studijske programe.
Pri izradi preporuka za održavanje nastave HZJZ se vodio stajalištima Nacionalnoga vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj da je klasični način izvođenja nastave najbolji i optimalan za sve programe koji su akreditirani kao takvi studijski programi.

Nastava i ispiti izvode se uživo, iznimno na daljinu

Klasični način osigurava pretpostavke za cjelovito formiranje mladih ljudi, studenata, u stalnoj interakciji s nastavnicima i kolegama studentima te u životu u visokoškolskoj ustanovi u kojoj se obrazuju, što je nezamjenjivo.

Stoga, visokoškolska nastava u pravilu će se izvoditi na klasični, kontaktni način, kao nastava uživo, uz prisutnost nastavnika i studenta na visokom učilištu, a iznimno kao nastava na daljinu kad je to propisano studijskim programom ili kada to epidemiološke okolnosti i mjere zahtijevaju.

Studenti se potiču na solidarnost i kolegijalnost prema kolegama koji su zbog epidemioloških okolnosti bili prisiljeni izostati s nastave, da im pomognu u studiranju, učenju i svladavanju studijskih obveza.

Nastavnici se pozivaju da radi održavanja kvalitete visokoškolske nastave redovito drže konzultacije uživo uz potrebne propisane protuepidemijske mjere, a iznimno na daljinu.

Ispiti se održavaju na daljinu u iznimnim situacijama, a tada će se izbjegavati pisani ispiti i pisane provjere znanja, a prednost se davati usmenim ispitima i/ili ocjeni pisanih referata, ogleda, eseja i seminarskih radova.

Potrebno prilagoditi raspored nastave

Kako bi se smanjio broj tjednih dolazaka studenata na visoko učilište, preporučuje se da se raspored nastave maksimalno prilagodi potrebi da pojedine studijske godine ili grupe uživo slušaju više nastavnih jedinica u nizu, a najviše dvije odnosno tri nastavne jedinice, uz poštovanje propisanih protuepidemijskih mjera.

Iznimno, uslijed pogoršanja epidemioloških prilika i ako ne postoje fizički uvjeti da se cijela nastava drži u prostranijim dvoranama, visoko učilište može odrediti da će se nastava držati skraćeno.

"U mnogim slučajevima i tako skraćena 'klasična' nastava potrebnija je i učinkovitija od nastave na daljinu", naglasio je HZJZ u preporukama.

Tijekom proglašene pandemije hodnici, stubišta i ulazi visokih učilišta najosjetljivija su mjesta za prijenos bolesti, stoga se zadržavanje na njima treba izbjegavati.

Zabrana ulaska sa simptomima, preporuka nošenja maski

Studenti, nastavnici i ostali zaposlenici, kao i druge osobe, ne smiju ulaziti u unutarnje ni u vanjske prostore ustanove ako imaju povišenu tjelesnu temperaturu, dišne simptome ili ostale simptome zarazne bolesti te ako su u samoizolaciji ili im je utvrđena zaraza koronavirusom.

Boravak na visokom učilištu potrebno je organizirati tako da se osigura potrebna međusobna fizička udaljenost (distanca) svih sudionika, kao i odgovarajuća higijena ruku i prostora.

Studenti, nastavnici, zaposlenici te druge osobe u svim zatvorenim prostorima visokih učilišta trebaju nositi maske ili druga pokrivala za usta i nos (maska cijelo vrijeme treba pokrivati usta i nos), osim u iznimnim situacijama, kada nošenje maski narušava nastavni proces.

Nošenje maski osobito se preporučuje osobama koji od prije boluju od nezaraznih bolesti poput kardiovaskularnih, kroničnih respiratornih, dijabetesa i malignih bolesti, što ih čini visokorizičnom skupinom.

Nastavnici, studenti, zaposlenici te druge osobe dužni su mjeriti tjelesnu temperaturu prije dolaska u visoko učilište, dok će se stranke i posjetitelji podvrgnuti mjerenju tjelesne temperature na ulazu te se uvode u evidencijsku listu.

Potpune preporuke dostupne su na poveznici.

Divjak komentirala preporuke: Ne mogu vjerovati što sve tamo piše

Najnovije preporuke komentirala je na Facebooku bivša ministrica Blaženka Divjak. Napisala je kako ne može vjerovati što sve tamo piše, a posebno se osvrnula na sljedeće tri točke:

1. Ovo je Preporuka objavljena danas 2. rujna 2020. u danu kada imamo 311 novooboljelih i kaže da se svi vrate na visoka učilišta i rade na „klasični“ način. Prethodna preporuka za visoka učilišta je objavljena 20. svibnja 2020. kada smo imali 3 novooboljela i HZJZ je preporučio da se pretežno koristi nastava na daljinu. A nije niti zanemariv podatak da je sada svaki četvrti oboljeli u dobnoj skupini u kojoj je većina studenata.

2. Je li netko od njih provjerio prostorne i kadrovske uvjete? Studenti na fakultetima nemaju svoju učionicu i na većini fakulteta se predavanja izvode u velikim grupama. Nastava u grupi od 150 studenata je uobičajena i prihvatljiva na visokim učilištima i veliki broj visokih učilišta je predavanja tako izvodio do pandemije. U predavaonici u kojoj se izvodila takva nastava sada po epidemiološkim uvjetima jedva stane 40 studenata! Gdje će biti ostali studenti? A ako se za preostalih 110 nastava izvodi online, čemu onda ovih 40 u učionici? A gdje će se izvoditi seminari, vježbe i ostali oblici nastave koji bi trebali imati prioritet u izvođenju uživo? Gdje će nastavu izvoditi visoka učilišta čije su zgrade porušene u potresu?

3. Epidemiolozi su postali i stručnjaci za kvalitetu nastave na visokim učilištima i vrlo jasno kažu da je "„klasični“ način izvođenja nastave najbolji i optimalan", a još da i "„klasični“ način osigurava pretpostavke i za cjelovito formiranje mladih ljudi". Istina je da su neka visoka učilišta izvodila nastavu na daljinu na loš način ili su izvodili tako da su se nastavnici ponašali kao spikeri za ppt prezentacije. Ali nastava na daljinu se može i kvalitetno i smisleno izvoditi i mnogi su tako i radili te su pri tome i mnogo toga naučili i osuvremenili cijeli proces.

Uočite da su 20. svibnja u tadašnjim Preporukama napisali da se "uzima u obzir činjenica da studenti s obzirom na dob imaju uglavnom odgovarajuće navike i vještine vezane uz rad na računalu i nove tehnologije, te se za sve aktivnosti za koje je to primjereno te kod kojih provedba na daljinu ne remeti nastavni proces preporučuje da se i nadalje provode na daljinu", a evo sada kopernikanskog obrata jer valjda su sada izgubili te vještine.

Ima i još toga, pa recimo predlažu da ako se "ispiti i druge studijske obveze na visokim učilištima zbog epidemioloških okolnosti i mjera moraju održavati na daljinu, izbjegavat će se pisani ispiti i pisane provjere znanja, a prednost će se davati usmenim ispitima i/ili ocjeni pisanih referata, ogleda, eseja i seminarskih radova." Pa, odakle im ovo?

Iz mojih eseja na ovoj stranici (npr. Kako organizirati nastavu na visokim učilištima?) ste mogli vidjeti da se zalažem za mješoviti (kombinirani) model izvođenja nastave tako da ono što se teško smisleno izvodi u online obliku (vježbe, laboratoriji, praktična nastava) ima prioritet za održavanje uživo te da se predavanja izvode online. Također se zalažem da se iskoriste prilike koje sada imamo za modernizaciju visokoga obrazovanja. Ovdje se vježbe spominju samo u kontekstu da ih je dobro izvoditi na otvorenom, a čak se i "pozivaju se nastavnici da radi održavanja kvalitete visokoškolske nastave redovito drže konzultacije uživo."

Ovaj dokument vrvi nelogičnostima i neprovedivim preporukama za visoka učilišta jer je očito bila namjera da se sve vrati na staro i „klasično“ bez obzira na uvjete i bez obzira na prilike da unaprijedimo nastavu na visokim učilištima. Jer „klasično“ je najbolje, bez obzira na posljedice.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 12:47