Europska komisija uputila je u četvrtak Hrvatskoj četiri službene opomene zbog povrede prava Europske unije, između ostaloga, zbog toga što ne prikuplja i ne pročišćava komunalne otpadne vode u više mjesta.
Komisija je službenom opomenom odlučila pokrenuti postupak protiv Hrvatske jer ne postupa u potpunosti u skladu s obvezama prikupljanja i pročišćavanja iz direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda.
Direktivom se zahtijeva da se komunalne otpadne vode za sve aglomeracije s 2000 ili više ljudi prikupljaju i pročišćavaju prije ispuštanja u okoliš. Ispuštanja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda moraju dugoročno ostati u skladu s direktivom.
Hrvatska je na temelju svog ugovora o pristupanju morala do 31. prosinca 2018. i 2020. osigurati usklađenost aglomeracija s više od 10 000 stanovnika s direktivom. Hrvatska redovito dostavlja podatke o napretku u postizanju usklađenosti.
Na temelju najnovijih podataka koje je Hrvatska dostavila 2024. čini se da se komunalne otpadne vode 60 aglomeracija s više od 10 000 ljudi i dalje ne prikupljaju i pročišćavaju na odgovarajući način prije ispuštanja. Konkretno, u 23 od tih 60 aglomeracija komunalne otpadne vode ne prikupljaju se i ne pročišćavaju na odgovarajući način, dok se u preostalih 37 aglomeracija prikupljene otpadne vode ne pročišćavaju na odgovarajući način. Osim toga, 40 od 60 aglomeracija ispušta otpadne vode u osjetljiva područja, ali ne osigurava strože pročišćavanje koje se zahtijeva direktivom, navodi Komisija.
Hrvatska sada ima dva mjeseca da odgovori i ukloni nedostatke na koje je ukazala Komisija. Ako ne dobije zadovoljavajući odgovor, može joj uputiti obrazloženo mišljenje.
Hrvatska je uz Belgiju, Bugarsku, Poljsku i Sloveniju dobila službenu opomenu jer nije pravilno prenijela direktivu o prijevarama u vezi s bezgotovinskim sredstvima plaćanja.
Tom se direktivom definiraju kaznena djela i sankcije u vezi s prijevarama i krivotvorenjem bezgotovinskih sredstava plaćanja. Cilj joj je ojačati prekograničnu suradnju i poboljšati sprečavanje, otkrivanje i prijavljivanje prijevara. Obuhvaća kriminalizaciju upotrebe s ciljem prijevare, krađe, krivotvorenja i nezakonite distribucije fizičkih i digitalnih platnih instrumenata, kao i kibernetičke napade i manipulaciju podacima koji se upotrebljavaju za krađu novca.
Direktivom se utvrđuju i odgovornosti i kazne za pojedince i pravne osobe, od država članica zahtijeva se da ojačaju suradnju i razmjenu informacija u području izvršavanja zakonodavstva, potiče se financijske institucije da prijavljuju prijevare te se žrtvama pružaju informacije, pomoć i potpora.
S obzirom na nepravilno prenošenje direktive u pogledu odredbi o kaznenim djelima, Komisija je odlučila uputiti službene opomene Belgiji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Poljskoj i Sloveniji. Te države članice imaju dva mjeseca da odgovore i uklone nedostatke na koje je ukazala Komisija.
Komisija je pozvala Hrvatsku, Češku, Estoniju, Latviju, Litvu, Portugal, Rumunjsku, Sloveniju i Slovačku da ispune svoje obveze u skladu s pravilima EU-a o cestarinama i vinjetama za uporabu cestovne infrastrukture.
Direktivom o eurovinjeti, koju ove zemlje nisu pravilno primijenile, usklađuju se pravila o naknadama na temelju udaljenosti (cestarine) i naknadama na vremenskoj osnovi (vinjete) za korištenje cestovne infrastrukture i o vanjskim troškovima cestovnog prijevoza, u skladu s načelima „korisnik plaća” i „onečišćivač plaća”.
Direktivom su obuhvaćena sva vozila s četiri ili više kotača. Problemi nepravilnog prenošenja odnose se na širok raspon obveza iz direktive o eurovinjeti. One uključuju, među ostalim, obvezu primjene zajedničke metodologije za izračun infrastrukturne pristojbe za teška vozila; obvezu ponude vinjeta za osobne automobile čije je trajanje razmjerno razdoblju korištenja infrastrukture, uključujući samo jedan dan te zahtjev da se cestarine koje se naplaćuju za teška vozila diferenciraju na temelju emisija CO2 iz vozila, što šalje snažan cjenovni signal za prijevoznike i doprinosi postupnoj obnovi voznog parka čišćim vozilima.
Hrvatska i ostalih sedam zemalja imaju dva mjeseca da odgovore na službene opomene i uklone nedostatke na koje je ukazala Komisija.
Četvrta opomena Hrvatskoj odnosi se na primjenu programa performansi i na sustav utvrđivanja naknada za usluge u zračnoj plovidbi.
Ukupno 12 država, među njima i Hrvatska, dobile su službenu opomenu jer nisu pravilno primijenile određene odredbe programa performansi i sustava utvrđivanja naknada za usluge u zračnoj plovidbi u okviru jedinstvenog europskog neba (SES).
U skladu s Regulatornim okvirom jedinstvenog europskog neba države članice dužne su razmjerno raspodijeliti zajedničke troškove za pružanje usluga u zračnoj plovidbi između rutnih i terminalnih usluga na temelju transparentne metodologije, među ostalim u pogledu troškova službi prilazne kontrole.
Države članice dužne su i utvrditi i potvrditi troškovnu osnovicu za naknade u skladu s načelom „korisnik plaća” sadržanim u Uredbi o pružanju usluga, prema kojem korisnici zračnog prostora moraju platiti troškove koje stvaraju, a naknade moraju odražavati trošak usluga i opreme stavljenih korisnicima na raspolaganje. Osim toga, države članice dužne su u svoje planove performansi uključiti programe poticaja kojima se podupire postizanje ciljeva performansi povezanih s kapacitetom i primjenjivati mehanizme podjele rizika.
Nepravilna provedba EU-ovih pravila ne utječe samo na prihode pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, nego i na visinu naknada koje plaćaju zračni prijevoznici kao klijenti tih pružatelja usluga. Ako ne dobije zadovoljavajući odgovor u roku od dva mjeseca, Komisija im može uputiti obrazložena mišljenja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....