NOVA PRAVILA

Hrvatski sabor izmijenio Zakon o subvencioniranju stambenih kredita, evo što se sve mijenja

Subvencioniranje stambenih kredita program je kojeg država provodi od 2017. pomažući građanima u otplati dijela stambenog kredita
Ilustracija
 Ivo Ravlic/Cropix

Hrvatski sabor u petak je izmijenio Zakon o subvencioniranju stambenih kredita prema kojima će kandidati za te kredite morati imati prijavljeno prebivalište na adresi kupljene ili izgrađene nekretnine najmanje dvije godine nakon završetka subvencioniranja kredita.

Takvo je rješenje predloženo nakon što su na terenu utvrđene zlouporabe, jer nigdje nije bilo propisano koliko dugo vlasnici nekretnina koje je država subvencionirala moraju u njima biti prijavljeni.

Novost je i da će subvencije biti odbijene podnositeljima koji su ih već ranije dobili, te da uplaćena sredstva neće trebati vraćati ako se subvencionirani stan ili kuća prodaju radi kupnje većeg stana, kuće ili izgradnje kuće.

Utvrđuje se novi rok do 31. prosinca 2023. u kojem Agencija za promet nekretninama (APN) objavljuje javne pozive za subvencije.

Za nove subvencije u 2021. u državnom je proračunu osigurano 50 milijuna kuna, u 2022. i 2023. dodatnih 50 milijuna svake godine.

Subvencioniranje stambenih kredita program je kojeg država provodi od 2017. pomažući građanima u otplati dijela stambenog kredita pri kupnji stana ili kuće, odnosno pri otplati kredita za izgradnju kuće u trajanju od pet godina.

Tomislav Tomašević (Možemo) i Anka Mrak Taritaš (GLAS) uoči glasovanja ponovili su da Hrvatska nema stambene politike, te da subvencioniranje stambenih kredita nije dobra mjera jer pridonosi rastu cijena nekretnina.

Sabor je u donio i četiri zakona iz područja bankarstva i osiguranja depozita, kojima se ono dalje usklađuje s EU-ovim uredbama.

Izmjenama zakona o kreditnim institucijama i o sanaciji tih institucija i investicijskih društava, Hrvatska narodna banka (HNB) preuzima ovlast za izvršenje sanacije nad kreditnim institucijama, a Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) nad investicijskim društvima.

Do sada je ulogu sanacijskog tijela u oba slučaja, osim HNB-a i Hanfe, imala i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB).

To je posljedično dovelo i do potrebe izmjena samog zakona o sustavu osiguranju depozita, kao i zakona o DAB-u. S obzirom na to da sanacija više neće biti u njihovu djelokrugu, promijeniti će se i sam naziv agencije, pa će DAB od sada biti Hrvatska agencija za osiguranje depozita.

Zakonom o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija skraćuje se trajanje stečajnog postupka, kontrolirani izlazak propale banke s tržišta sa ciljem smanjenja rizika te prelijevanja negativnih učinaka na ostatak financijskog tržišta.

Izmijenjen je i Zakon o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja kako bi se zaštitili životi ljudi , smanjilo stradavanje i ozljeđivanje, posebice maloljetnika.

Izmjenama se pored dosadašnje zabrane petardi i redenika kategorije F3, zabranjuje prodaja, nabava, posjedovanje i uporaba petardi i redenika kategorije F2 građanima za osobne potrebe.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 16:09