MANJI RIZIK

Hrvatski rejting zahvaljujući EU i NATO kišobranu izlazi iz smeća?

Geopolitički rizici od sljedeće će godine biti jedan od glavnih kriterija za ocjenjivanje financijskog kredibiliteta zemlje
 Davor Pongračić/CROPIX

Geopolitičke napetosti u svijetu sve više će utjecati i na rejting država, odnosno njihovu kreditnu sposobnost i mogućnost zaduživanja. Naime, upravo će geopolitički rizici u sljedećoj godini biti jedan od glavnih kriterija za ocjenjivanje financijskog kredibiliteta država. O toj će ocjeni ovisiti i uvjeti po kojima će se zemlje zaduživati.

Faktor Ukrajina

Upozorenje je to koje je nedavno odaslano iz rejting-agencije Moody’s, jedne od triju vodećih svjetskih agencija za dodjelu kreditnog rejtinga. U izvješću pod nazivom “Kako geopolitički rizici utječu na kreditnu sposobnost” analitičari Moody’sa ističu da će štošta u svjetskoj ekonomiji u 2015. ovisiti upravo o kretanjima na geopolitičkoj šahovskoj ploči.

- Geopolitički rizici bit će jedan od četiri glavna pokretača kreditne sposobnosti država u 2015. godini, posebno na Bliskom istoku i u zemljama Zajednice neovisnih država (ZND) - ocijenio je Colin Ellis, jedan od direktora u Moody’su.

Izbor regija, naravno, nije slučajan. Bliski je istok desetljećima jedna od najnestabilnijih regija u svijetu, a nagli prodor džhadista u Iraku i Siriji dolio je novo ulje na vatru tamošnjih ionako ogromnih problema.

S druge strane, europsku Pandorinu kutiju geopolitičke nestabilnosti otvorila su zbivanja u Ukrajini. Krajnji učinak toga je građanski rat na istoku Ukrajine i okretanje Kijeva prema Zapadu, ali i novi hladni rat između Zapada i Rusije. Već je sada jasno da se sporovi na relaciji Washington, Bruxelles i Kijev, na jednoj, i Moskva, na drugoj strani, odražavaju na cijeli svijet. S jedne strane, naime, Zapad je Rusiji, zbog aneksije Krima i umiješanosti u ukrajinska zbivanja (koju Moskva, naravno, opovrgava) uveo sankcije, dok se, s druge strane, Zapad nalazi pod latentnom prijetnjom smanjenja, ili čak prestanka opskrbe, energetnima iz Rusije.

Zemlja pod kišobranom

Sve se to reflektira i na Hrvatsku. U izvješću Moody’sa o geopolitičkim napetostima, doduše, naša se zemlja spominje samo usput, i to, kao i najveći dio drugih zemalja Staroga kontnineta, kao zemlja malog geopolitičkog rizika. Razlog tome očito treba tražiti u članstvu Hrvatske u NATO-u i Europskoj uniji (EU) kao sigurnosnim kišobranima u ovom dijelu svijeta.

Ipak, već susjednoj Bosni i Hercegovini analitičari Moody’sa daju ocjenu razmjerno visokog geopolitičkog rizika. BiH je jedna od rijetkih europskih zemalja svrstanih u rizičnu skupinu, a geopolitički gledano, u ovom je trenutku od nje u Europi rizičinija jedino Ukrajina.

- Hrvatska nije dio geopolitički nemirnih područja u svijetu, ali im je razmjerno blizu - kaže Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, koji smatra da bi Hrvatska trebala bolje iskoristiti prilike koje joj je otvorila nova podjela geopolitičkih karata.

Ulazna vrata

- Što se Hrvatske tiče, stvari se tu razvijaju u njenu korist. Trebali bismo postati ulazna vrata Europe, kako u političkom, tako i u ekonomskom smislu - poručuje Lovrinčević.

Ulazna vrata Europe otvara i, primjerice, dugo najavljivani LNG terminal u Omišlju. Taj projekt, koji sada visoko kotira i u središtima moći na Zapadu, za Hrvatsku, ali i okolne zemlje, mogao bi značiti postizanje energetske neovisnosti o Rusiji.

Ovisni o Rusiji

A što znači ovisiti o ruskim energentima, dovoljno govori i naše iskustvo s početka 2009., kada smo se suočili s plinskom krizom koja nam je gotovo dotukla industriju. Najnoviji primjer ranjive pozicije ovisnosti samo o jednom izvoru energenata - ruskom, jest onaj Srbije, u kojoj je zavladao pravi šok kada je iz Moskve stigla poruka o odustajanju od gradnje Južnoga toka.

Ovisnost zapadne Europe, a posebno europskog jugoistoka, o ruskim energetnima, ali i o ruskom tržištu, nije promakla ni analitičarima rejting-agencija. Ipak, u usporedbi sa Srbijom, Mađarskom, Bugarskom ili baltičkim zemljama, Hrvatska je tu znatno manje ovisna o Rusiji. Samim tim i zbivanja na rusko-ukrajinskoj političkoj i ekonojmskoj bojišnici na nju se manje odražavaju. Za Hrvatsku je, smatra Lovrinčević, veća opasnost od same geopolitike opasnost od socijalnih nemira. Oni su, uostalom, već zahvatili dio europske periferije, posebno Grčku. Ipak, dosadašnje iskustvo pokazuje da su šanse za socijalne nemire u Hrvatskoj male.

Domaća pitanja

Stoga će buduća kretanja hrvatskog rejtinga, koji se trenutno nalazi u statusu ‘smeća’, puno više od geopolitike i potencijalnih socijalnih nemira određivati dinamika reformi. Na to upozorava i Marko Mršnik, analitičar rejting-agencije Standar&Poor’s (S&P).

- Hrvatski rejting ponajviše ovisi o rješavanju domaćih pitanja i provedbi strukturnih reformi - zaključuje Mršnik.

Zašto je geopolitika sve važnija

Agencije za dodjelu kreditnog rejtinga i dosad su pri ocjeni kreditne sposobnosti država analizirale geopolitičke rizike, ali im on ni izbliza nije bio tako važan. Stoga se nagli rast značaja upravo te komponente može pripisati brojnim kriznim žarištima u svijetu i sve napetijim odnosima u različitim dijelovima svijeta, koji se onda odražavaju i na gospodarstva. Ipak, u rejting-agencijama ističu kako se svaki rizik ne ocjenjuje podjednako.

Teroristički napad u, primjerice, Londonu ili New Yorku, ma kako stravičan bio, nema iste ni političke, pa ni ekonomske posljedice kao napredovanje džihadista u Siriji i Iraku ili ruska aneksija Krima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 14:30