Hrvatski plan za EU pomoć: Iz korona-fonda financirat će se i novi sustav naplate cestarine

Predstavnici hrvatske Vlade intenzivno razgovaraju s predstavnicima Europske komisije o projektima koje bi Hrvatska nominirala za sufinanciranje iz Fonda za oporavak Europske unije, kolokvijalno nazvanoga Covid-fond. Projekte koji bi se sufinancirali iz toga fonda treba nominirati svako naše ministarstvo posebno, a onda će oni ići na odobrenje u Bruxelles. Prema neslužbenim informacijama, Europska komisija bi odluku o financiranju hrvatskih projekata trebala donijeti u proljeće sljedeće godine.

Hrvatska nacionalna omotnica u sklopu Fonda za oporavak od krize iznosi 9,4 milijarde eura. Najveći dio toga otpada na Fond za oporavak i otpornost - 8,3 milijarde eura. Od toga je 6,9 milijardi bespovratno, a 2,35 milijardi eura u zajmovima. U taj fond Hrvatska može nominirati projekte koji imaju riješenu papirologiju, a realizacija može krenuti sljedeće godine. Sredstva iz fonda moraju biti potrošena do 2026. godine.

Odluka o financiranju

Zasad je još prilično nepoznato koje bi sve projekte Republika Hrvatska mogla nominirati.

No, kako Jutarnji list saznaje u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture već je napravljen popis projekata koji bi se trebali nominirati, a ulaze u skupinu digitalizacija i obnovljivi izvori energije. Također, na popisu su i prometni željeznički i cestovni projekti koji su povezani s transeuropskom prometnom mrežom i koridorima.

Prema neslužbenim informacijama, na popisu je i uvođenje novog sustava naplate cestarine na autocestama. Riječ je o projektu vrijednom oko 500 milijuna kuna. Za njega je izrađena sva potrebna dokumentacija, a Hrvatske autoceste čekaju odluku o modelu financiranja kako bi se raspisao natječaj za nabavu opreme.

Iz ovog fonda se također planira i modernizacije željezničke pruge Dugo Selo - Novska. Riječ je o projektu ukupne vrijednosti od oko 550 milijuna eura.

Cestovna infrastruktura

Zasad nije poznato koliko bi se od ovog iznosa zatražilo sredstava iz Covid-fonda. Hrvatskoj je za modernizaciju postojećeg i gradnju novog kolosijeka pruge Hrvatski Leskovac - Karlovac već odobreno 2,7 milijardi kuna bespovratnih EU sredstava.

No, u Ministarstvu prometa smatraju kako bi financiranje tog projekta mogli prebaciti u u Fond za oporavak i povući svih 3,5 milijardi kuna bespovratnog novca, na koliko je procijenjena vrijednost projekta.

Stoga će i ovaj projekt biti nominiran. Također bi se nominirao i projekt modernizacije pruge Čakovec - Koprivnica.

U Ministarstvu planiraju nominirati i nekoliko projekata cestovne infrastrukture. Jedan od njih je i izgradnja brze ceste od budućeg mosta Gradiška do Okučana i spoja s autocestom Zagreb - Lipovac. Riječ je o cesti dužine 9 kilometara čija je procijenjena vrijednost izgradnje oko 350 milijuna kuna. Istovremeno, Ministarstvo prometa i infrastrukture pokušava projekte gradnje mosta Gradiška i obilaznice Vukovara prebaciti na sufinanciranje iz fondova Europske unije. Procijenjena vrijednost tih projekata je oko 280 milijuna kuna. Ti projekti bi se sufinancirali iz fonda Konkurentnost i kohezija.

Kako bi što lakše "progurali" svoje projekte, u Ministarstvu prometa i infrastrukture na popis su stavili i nekoliko tzv. zelenih projekata. Tako se sredstvima iz Fonda za oporavak namjerava financirati i obnova pomorskih plovila.

Širokopojasna mreža

Riječ je o nabavi novih trajekata i katamarana za putnički promet koji bi se pogonili obnovljivim izvorima energije. Također se planira i dodatna nabava tramvaja za Zagreb i Osijek. Za ostale hrvatske gradove nabavljali bi se autobusi na električni pogon.

U sklopu nabave vozila, planira se nominirati i nabava vlakova za HŽ Putnički promet. Kako saznajemo, u ovom je slučaju riječ o već ugovorenim vlakovima koji se financiraju kreditnim zaduženjima. Sada je plan da se ti krediti zamijene bespovratnim sredstvima iz EU Covid-fonda.

Nominirao bi se i projekt razvoja širokopojasne mreže koji je već u fazi realizacije. Novim sredstvima iz ovog Fonda bi se dijelom sufinacirali već pokrenuti projekti i pokrenuli novi u izgradnji širokopojasne mreže. Osim toga, planira se i traženje sredstava za nastavak gradnje lučke infrastrukture.

Kako doznajemo, na razini Vlade još nisu prikupljeni svi projekti koji će biti nominirani pa je zasad nepoznato i koliko bi sredstava koji projekt mogao dobiti. To će, prema našim informacijama, biti poznato do kraja godine.