Prema projekcijama Europske komisije, Ujedinjenih naroda i znanstvenog časopisa The Lancet, Hrvatska bi do kraja stoljeća mogla imati između 1,6 i 2,8 milijuna stanovnika. U najboljem scenariju, zadržala bi 73% populacije iz 2021., a u najgorem jedva 37%. Takva predviđanja izazivaju osjećaj fatalizma, a demografi se, poput klimatologa, sve češće doživljavaju kao glasnici propasti. Sada im se mogu pridružiti i kroatisti: prema najoptimističnijoj, Eurostatovoj projekciji, hrvatski je među četiri jezika s najvećim padom broja govornika među 30 promatranih zemalja u Europi, lošije stoje samo grčki, litavski i latvijski.
Strategija demografske revitalizacije iz 2024. predviđa nekoliko scenarija do 2050., no nijedan nije ohrabrujući. Najpovoljniji predviđa zadržavanje 92% sta...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....